Gotovo 30 posto Europljana ne može otići na ljetovanje, teže nego Hrvatima je samo Grcima i Rumunjima - Monitor.hr
03.08.2021. (08:30)

Ni na kruhu i pašteti

Gotovo 30 posto Europljana ne može otići na ljetovanje, teže nego Hrvatima je samo Grcima i Rumunjima

U ponedjeljak je objavljeno istraživanje koje ukazuje na problematiku prihoda radnika na primjeru godišnjih odmora i putovanja. Gotovo 28 % radnika Europe ne može si priuštiti sedmodnevni godišnji odmor izvan mjesta prebivališta, a kad se gleda najsiromašniji dio radničke klase, postotak se penje na 60 %, a u poretku zemalja Hrvatska je treća, nakon Grčke i Rumunjske. U Grčkoj ih je 88,9 % u klasi radnika na pragu siromaštva. Podaci ukazuju na neravnomjernu raspoređenost gospodarske dobiti i razvoja u EU. Jutarnji list


Slične vijesti

10.05. (19:00)

Dobro pa ne letim u svemir u bližoj budućnosti

U svemiru se razvile opasne bakterije, otporne na antibiotike

Istraživanje provedeno na Međunarodnoj svemirskoj postaji je pokazalo da su se tamo, iako je u pitanju visoko kontrolirano okruženje, razvile opasne bakterije koje su otporne na antibiotike, a kakve ne postoje na Zemlji. Znanstvenici su proučavali bakteriju Enterobacter bugandensis koja je na ISS-u prvi put otkrivena još 2018. godine. Studije su pokazale da mikroorganizmi izloženi mikrogravitaciji mogu steći otpornost na više antibiotika i povećanu virulentnost, odnosno zaraznost. U takvim uvjetima, dugotrajno svemirsko putovanje pod mikrogravitacijom može ugroziti imunološki sustav astronauta i povećavati njihovu ranjivost na bolesti. Kako je borba protiv otpornosti bakterija na antibiotike postala globalan problem, ovakva saznanja pomažu u boljem razumijevanju kako bakterije evoluiraju i prilagođavaju se u različitim okruženjima. (Index)

07.03. (15:00)

Do kraja stoljeća će ukupan broj ljudi na Zemlji početi padati

Demografski problemi postaju sve izraženiji diljem svijeta, predstavljajući ozbiljan socio-ekonomski izazov

Unatoč raznim politikama i naporima za poticanje demografske obnove, većina zemalja nije uspjela postići održive razine fertiliteta. Iako je problem bio isprva ograničen na bogate države Europe i nekolicinu država diljem svijeta (Kanada, Japan, Južna Koreja, Australija…), postao je globalan. Danas prenisku stopu fertiliteta (ispod 2.1) po ženi, osim razvijenih država Europe, Sj. Amerike (Kanada i SAD) i Istočne Azije (Japan, Južna Koreja), imaju i najmnogoljudnije države na svijetu, Kina i Indija. U najsiromašnijim zemljama svijeta je stopa fertiliteta 3.9, kod ekstremnih primjera više od 6 djece po ženi. Udio stanovništva između 0 i 14 godina je 38 posto. Skoro isključivo se tu radi o državama Afrike. Implikacije su alarmantne, s padom gospodarskog rasta i inovacija zbog starenja stanovništva. Budućnost će ovisiti o učinkovitom rješavanju ovog sveprisutnog problema. (Index)

23.02. (13:00)

O čemu to kitovi pjevaju?

