Gljivična baterija radi kad je nahranite - Monitor.hr
Nedjelja (14:00)

Samo da nisu pljesnive

Gljivična baterija radi kad je nahranite

Istraživači Švicarskog saveznog laboratorijia za znanost i tehnologiju materijala EMPA otkrili još jednu sposobnost gljiva: stvaranje električne energije. Iz tamošnjeg laboratorija za celulozu i drvne materijale dolazi nam naime funkcionalna gljivična baterija. Žive stanice ne proizvode puno električne energije, ali sasvim dovoljno da bi nekoliko dana napajale senzore temperature kakvi se obično koriste u poljoprivredi ili u istraživanju okoliša. Najveća prednost gljivičnih baterija je to što je potpuno netoksična, a uz to je i biorazgradiva. Bug


Slične vijesti

Danas (07:00)

Baterija koja pali, ali ne gori

Japanci su na tragu nove baterije: Nije zapaljiva, a osigurava odlične performanse

Znanstvenici iz Japana razvili su nezapaljivu polučvrstu litij-ionsku bateriju koji može prevladati ograničenja konvencionalnih baterija. Studiju su vodili Ryosuke Kido sa Sveučilišta Doshisha i TDK Corporationa, profesor Minoru Inaba i profesor Takayuki Doi sa Sveučilišta Doshisha, i Atsushi Sano iz TDK Corporationa, a njihovi su nalazi objavljeni online 11. listopada 2024., u znanstvenom časopisu Journal of Energy Storage. Novorazvijeni sustav baterija ima potencijal unaprijediti razvoj učinkovitijih i sigurnijih električnih vozila sljedeće generacije i bežičnih uređaja poput dronova. Revija HAK

02.01. (15:00)

Da vatrogasci nemaju posla

Korejci napreduju: Njihova nova baterija (za električne automobile) može se sama ugasiti ako se zapali

Aktualne Li-ion baterije koriste tekuće elektrolite s organskim materijalima te nose i opasnost od požara. Separatori koji se koriste za odvajanje elektroda također su skloni oštećenjima i mogu dovesti do kratkih spojeva, uzrokujući eksplozije. Poput konvencionalne Li-ion baterije, ova troslojna čvrsta polimerska baterija također se može koristiti u više sektora, od pametnih telefona, autoindustrije do velikih rješenja za pohranu energije. Karakteristike nove baterije su dekabromodifenil etan (DBDPE) s jedne strane, koji sprečava požar, a može ga i ugasiti ako do njega dođe, dok visoka koncentracija soli litij bis imida (LiTFSI) omogućuje brže kretanje litijevih iona. To pomaže poboljšati brzine prijenosa energije i spriječiti stvaranje dendrita u elektrolitu. Revija HAK

09.12.2024. (11:00)

Još malo pa ćemo biti kao u Star Treku

Znanstvenici i inženjeri razvili su novu bateriju/izvor energije s potencijalom da traje tisućama godina

Baterija radi na sličan način kao i solarni paneli, ali umjesto pretvaranja svjetlosti u električnu energiju, koristi elektrone iz radioaktivnog raspada. Zračenje kratkog dometa koje emitira radioaktivni izotop ugljik-14 nije ništa više nego što ga dijamantno kućište može sigurno apsorbirati. Carbon-14 ima poluživot od 5700 godina, što znači da baterija zadržava polovicu svoje snage čak i nakon tisuća godina. Znanstvenici obećavaju da je rješenje sigurno jer ako bateriju treba zbrinuti, može se vratiti proizvođaču, koji će je potom reciklirati. Revija HAK

24.10.2024. (13:00)

Novo doba za struju u džepu

Bloomberg: Niz novih katodnih, anodnih i elektrolitskih tehnologija obilježit će nadolazeće generacije baterija

Trenutačni standard u baterijama, litij-ionska tehnologija, lako bi u narednim godinama mogao biti djelomično zamijenjen novim rješenjima, još više energetske gustoće i duljeg životnog vijeka. Dosad su, naime, materijali korišteni u katodama bili glavni generatori povećanja energetske gustoće baterija, no oni su se već približili svojim teorijskim fizikalnim granicama, pa je napredak tek marginalan. nužan je razvoj novih materijala i komponenata, a preduvjet za to je kapital. Njega, kako se vidi iz priloženog, ne nedostaje, pa se očekuje da će barem neke od tehnologija, koje su trenutačno u razvoju, doživjeti i komercijalizaciju. Kao prve industrije koje bi mogle prihvatiti nove tehnologije ističu se one gdje su potrebne visoke performanse, poput vojne ili avijacijske. Tek nakon toga uslijedit će sektori u kojima je cijena ključna, poput onog automobilskoga. Bug

17.10.2024. (17:00)

Voćna i alkoholna baterija

Talog kave i spojevi iz vinske i jabučne kiseline kao komponente za baterije

Nakon što su ispitali mogućnosti iskorištavanja taloga kave kao ekološki održive komponente za izradu baterije, australski istraživači otišli su kao komponentu koja će litij-ionske baterije učiniti učinkovitijima, pristupačnijima i održivijima ispitali i spojeve iz vinske i jabučne kiseline. Prototip baterije koji su razvili i patentirali australski kemičari smanjuje utjecaj na okoliš i istovremeno povećava sposobnost pohrane energije. Bug

