Gligorov: Rat košta, pitanje je samo koliko - Monitor.hr
15.03.2022. (22:00)

Zločin i kazna

Gligorov: Rat košta, pitanje je samo koliko

U pandemiji se potrošnja smanjuje slijedeći pad proizvodnje, pa je promjena u razini cijena mala ili čak izostaje ili drugačije rečeno inflacija se ne ubrzava. U slučaju ratne krize, inflacija se ubrzava jer je to način da se potrošnja uskladi sa proizvodnjom. Ovo je slično naftnoj krizi iz 70-ih godina prošlog stoljeća. Koja je okončana intervencijom monetarnih vlasti, velikim povećanjem kamatnih stopa, što je dovelo do recesije u razvijenim zemljama, a do mnogo veće krize u manje razvijenim, a posebno u socijalističkim zemljama, sa dalekosežnim posljedicama. Jedno je dakle pitanje koliko će rat koštati, to je taj pad ponude, to jest proizvodnje, a drugo što će monetarne vlasti učiniti kako bi se umirila inflacija, to je pitanje usklađivanja potrošnje, sa stagnantnom ili čak sa privredom u recesiji – piše Vladimir Gligorov za Peščanik.


Slične vijesti

Prekjučer (10:00)

Nek živi ljubav, nek prestane rat

Starešina: Prvi ozbiljan pokušaj da se rat u Ukrajini barem privremeno privede kraju

Plan Trumpova posebnog izaslanika za Ukrajinu, generala Kellogga, nije preambiciozan i politički nerealan, već se zadovoljava zamrzavanjem sukoba na manje-više sadašnjim linijama fronte kao preduvjetom za početak političkih pregovora o mirovnom sporazumu. Glavni je zadatak u toj fazi stvaranje dojma da ni Ukrajina ni Rusija nisu poražene i da taj dojam mogu očuvati u procesu traženja političkog rješenja, a na stolu će se naći definiranje statusa ukrajinskog teritorija koji je osvojila Rusija i zapadna integracija Ukrajine, odnosno njezino članstvo u NATO-u. Složeniji dio procesa s neizvjesnim rokom trajanja dolazi poslije. Rusko-ukrajinski mirovni proces ima perspektivu postati ključna točka u sveobuhvatnome procesu stvaranja novoga svjetskoga geopolitičkog poretka, u koji će kao američki kontrapartner sigurno biti uključena Kina i koji će se doticati svih kriznih ili potencijalno kriznih žarišta na granici ruskog i zapadnog svijeta. Višnja Starešina za Lider.

Nedjelja (23:00)

Heroji na akciji – popust na dostojanstvo

Ranjeni ruski vojnici iz rata u Ukrajini u svojoj domovini ostavljeni na cjedilu

Najmanje 110.000 ruskih vojnika je zadobilo teške ozljede u Ukrajini, mnogima od njih je morao biti amputiran neki dio tijela. I sada imaju osjećaj da su ih vlasti i društvo ostavili na cjedilu, piše DW. Rusija ne navodi službene podatke o točnom broju svojih vojnika koji su poginuli ili koji su ranjeni u ratu protiv Ukrajine. Te su informacije tajna. Ruske vlasti su do sada samo sporadično davale službene navode o broju ratnih invalida. Prije dvije godine otkrili su kako  se54 posto ruskih ranjenika bori s ozbiljnim posljedicama. Država smanjuje naknade za ranjene vojnike, liječnici banaliziraju ozljede, a veterani se suočavaju s siromaštvom, skupim protezama i društvenom izolacijom. Mnogi su odbačeni od poslodavaca i sustava, dok im vlastita psiha nalaže da opravdavaju rat u kojem su stradali. Index

11.01. (09:00)

Ali nema ni dokaza da ih nema...

Nema dokaza o postojanju američkih biolaboratorija u Ukrajini

Jedan od navodnih razloga, odnosno ciljeva rata u Ukrajini još je u početku plasirana teorija o uništavanju biolaboratorija u Ukrajini, gdje se u suradnji sa SAD-om navodno proizvodi biološko oružje i razne druge stvari (Net). Nemoguće je bez pouzdanih dokaza tvrditi na koje je sve točno načine SAD surađivao s Ukrajinom kad su u pitanju biolaboratoriji u toj zemlji, ali sigurno je da se sadržaj “informativnog lista” američkog ministarstva obrane, objavljen u lipnju 2022. godine, ne može tumačiti kao priznanje postojanja biolaboratorija, odnosno priznanje učešća u njihovom financiranju, tim više što je suradnja SAD-a i Ukrajine na ovom polju bila javno objavljena godinama ranije. Faktograf

11.01. (08:00)

U borbi na smrt nema pobjednika - jedna strana umire, dok drugoj nema tko odati priznanje

Žižek: Metafizika borbe za opstanak u Ukrajini

Tekući sukob između Rusije i Zapada ima duboku filozofsku dimenziju. Anton Alihanov, guverner ruske eksklave Kalinjingrad, nedavno je izjavio da Imanuel Kant, koji je tu živeo u 18. veku, ima „direktnu vezu“ sa ratom u Ukrajini.