Otkriće znanstvenika – kitovi razvili specijalizirani organ za pjevanje pod vodom

No, nova istraživanja također pokazuju da buka izazvana ljudskim aktivnostima, poput zvukova brodova, ometa njihovu komunikaciju. Pjev kitova je ograničen na usku frekvenciju koja se preklapa sa zvukovima brodova. Biolog Coen Elemans sa Sveučilišta južne Danske istaknuo je da je ovo otkriće ključno za razumijevanje tih fascinantnih morskih divova i moglo bi pridonijeti njihovom očuvanju te napominje – Zvuk je apsolutno ključan za njihov opstanak jer je to jedini način da se međusobno pronađu kako bi se mogli pariti. Ovo su jedne od najzagonetnijih životinja koje su ikada živjele na planetu. Ogromne su, pametne i vrlo društvene. Studija je objavljena u časopisu Nature. (Index, BBC)

24.01. (09:00)

Preko stijena do vode

Otkud voda na Zemlji? To ima veze s drevnim svemirskim stijenama, kaže studija

Zemlja i drugi stjenoviti planeti našeg Sunčevog sustava proizvodi su bezbrojnih sićušnih planetezimala – kamenčića primordijalne kozmičke prašine koji su se nakupili prije više od 4 milijarde godina, a nova istraživanja sugeriraju da je voda na Zemlji potekla upravo tih iz drevnih svemirskih stijena. Znanstvenici su analizirali uzorke meteorita, jednako starih kao i planetezimali, i otkrili tragove kemijskih reakcija koje ukazuju na prisutnost vode. Iako danas nema vode u tim uzorcima, analiza razine željeza sugerira da su ti primordijalni planetarni blokovi sadržavali vodu. Ovo otkriće pruža uvid u formiranje unutarnjeg Sunčevog sustava te sugerira mogućnost prisutnosti ključnih elemenata za život od samog početka. (Index)

15.01. (11:00)

Prilagodba za treću smjenu

Istraživanje: plavo svjetlo ekrana možda nije krivac za nesanicu

Švicarski i njemački znanstvenici proučavali su utjecaj boja svjetla na ljudski biološki ritam te otkrili da dosadašnji savjeti o izbjegavanju plavog svjetla prije spavanja sada dolaze pod pitanje. Istraživanje, objavljeno u časopisu Nature Human Behavior, pokazalo je da percepcija boje svjetla ne utječe na trajanje ili kvalitetu spavanja, već na budnost i odgađanje odlaska na počinak. Ovo istraživanje može potaknuti promjene u pristupu osvjetljavanju okoline i korištenju digitalne tehnologije u večernjim satima. Budući zasloni možda će nam jednog dana omogućiti prebacivanje u noćni način rada koji ne percipiramo u toplijim tonovima. Tehnološki je, kažu istraživači, moguće smanjiti proporcije kratkih valnih duljina čak i bez podešavanja boja na zaslonu, no to zasad nije implementirano u komercijalne zaslone. (Bug)

13.01. (20:00)

Sve je zapisano u DNK

Genetičke varijante koje sada povećavaju rizik za obolijevanje od MS-a nekoć štitile ljude od bolesti

Znanstvenici su to otkrili zahvaljujući uzorcima DNK iz kostiju i zuba osoba koje su živjeli prije 34 tisuće godina na lokacijama zapadne Europe i Azije. Drevne genome usporedili su s modernim uzrocima DNK iz britanske Biobanke, kako bi utvrdili promjene koje su se dogodile s vremenom. Znanstvenici su utvrdili da se prije oko 5000 godina dogodila važna migracija ljudi. Stočari naroda Jamnaja preselili su se u zapadnu Europu iz područja današnje Ukrajine i južne Rusije, noseći sa sobom genetičke karakteristike koje su im tada bile korisne, štiteći ih od infekcija od ovaca i stoke. Kako su se sanitarni uvjeti kroz tisućljeća poboljšavali, te iste genetičke varijante povećale su rizik od obolijevanja od MS-a. Osim toga, istraživanje donosi i zanimljive zaključke o drugim karakteristikama Europljana. Jamnaje su bili genetički visoki pa su i današnji ljudi na sjeveru Europe viši nego na jugu, gdje živi visok udio potomaka neolitičkih poljoprivrednika koji su bili niski. Istočni Europljani imaju povećani genetički rizik od obolijevanja od Alzheimerove bolesti i dijabetesa tipa 2, a otkrili su i da se tolerancija na laktozu pojavila u Europi prije oko 6000 godina. (Tportal)

15.12.2023. (21:00)