12.10.2024. (16:00)

Slane baterije

Cerenergy baterije ne sadrže litij, umjesto toga, koriste ione natrija iz obične kuhinjske soli

Tehnologija koja se u njima koristi razlikuje se od natrij-ionskih baterija (koje koriste tekući elektrolit) ili natrij-sumpornih baterija. Idjea je ovu bateriju pripremiti za tržište obnovljive energije i skladištenja energije. Tvrtka tvrdi da su Cerenergy baterije potpuno otporne na vatru i eksploziju te da nisu sklone toplinskom bijegu, što je jedna od najvećih prednosti u odnosu na litij-ionske baterije. Također, baterija može učinkovito raditi između minus 20° Celzijusa do 60 °C te daje visoke performanse i izdržljivost bez obzira na temperaturu okoline. Temperatura jezgre baterije je samoodrživa i ne zahtijeva hlađenje kao litij-ionske baterije. Životni vijek baterije je veći od 15 godina, a pune se od 4-6 sati. Revija HAK

21.09.2024. (14:00)

Mali korak za čovjeka, veliki za mikrosenzore!

Nova cink-amonijska mikrobaterija: sićušna snaga za buduće mikrorobote

Pruska, toksične kiseline i mikrobaterije – sve je to povezano pruskim modrilom! Berlinski umjetnik Heinrich Diesbach slučajno je otkrio prusko modrilo, pigment koji je nastao solima cijanovodične kiseline (poznate kao “prussic acid”). Sada, znanstvenici koriste slične spojeve za revolucionarne cink-amonijske hibridne mikrobaterije. Katoda je izrađena od heksacijanoferata (NH₄Cu[Fe(CN)₆]), a dodani vodljivi polimer omogućava ultra brzu pohranu energije. Iako sitna, nova baterija ima impresivne performanse, idealne za mikrosenzore i mikrorobote. Tehnologija je na pragu stvaranja još manjih, bržih i trajnijih baterija! Nenad Raos za Bug

16.08.2024. (01:00)

Bolje, brže, jače (evo sad će)

Kineska tvrtka tvrdi da je proizvela najbrže punjive baterije za električne automobile

Iz tvrtke kažu da se njihove nadograđene baterije mogu napuniti od 10 posto do 80 posto kapaciteta u 10 i pol minuta pomoću svojih ultrabrzih stanica za punjenje, objavio je BBC.  +Usporedbe radi, Tesla kaže da punjenje od 15 minuta omogućuje njihovom Modelu 3 da prijeđe 175 milja (282 km), malo manje od polovice punog dometa automobila. Zeekrova limuzina 2025 007, koja će biti dostupna od sljedećeg tjedna, bit će prvo vozilo koje će imati tu novu bateriju. Baterija radi dobro čak i po hladnom vremenu puneći se od 10 posto do 80 posto svog kapaciteta za manje od pola sata na temperaturama nižim od -10 celzijevih stupnjeva, također je rekla tvrtka. Lider

05.08.2024. (15:00)

Za polarne uvjete

Raos: Vječna litijeva baterija

Baterija koja ne može raditi cijelu vječnost (ništa nije vječno!), ali sigurno može nadživjeti svoga vlasnika – novi je izum kineskih znanstvenika. Uvjet? Da radi na -20 stupnjeva i da se malo puni. Nakon pune godine (12 mjeseci) rada i 1400 ciklusa punjena i pražnjenja, nisu mogli zapaziti ni najmanje smanjenje kapaciteta. No nije sve sjajno i bajno. Baterija je „vječna“ samo pri specifičnim uvjetima rada, a to znači ako se puni i prazni pri točno -20 oC i do 20 % kapaciteta (0,2 C). Radi li pak baterija pri realističnijim uvjetima, tj. punjenjem do 50 % (0,5 C), kapacitet joj se smanjuje za 0,0097 % po ciklusu – nakon 4000 ciklusa punjenja i pražnjenja, kapacitet joj se smanjio za 40 %. Nenad Raos za Bug.

01.08.2024. (18:00)

Tesla bi bio ponosan

Baterije odlaze u zaborav? Znanstvenici razvijaju tehnologiju napajanja uređaja “strujom iz zraka”

Bežično punjenje uređaja nije ništa novo. Korisnicima pametnih telefona dobro je poznat princip da jednostavno stave telefon na podlogu za punjenje i baterija će se napuniti. Ali što kad biste mogli koristiti telefon uvijek i bez baterije? Upravo na tome rade znanstvenici s Nacionalnog sveučilišta u Singapuru, piše Zimo. Radi se o modulu (a i tehnologiji) koja ambijentalne odnosno “otpadne” radiofrekvencijske signale pretvara u istosmjerni napon koji se potom može koristiti za napajanje malih elektroničkih uređaja, bez upotrebe baterija. Tehnologije prikupljanja radiofrekvencijske energije bitne su jer smanjuju ovisnost o baterijama, produljuju životni vijek uređaja, smanjuju utjecaj na okoliš i povećavaju izvedivost bežičnih senzorskih mreža i IoT uređaja. N1