Govor predsjednice u UN-u - svijet treba pratiti primjer Zlarina - Monitor.hr
25.09.2019. (08:30)

Kako je počelo čišćenje na mom otoku

Govor predsjednice u UN-u – svijet treba pratiti primjer Zlarina

Summit je o klimi, a Grabar-Kitarović je navela otok Zlarin kao primjer kako se nositi s otpadom. Snimka govora s YouTubea dolje, HRT ima sinkronizirani prijevod.

https://youtu.be/RQBz0-vEftc

 


Slične vijesti

17.09. (13:00)

Vrijeme ekstrema je novo normalno

Grisogono: Znanost o klimatskom sustavu nije dovoljno razvijena

Jako se teško sada braniti i to će biti sve teže. Čovječanstvo mora ići u povlačenje na različite načine. Prilagodba je sad sve kompliciranija. Odgoj i obrazovanje nam kasni. Tu liberalizam ne pomaže puno, ali to nije moja disciplina, i nedostaje daljnje istraživanje. Znanost o klimatskom sustavu nije dovoljno razvijena. Veliki igrači na engleskom kažu blame game, tko je kriv, to jednostavno ne funkcionira. U Hrvatskoj nemamo ni jedan klimatološki institut. Mi nemamo ozbiljnu politiku prema tome. S globalne skale treba isto gledati regionalno, rekao je Branko Grisogono, klimatolog i profesor na PMF-u u Zagrebu. Apsolutno se moramo drugačije predstaviti pred životom, jer nikad čovječanstvo, što se zna iz povijesti, nije bilo pred ovakvim izazovom. HRT

01.09. (10:00)

Ne želim vas plašiti, ali...

Klimatolog: Golfska struja slabi, zato što se u prosjeku smanjuju razlike temperatura između suptropskih i subpolarnih regija

Općenito, buduće klimatske promjene mogu se sažeti tako da se kaže tamo gdje je suho i vruće, bit će to još žešće. A tamo gdje je vlažno i jače su oborine, to će također biti u prosjeku žešće. S klimatskim promjenama došlo je do još jednog nehotičnog “obogaćivanja” svakodnevnog rječnika. Sve češće se susrećemo s izrazom i pojavom “superćelijskih oluja”. To su jedini olujni oblaci koji sami proizvode vlastitu rotaciju u početno nepostojećoj rotaciji u vertikalnom smjeru. Proizvode najveća zrna tuče, zauzimaju najveće horizontalne površine te se najdublje probijaju u donju stratosferu. Kad bi se sutra drastično smanjila emisija CO2 i drugih stakleničkih plinova, atmosferi bi za oporavak trebalo dvadesetak godina. No oceani imaju pamćenje dulje od tisuću godina i nastavili bi se zagrijavati… Nacional

19.06. (21:00)

Kad sam naručivao klimu, nisam baš na to mislio, ali...

Tvrtka nudila “lijepe vremenske prilike” po narudžbi, za koncerte i druge događaje, nakon upita – nestala

Takva ponuda bi možda mogla biti primamljiva poljoprivrednicima, organizatorima događaja i slavlja na otvorenom, ali i uznemirujuća onima koji tehnologiji namijenjenoj za modifikaciju vremenskih prilika upisuju pogrešna značenja. Bez obzira na motivaciju, neki su korisnici društvenih mreža počeli širiti linkove i snimke zaslona s te stranice. Weather Wizard, kako je stajalo na njihovoj stranici, “prema zakupljenoj licenci djeluje i na području Republike Hrvatske” te da u Hrvatskoj koristi šest lokacija za visokoenergetsko zračenje ionosfere. Pisali su kako je riječ o “tehnologiji donedavno dostupnoj samo u vojnoj industriji”, koja “u posljednje vrijeme ulazi i u civilnu upotrebu”. Međutim, te tvrtke nema u poslovnom registru Ujedinjenog Kraljevstva, niti u hrvatskom sudskom registru. Postoji neka američka tvrtka tog naziva, no oni se ne bave “upravljanjem vremenskim prilikama” nego ugradnjom i popravkom sustava grijanja i hlađenja. Faktograf

29.05. (22:00)

I oblaci kriju tajne

Lansiran satelit za proučavanje utjecaja oblaka na Zemljinu klimu

Satelit koji će promatrati unutrašnjost oblaka kako bi se napravile točnije vremenske prognoze i klimatska predviđanja lansiran je u srijedu u svemir. Sonda EarthCARE poletjela je SpaceX-ovom raketom Falcon 9 iz baze svemirskih snaga Vandenberg u Kaliforniji. Pomoći će znanstvenicima da razumiju kakvu ulogu oblaci i aerosoli poput prašine i dima imaju u zagrijavanju i hlađenju Zemljine atmosfere. Satelit će također mjeriti radijaciju koju emitira planet. Podaci iz EarthCARE-a (Earth Cloud Aerosol and Radiation Explorer) mogli bi pomoći u ublažavanju prijetnji koje donosi globalno zagrijavanje. HRT

08.05. (19:00)

“Živimo kao da imamo još jedan planet na koji možemo otići“

Otvoreno pismo čelnicima EU-a poziva da se politički obvežu raditi na klimatski neutralnom gospodarstvu

