Gledanje previše televizije može vam smanjiti sivu tvar u mozgu i pospješiti šanse za demenciju - Monitor.hr
22.05.2021. (17:30)

TV is the only love

Gledanje previše televizije može vam smanjiti sivu tvar u mozgu i pospješiti šanse za demenciju

Istraživači sa Sveučilišta Alabama u Birminghamu i Sveučilišta Columbia u New Yorku proučavali su navike gledanja televizije kod skupine dobrovoljaca starih između 50 i 80 godina i zaključili da pretjerano sjedenje pred ekranom tijekom srednjih godina može dovesti do kognitivnog pada i opadanja veličine mozga u kasnijoj dobi. Oni koji su puno gledali TV u srednjim godinama imali su 6,9-postotni pad kognitivne funkcije do 70-ih godina i 0,5 posto manje sive tvari u mozgu u usporedbi s onima koji su televiziju gledali manje. Iako ne postoji lijek za demenciju, nedavno istraživanje je pokazalo da se gotovo 40% dijagnoza u svijetu može spriječiti ili barem odgoditi zdravijim načinom života. (24 sata)


Slične vijesti

28.01. (22:00)

Informiraj, educiraj, zabavi?... Od svega neka ostane samo ovo treće

Dežulović: Novinari crvi

Dvadeset petoro novinara televizije N1, među njima i neka vodeća imena njihova programa, u sklopu “prilagodbe organizacijske strukture” i “reorganizacije poslovanja” dobilo je, eto, otkaze, i osim nekoliko novinarskih supatnika i supatničkih cehovskih udruženja, nitko u Hrvatskoj nije se pretjerano uzbudio. Sve otkako mediji ne objavljuju informacije, već “pružaju informativne sadržaje”, sve dakle otkako su vijesti postale “sadržaj”, a njihovi gledatelji, slušatelji i čitatelji “potrošači”, ti – kako smo ono rekli, da, novinari – nisu samo nepotreban, ulagačima i vlasnicima teško objašnjiv izlazni trošak iz poslovne bilance njihovih medijskih kuća, već i kućnog budžeta njihovih “potrošača”.

Kome u vrlom novom i dinamičnom svijetu uopće trebaju takozvani “novinari” – nešto kao talenti, samo što umjesto “sadržaja” proizvode takozvane “vijesti”, nešto kao sadržaj, samo manje zabavno – kad “ljudi prate streaming servise i društvene mreže”? Ne trebaju nam novinari, trebaju nam talenti, ne trebaju nam novine i televizija, trebaju nam zapravo sadržaji i TikTok izazovi održivog poslovanja. Boris Dežulović za N1

21.01. (12:00)

Potresi na televiziji

N1 Hrvatska najavljuje reorganizaciju poslovanja radi ‘osiguravanja održivosti i budućeg razvoja’, podijeljeni otkazi, otkazane emisije

Već duže se u medijskim krugovima može čuti o tome kako N1 televiziju čekaju promjene i smanjivanje broja ljudi. To su jučer potvrdili iz same N1 televizije. U korporativno sročenom priopćenju priznali su da otpuštaju ljude. Već tijekom ponedjeljka više je osoba dobilo otkaze. Kako se neslužbeno doznaje, otkaze je dobilo 26 osoba, redom vodećih lica N1 televizije. Sindikat novinara Hrvatske se oglasio priopćenjem u kojem izražavaju zabrinutost zbog otkaza i ukidanja emisija, zatraživši način za očuvanje ove važne medijske kuće i radnih mjesta kolegica i kolega. Index… komentiraju i na Forumu

05.01. (23:00)

Uuuu, goli ljudi, neš' ti

Boris Rašeta: Uvodi li nas Gola privlačnost u epohu obučene neprivlačnosti?

Nije dosadno, nije razvučeno, ali ipak djeluje pomalo šokantno. Dakle, u game showu kandidati izlaze na binu posve goli. Muškarac i žena. Potom se odmjeravaju, a onda iskreno govore jedno drugom vide li se kao par. “Potpuno drugačiji game show za upoznavanje, od svih koje ste imali priliku gledati, natjecatelju predstavlja šest golih kandidata, točnije njihove dijelove tijela, da bi natjecatelj mogao izabrati osobu s kojom bi izašao na spoj”. Stara, propala Jugoslavija, naime, tijekom zadnjih desetljeća svog postojanja bila je zemlja čuda. Nominalno je bila čedna, ali nije bilo režisera koji nije skinuo glumicu koju u životu ne bi mogao razodjenuti, pa nam je ozbiljna kinematografija bila lascivna. Krajem osamdesetih na TV ekranima počeli su iskrsavati kadrovi à la Gola privlačnost, društvo se emancipiralo, što je bila – danas to znamo – zloćudna najava birokratske kontrarevolucije. Boris Rašeta za Novosti komentira i druge emisije emitirane u zadnjem tjednu prošle godine.