Alihanov je opisao Kanta kao „duhovnog tvorca modernog Zapada“, odgovornog za ideje kao što su sloboda, vladavina prava, liberalizam i Evropska unija. Ako se Ukrajina odupire Rusiji u odbrani ovih vrednosti, znači da Kantova filozofija indirektno podržava ukrajinski otpor. Takve izjave, koliko god uvrnute, ističu metafizičke uloge položene u ovaj rat.

Patrijarh Ruske pravoslavne crkve Kiril na sličan način upreže spiritualnu retoriku kada odbacuje strah od nuklearne apokalipse. U šokantnoj demonstraciji svog stava, Kiril hvali ruske naučnike za razvoj „neverovatnog oružja“ i navodi da zabrinutost oko takvih pitanja „nije dobra za duhovno zdravlje“: „Čekamo Gospoda Isusa Hrista koji će doći u velikoj slavi, uništiti zlo i suditi svim narodima.“

Reč „duh“ ovde treba koristiti bez ironije: rat koji je u toku nije samo borba za teritorijalnu kontrolu ili ekonomsku moć. To je takođe nešto više od pokušaja da se uništi jedna nacija, mada nosi jasnu genocidnu dimenziju – ne u doslovnom smislu ubijanja svakog pojedinačnog pripadnika nacije, već u lišavanju preživelih njihovog etničkog identiteta i njihovoj asimilaciji kao Rusa. Slavoj Žižek za Peščanik.

19.12.2024. (10:00)

Ko nekad u BiH i na Kosovu

Zahuktavaju se planovi o slanju NATO trupa u Ukrajinu, govori se o čak 100.000 vojnika

Europske zemlje raspravljaju o slanju vojnih u Ukrajinu u slučaju prekida vatre ili mirovnog sporazuma, nakon što je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump jasno dao do znanja da američka čizma neće stati na ukrajinsko tlo kako bi zajamčio sigurnost, izvijestili su dužnosnici i diplomati. Razgovori, koje predvodi francuski predsjednik Emmanuel Macron, u ranoj su fazi, no već su razotkrili podjele oko mogućih ciljeva i mandata takve misije – pa čak i o tome koliko je mudro pokretati to pitanje sada. Macron je prvi put predložio takvo raspoređivanje u veljači. Neimenovani europski sigurnosni dužnosnik također procjenjuje da bi moglo biti potrebno oko 100.000 vojnika. Gady navodi da bi se takve snage mogle oformiti ako bi neke europske zemlje smanjile svoju ulogu u drugim misijama, poput mirovnih misija na Balkanu. Europa, SAD i drugi partneri rasporedili su oko 60.000 vojnika u Bosnu i Hercegovinu i 50.000 na Kosovo 90-ih godina, ali te su misije sada mnogo manjeg opsega. Jutarnji

29.11.2024. (11:00)

Pogledaj dom svoj, anđele...

1000 dana pakla u Ukrajini – štetu trpe obje strane

Rat u Ukrajini traje više od tisuću dana, donoseći razaranja, gubitke i tragedije epskih razmjera. Više od 12.000 civila i 31.000 ukrajinskih vojnika izgubilo je život, dok je milijune ljudi raseljeno. Šteta na infrastrukturi premašuje 800 milijardi dolara, a ekološke posljedice broje se u desetljećima. Mine prekrivaju trećinu zemlje, a povratak na staro trajat će stoljećima. Dok ruski propagandisti obećavaju “pobjedu za tri dana”, stvarnost pokazuje agoniju i otpor koji ne jenjavaju. Ovo je tragedija koja ostavlja neizbrisiv trag i u Ukrajini i u cijelom svijetu. Peščanik. Što se tiče ruske strane, broj poginulih i ranjenih ruskih vojnika od početka rata mogao bi premašivati 730 tisuća, a životni vijek unovačenog vojnika je šokantnih – mjesec dana. Iza njih je zemlja koja ima sve lošiju ekonomsku sliku, veliku inflaciju i problem s pronalaskom radne snage. Dokle oni mogu više tim tempom, pitaju se na Forbesu. Index

19.11.2024. (09:00)