Ukupno 317 organizacija civilnog društva uputilo je otvoreno pismo čelnicima EU-a. U pismu se poziva na političku predanost stvaranju klimatski neutralnog gospodarstva. Ističe se da bi EU trebao raditi na smanjenju potrošnje prirodnih resursa, jer trenutno trošimo kao da imamo više planeta na raspolaganju. Očekuje se da će nadolazeći izbori za EU biti ključni za usmjeravanje politika prema održivijoj budućnosti. (Green.hr)

18.04. (16:00)

Dost kompleksno

Može li se upravljati klimom? Pokraj ljudskih, valja uzeti u obzir i prirodne faktore koji utječu na nju

Ljude pomalo zbunjuje kada im netko govori o zagrijavanju Zemlje, a kod njih je palo dva metra snijega i temperatura se spustila debelo ispod nule. Prvo i osnovno, treba razlikovati vrijeme i klimu. Vrijeme je ono što vidimo sada i prognoziramo za sutra ili koji dan više. Klima je globalno ponašanje kroz dugi niz godina, desetljeća i stoljeća. Je li u principu moguće upravljati klimom? Upravljati klimom znači upravljati tokovima energije u atmosferi i oceanima, kao i faktorima koji na te tokove utječu. Valja uzeti u obzir leptirov efekt, pojavu ledenog doba koje se javlja ciklički svakih sto tisuća godina, a tu je i Sunčeva aktivnost… Pokraj ljudskog utjecaja, nezanemariv je utjecaj prirodnih procesa na rast temperatura. No, ljudski utjecaj se može smanjiti. Novosti

16.04. (12:00)

Samo da ne bude prevruće

Posljedice klimatskih promjena: Toplinski valovi više ne prijete samo ljeti

Pravo ljeto u rano proljeće, kakvo smo iskusili početkom travnja, koliko god ljudima “ugodno toplo” bilo, zapravo je još jedno ozbiljno upozorenje na drastične klimatske poremećaje. Ovogodišnji ožujak bio najtopliji ožujak u povijesti mjerenja, a zabrinjava i globalna temperatura mora. Toplinski valovi ranije su bili definirani isključivo za ljeto, a sada se mogu definirati za sve sezone. Toplinski val se smatra bilokad kad je temperatura za 8 stupnjeva iznad klimatološkog prosjeka kroz razdoblje od četiri ili pet dana. Važan je utjecaj El Niña koji ide svom kraju, no to još ne znači da će nakon toga odmah nastupiti razdoblje “hlađenja” s tzv. La Niñom. Može imati nekoliko brijegova, a da nema pravi dol. N1

12.04. (18:00)

Iduće dvije godine su ključne

Šef UN-a: Preostaju nam još samo 2 godine ‘da spasimo svijet’

Čovječanstvu preostaju samo dvije godine “da spasi svijet” praveći dramatične promjene u načinu na koji ispušta emisije koje zadržavaju toplinu, a ima još manje vremena za djelovanje kako bi se dobili financijski resursi iza takvog masivnog pomaka, rekao je Simon Stiell, izvršni tajnik UN-ove Okvirne konvencije o promjeni klime (UNFCCC). S obzirom na to da su vlade svijeta suočene s rokom do 2025. godine za nove i jače planove za suzbijanje emisije ugljika, gotovo polovica svjetske populacije glasovala je na izborima ove godine, a ključni globalni financijski sastanci održat će se kasnije ovog mjeseca u Washingtonu, izvršni tajnik UN-ove klimatske agencije Simon Stiell rekao je u srijedu da je svjestan da njegovo upozorenje može zvučati melodramatično. Ali rekao je da je akcija u sljedeće dvije godine “esencijalna”, prenosi Associated Press. Green

23.03. (20:00)

Ekipa, 5 do 12 je, još malo pa fajrunt

Znanstvenici za klimu uputili su apel političkim strankama uoči nadolazećih izbora

Okupljeni ispred sjedišta hrvatske vlade, članovi inicijative Znanstvenici za klimu su zahtijevali uključivanje klimatskih politika u političke programe. Iako su već prije četiri godine poslali sličan apel, koji nije bio u potpunosti prihvaćen, ističu potrebu za hitnim djelovanjem zbog alarmantnih podataka o klimatskim promjenama. Svjetska meteorološka organizacija je u svom izvještaju objavila rekordne temperature i uputila crvenu uzbunu svijetu. (Lupiga)

06.12.2023. (12:00)

Klimatska kriza ne podrazumijeva samo ljetne vrućine

To što ima snijega ne znači da se klimatske promjene ne događaju

Zime će generalno biti sve toplije, ali mi usprkos tome i dalje imamo oscilacije koje znače da zimi može biti i hladno – kaže njemačka klimatologinja. Naravno da se mora poći od toga da će hladne zime i snijeg ubuduće biti rjeđe pojave, dodaje ona. Ali napominje da to ne znači da ih neće biti. Snijegu je svejedno je li vani minus 10 ili minus 5 stupnjeva, važno je samo da je dovoljno hladno. U kontekstu analize količine snježnih padalina i zatopljenja Zemlje je ključno diferenciranje između onoga što je vrijeme, a što je klima. Snijeg je meteorološki fenomen, a zbog same činjenice da pada snijeg ne može se kreirati zaključke o klimi, odnosno klimatskim promjenama. Porast temperature mogao bi dovesti do toga da ubuduće bude više snijega, ali to ne znači da će on češće padati, već da će padaline biti intenzivnije, obilatije. DW