Znanstveni štanceraj

Neslavni rekord: ove godine povučeno više od 10.000 istraživačkih radova

Kao razlozi povlačenja najčešće se navode argumenti kao što su “zabrinutost da je proces recenzije kompromitiran” i “sustavna manipulacija objavljivanjem i procesom recenzije”. Radovi su uglavnom povlačeni iz posebnih izdanja koje često nadziru gostujući urednici i koji su postali ozloglašeni po tome što ih prevaranti iskorištavaju za brzo objavljivanje radova niske kvalitete ili čak potpuno izmišljenih radova. Dodatni je problem to što su ovi povučeni radovi dosad citirani više od 35.000 puta. Dosad je iz znanstvenih časopisa povučeno više od 50.000 sumnjivih radova, a povlačenja rastu brzinom koja nadmašuje rast količine znanstvenih radova. Najviše radova povučeno iz časopisa u vlasništvu Hindawija, podružnice londonskog izdavača Wiley, koji je uveo rigoroznije kriterije i kontrolu nad radovima koji se objavljuje. Bug

13.12.2023. (14:00)

S ovim dečkima na vlasti nije ni čudo

Istraživanja Ipsosa i Eurobarometra: Sve više građana prestaje vjerovati u demokraciju

Istraživanje Ipsosa koje je provedeno u pet članica EU te Britaniji i SAD-u pokazuje da je svega petina ljudi u Hrvatskoj (21%) zadovoljno demokracijom u zemlji, a zadovoljstvo demokracijom na EU razini zabilježeno je kod 26 % ispitanih. Hrvatska je jedina od ispitanih zemalja kod koje je zadovoljstvo demokracijom na razini EU veća od zadovoljstva demokracijom unutar zemlje. U ostalim europskim državama obuhvaćenim ovom anketom – Italiji, Francuskoj, Poljskoj i Švedskoj – rezultati su bili obrnuti. I u ispitivanju Eurobarometra – velikoj anketi koja se provodi u svih 27 država članica EU – hrvatski građani također su iskazali više zadovoljstva načinom na koji demokracija funkcionira u europskom nego u nacionalnom okviru. Danska, Luksemburg, Finska, Irska, Švedska – države su čiji su građani u vrlo uvjerljivoj većini zadovoljni demokracijom u svojoj zemlji, a gdje ispitanici misle da demokracija na EU razini funkcionira lošije nego kod njih doma. (Telegram)

30.06.2023. (18:00)

Dominacija tech kompanija

Google i dalje najsnažniji medijski brand, Twitter oštro pao

Kuća Brand Finance procijenila je vrijednost i rangirala nasjnažnije brandove iz industrije medija. Ispostavilo se da prednjače digitalne platforme, dok je Twitter u “slobodnom padu”. Na prvom mjestu našao se Google, koji i nije striktno medijska kuća, no tamo je već tri godine zbog svoje dominacije u području pretraživanja Interneta. Kad je riječ o društvenim mrežama i servisima s najbržim rastom vrijednosti branda, tu prednjači LinkedIn, a slijede ga Instagram, ponovno YouTube te Bloomberg i Warner Bros. Na drugom kraju poretka je Twitter, za koji Brand Finance procjenjuje da je u velikom padu – od lanjskog je izvješća pao za 8 mjesta i sada je tek na 34. mjestu u poretku, s vrijednošću marke od 3,9 milijardi dolara. Bug

27.06.2023. (18:00)

Robotski mozak

Inovacija u informatičkoj tehnologiji

Britanski istraživači osmislili su novi dizajn računalne memorije koji nudi značajna poboljšanja performansi i istovremeno smanji potrošnju energije u internetskim i komunikacijskim tehnologijama. Radi se o uređaju koji oponaša mogućnosti obrade podataka sinapsi u ljudskom mozgu. Njihova inovacija koristi hafnijev oksid (HfO2), materijal koji se već koristi u industriji poluvodiča, zajedno sa sitnim barijerama koje se mogu podići ili spustiti kako bi se olakšao prolaz elektrona. Bug