Samo da rata ne bude

Bombardirani gradovi, milijuni izbjeglica, vojna podrška i sve više sankcija: napad Rusije na Ukrajinu ima globalne posljedice

Prije tisuću dana Rusija je započela veliki napad na Ukrajinu. Nakon brzog napredovanja ruske vojske, ukrajinski branitelji uspjeli su potisnuti napadače, posebno na sjevernoj granici. Međutim, veliki dijelovi istočne Ukrajine – posebno u oblastima Luganska, Donjecka, Zaporižja i Hersona – danas ostaju pod ruskom kontrolom. Ovo je postao rat iscrpljivanja. S više od deset milijuna raseljenih osoba, rat u Ukrajini izazvao je jednu od najvećih izbjegličkih kriza u svijetu. Prema podacima agencije Ujedinjenih naroda za izbjeglice UNHCR 6,7 milijuna ukrajinskih izbjeglica do sada je pronašlo utočište u drugim europskim zemljama. Iako je Rusija službeno pod sankcijama, njihovo ratno gospodarstvo pokazuje veliku otpornost. Procjenjuje se da su Ukrajini SAD i EU dali nešto manje od 200 milijardi eura od početka rata. DW donosi nekoliko grafikona i pregled rata.

14.10.2024. (10:00)

Već je svima dosta rata

Starešina: Medeni mjesec Volodimira Zelenskog sa zapadnim saveznicima bliži se kraju

Ukrajina se nalazi u škarama mirovnog procesa. Možda bi se tako najkraće mogli opisati recentni potezi srednjoeuropskih zemalja prema pomoći Ukrajini i njezinoj europskoj i transatlantskoj integraciji. Ovoga puta nije riječ samo o državama koje imaju izrazito proruske vladajuće garniture, poput Mađarske ili Slovačke. Ukratko, europski i transatlantski integrirane srednjouropske države, one kojih se izravno tiče rješenje rusko-ukrajinskog rata, ovih dana šalju ozbiljna upozorenja Ukrajini. Što upućuje na to da se već pripremaju za razdoblje poslije rusko-ukrajinskoga mirovnog procesa. I da nastoje već sada zaštititi svoje interese – sigurnosne, političke, energetske u odnosima s Rusijom – u novoj geopolitičkoj etapi koja će se igrati prema novim pravilima. To ne znači da će Zapad, odnosno SAD i EU, napustiti Ukrajinu. Dobit će još pokoju programiranu potporu, poput one u Dubrovniku, sa samita manje važnih država. Koji je Hrvatska obogatila i prigodnim domaćim dvobojem između predsjednika i premijera na terenu vanjske i obrambene politike. Višnja Starešina za Lider

15.09.2024. (19:00)

Što manje priča o miru, to više nuklearnih opcija

Rusija planira izmijeniti svoju nuklearnu doktrinu zbog eskalacije sukoba s Ukrajinom

Trenutna doktrina dozvoljava korištenje nuklearnog oružja ako je ugroženo postojanje države, no ruski dužnosnici sugeriraju da bi prag mogao biti spušten. Ovo uključuje prijetnje preventivnim nuklearnim napadom protiv onih koji pomažu Ukrajini. Iako bi takva promjena mogla zastrašiti zapadne zemlje, antagonizacija neutralnih država poput Kine ili Indije nije poželjna, stoga bi izmjene mogle ostati tajne, održavajući neizvjesnost. HRT

19.08.2024. (09:00)

Započelo Krimom da bi završilo plinom

Starešina: Preuzme li Ukrajina nadzor nad Sudžom, mirovna faza može početi

U ruskom gradiću Sudži glavno je plinsko čvorište preko kojega se države srednje Europe opskrbljuju ruskim plinom, što će ove jeseni i zime biti važna karta u pregovorima o završetku ili zamrzavanju rata, koji su očito pred vratima. Ukrajinska vojska demonstrirala je i spremnost i opremljenost, što je važno prije mirovne faze. Putin je ponižen – u tri dana izgubio je aureolu velikog majstora rata, a to ponovno otvara i mogućnosti unutarnjeg previranja u ruskom obavještajnom vrhu, pa i neke vrste udaljavanja Putina iz mirovnog procesa, usprkos tomu što je proljetos premoćno pobijedio na izborima koje je organizirao i naizgled si osigurao povratak na zapadnu političku pozornicu. No važnost ukrajinske operacije na ruskom tlu nije samo u zaposjednutom teritoriju već prije svega u onome što Ukrajina nastoji zaposjesti.

Rat koji je počeo u znaku zaustavljanja europske plinske ovisnosti o Rusiji završit će novom europskom mrežom plinovoda koja će dokinuti tu ovisnost ne odričući se, dakako, ruskog plina. Višnja Starešina za Lider.