Ako se putuje od Hamburga do Šangaja uobičajenim putem kroz Sueski kanal put je dug 20.000 kilometara. Ako se putuje sjevernim morskim putem put je dug 14.000 km.
Kina je najveći svjetski potrošač energije, Indija se nalazi na trećem mjestu, a oboje su najveći potrošači ugljena. Iako su obje zemlje postavile ambiciozne ciljeve za razvoj obnovljivih izvora energije, čini se da im to baš i ne ide od ruke. Nedostatak pouzdanosti obnovljivih izvora energije znači da je ugljen još uvijek kritična rezervna opcija za ove dvije zemlje. Globalna potrošnja ugljena u 2023. dosegla je rekordnu razinu, prvi put premašivši 8,5 milijardi tona, zahvaljujući velikoj potražnji u zemljama u nastajanju i onima u razvoju, poput Indije i Kine. Proizvodnja ugljena u Indiji porasla je na 893 milijuna tona tijekom financijske godine koja je završila u ožujku 2023., skočivši za gotovo 15% u odnosu na godinu ranije, a kineska proizvodnja sirovog ugljena od siječnja do studenog 2023. porasla je za 2,9% u usporedbi s istim razdobljem 2022. Nasuprot tome, SAD, drugi najveći svjetski potrošač ugljena, bilježi pad u upotrebi ugljena od čak 62% – s 2,8 milijuna na 1,1 milijun tona dnevno. (Tportal)
Gotovo četvrtina svjetske slatkovodne ribe u opasnosti od izumiranja
Znanstvenici su nedavno otkrili da je dio ove spaljene biomase pridonio najvećem zagrijavanju stratosfere u zadnja tri desetljeća te utjecao na ozonsku rupu na Antarktici. Kako objašnjavaju stručnjaci, ovi sustavi i njihovi vrtlozi izbacivali su dim na nevjerojatno velike visine, pri čemu su sunčeve zrake zagrijavale te tamne čestice i dodatno ih podizale uvis, piše Science Alert. Tijekom tog perioda došlo je do naglog skoka globalne prosječne temperature u stratosferi od 0.7°C. Anomalne temperature trajale su četiri mjeseca, a klimatski modeli pokazuju da se ove temperature mogu jedino objasniti s dodatnih 0.81 teragrama čestica dima. Radilo se o najvećem porastu temperature u Zemljinoj stratosferi od erupcije vulkana Pinatubo 1991. godine. Index
Earth has warmed significantly from 1880 to 2021. 🌡️ 🌏
Red spirals in this visualization indicate years with warmer than average temperature.
Temperatures are based on the @NASAGISS GISTEMP v4 climate model. https://t.co/wjfUqVCVkP pic.twitter.com/BWxPXSf6Jc
— NASA's Scientific Visualization Studio (@NASAViz) June 28, 2022
Istraživanje u znanstvenom časopisu Nature Climate Change navodi da će u slučaju globalnog zagrijavanja za pola stupnja više, Zemlja naglo postati uvelike pustinjski planet. Ovakav ishod direktno se tiče Hrvatske, jer prema svim klimatskim modelima našoj zemlji se predviđa da će u tom slučaju pustinje progutati cijelu Panonsku nizinu, tako i kompletnu Slavoniju i Baranju. S druge strane, praktično cijeli Mediteran u tom slučaju pretrpio bi velike suše tijekom cijele godine i velike vrućine tijekom ljeta, što bi ga pretvorilo u polupustinjski, ponegdje i pustinjski pojas poput polupustinjskih područja u Španjolskoj danas. 24 sata
Istraživanje NASA-e i NOAA-e (oceanografska agencija) došle su do zaključka da Zemlja u posljednjih 14 godina zadržala dvostruko više energije, a što znači da se Zemlja zagrijava dvostruko brže nego 2005. godine kad su rađena prva mjerenja. U prekomjernom zagrijavanju Zemlje bitan je ljudski faktor, tj, ispuštanje stakleničkih plinova koje bi nas moglo stajati golemih klimatskih promjena u budućnosti, a već ih sad osjećamo. Bug
Globalno, 2020. je bila jedna od dvije najtoplije godine u povijesti mjerenja (druga je 2016.), ali je u Europi bila najtoplija u povijesti, objavio je centar Kopernik. Prosječna temperatura u Europi bila je 0,4 stupnja viša od prosječne temperature pet prethodnih najtoplijih godina – svih u istom desetljeću. Najgore je u arktičkim područjima Sibira gdje su zabilježene čak 4,3 stupnja više temperature od prosječne. Kad se gleda cijeli Sibir, temperatura je lani bila 2,2 stupnja Celzija viša od srednje temperature u razdoblju od 1981-2020. Zima u Europi je bila 3,4 stupnja toplija, a prošle je godine palo i rekordno mnogo kiše. Reuters
Globalno zagrijavanje, topljenje ledenjaka i poremećaji u padalinama tvore na površini oceana sloj nižeg saliniteta. Taj se sloj razdvaja od oceanskih dubina poput ulja na vodi i to razdvajanje ograničava miješanje oceanskih voda pri čemu se vode iz morskih dubina u kojima ima kisika i hranjivih tvari uzdižu prema površini i apsorbiraju CO2, jedan od plinova s učinkom staklenika i uzročnik globalnog zatopljenja prije nego što ga povuku u dubine. Ta pojava dovodi u pitanje buduću sposobnost oceana da igra svoju ulogu globalnog termostata klime.
New research shows the Atlantic Ocean just had its hottest decade in 3000 years https://t.co/R67EZgCi0P #Ocean #ClimateChange pic.twitter.com/3L2KjK7T0p
— World Economic Forum (@wef) October 17, 2020
Tijekom proteklih pet godina globalne su temperature bile prosječno za jedan stupanj Celzija više u odnosu na kraj 19. stoljeća, dok su u Europi temperature bile dva stupnja Celzija više. U mnogih dijelovima kontinenta temperature su bile 3-4 stupnja Celzija više od uobičajenih.