25.12.2024. (23:00)

Kad stvarnost nije dovoljna

Najbolje od 2024: Serije za bijeg od realnosti (i zdravog razuma)

  • The Wheel of Time – Ep u fantasy svijetu s moćnim ženama, magijom i obiljem šarenila – kao da je “Gospodar prstenova” otišao na rave.
  • The Witcher – Avanture Geraltova mrštenja, borbe s čudovištima i političkih intriga. Bonus: pjesme barda koje ne možete izbaciti iz glave.
  • Shadow and Bone – Magični svjetovi i mračne sile, s dozom YA drame i ljubavnih trokuta.
  • Stranger Things – Retro nostalgični SF s djecom, čudovištima iz paralelnih svjetova i najboljom frizurom osamdesetih.
  • House of the Dragon – Prequel “Igre prijestolja” – više zmajeva, više politike, više spaljenih mostova (doslovno).
  • The Mandalorian – Star Wars na steroidima s najslađim vanzemaljskim bićem ikad – Baby Yodom.
  • His Dark Materials – Adaptacija Pullmanove trilogije s polarni medvjedom koji govori i religijskim kontroverzama.
  • Carnival Row – Fantasy noirov svijet s vilenjacima, detektivima i mračnim tajnama.
  • The Expanse – Tvrdi SF s politikom, svemirskim bitkama i moralnim dilemama – “Igra prijestolja” u svemiru.
  • Lucifer – Vrag kao detektiv? Šarmantna kombinacija kriminalističke serije i nadnaravne komedije.
  • Good Omens – Anđeo i demon u buddy-comedy stilu pokušavaju spasiti svijet – s puno britanskog humora.
20.09.2024. (23:00)

Pali li još itko televizor osim za praćenje vremenske prognoze?

Tradicionalna TV gubi bitku protiv streaminga, SEO i mailovi najefikasniji oblik digitalnog marketinga

Pretrage vezane uz AI marketing alate porasle su za 967%. Danijel Štih je na okruglom stolu na temu digitalnog marketinga komentirao da, iako televizija i dalje dominira po marketinškim investicijama u Hrvatskoj, digitalni trendovi ubrzano rastu, osobito među mlađim generacijama. Streaming, online kupovina i društvene mreže oblikuju budućnost medijske potrošnje. Poslovni

08.03.2024. (13:00)

Meni je važno samo da je zanimljivo

Neuništivost tradicionalnih TV kanala u eri Netflixa

U doba Netflixa, tradicionalna televizija zadržava svoju posebnost. Dok Netflix nudi neograničen izbor, tradicionalni kanali poput specijaliziranih ostaju konkurentni, čak komplementarni. Korisnici Netflixa biraju sadržaj aktivno, dok gledatelji TV-a jednostavno sjede i gledaju. Uz znalačku uredničku ruku, specijalizirani kanali pružaju kvalitetan i aktualan sadržaj, čineći gledanje jednostavnim. TV raspored donosi konzistentnost i osjećaj sigurnosti, dok prijenosi uživo ostaju nezamjenjivi. Bilo da se gleda Netflix ili TV, binge-watching je omiljena aktivnost, pokazujući da oba medija nude svojevrsni bijeg od stvarnosti. (Netokracija)

22.02.2024. (00:00)

Evoluirala je zajedno s nama

Televizija je neupitno i dalje hram u kući, ali sad je posvećen nama: kako se tradicionalni medij izmijenio kroz vrijeme

Dok mediji nisu zavladali domom svakog čovjeka, obaveze smo organizirali oko glavnih aktivnosti, a to je jelo i spavanje. Namještaj je bio manji i funkcionalan što znači kako nije zauzimao mnogo prostora što je bilo idealno za novi izum koji je došao ranih 1920-ih godina – radio. Prostor se počeo mijenjati, točnije, sobe smo počeli organizirati ovisno o tome gdje želimo držati radio. Slično je bilo i s televizijom. Tako dolazimo do onoga što imamo danas, a to su ekrani na svakome koraku. Pravu revoluciju za način gledanja televizije napravio je uspjeh Netflixa, ili drugim riječima, nekronološko gledanje programa. Ova nova praksa donijela je gledateljima “oslobođenje od emitiranja” i mogućnost da sami krojimo svoje vrijeme gledanja. Međutim, najveći izazov tu je doživjela tradicionalna televizija. Malo tko više želi odbrojavati sitno do svoje omiljene emisije na omiljenom kanalu ili psovati program jer se nešto emitira baš u trenutku kada mi ne možemo biti ispred televizora. No, zato postoje usluge snimanja programa. Netokracija

11.02.2024. (22:00)

Svašta naučiš gledajući televiziju

Rašeta: Vlada uči statistiku

“Ekonomska politika Vlade je otišla u dva smjera. Prvi je pad stanovništva, čime se stvara privid rasta BDP-a po glavi stanovnika. Drugi je pretvaranje države u ovisnika o socijalnoj pomoći, mi se hvalimo da povlačimo novac iz EU-a i da imamo velike dotacije. Pa da imamo svoj novac ne bi nam trebao taj”, rekao je ekonomist Neven Vidaković za N1. Hrvatska, smatra taj ekonomist, nema problema s nedostatkom radne snage nego s iseljavanjem. “To netko mora reći. Nedostatak radne snage je posljedica politike Vlade koja potiče da se Hrvati isele”, rekao je, a u općoj militarizaciji svih oblasti života i umjetnim pravljenjem neprijatelja, dodao i nekoliko trezvenih riječi o Kini. To je miroljubiva, trgovačka nacija, kazao je. “Prije su oni nama bili tržište, sad ćemo mi biti njima i napravit će ono što je zapadna Europa napravila istočnoj, isisati sve banke, novac i resurse”, zaključio je Vidaković, a ne treba biti Baba Vanga da se vidi kako nas doista čeka sumorna budućnost. Boris Rašeta analizira TV tjedan za Novosti.

21.01.2024. (23:00)

Nekad smo imali dobre emisije

Gledatelji vole nostalgiju na televiziji, no ‘Godina za pamćenje’ je ispao potpuni promašaj

Kad je HRT gromoglasno najavio novi zabavni format naslovljen “Godina za pamćenje” s Danielom Trbović, Robertom Ferlinom i Mariom Battifiacom kao domaćinima u šarmantnom retro showu u kojemu će nas autori vraćati u jednu glazbenu godinu, mirisalo je na pun pogodak. Kako naša publika obožava nostalgične formate, nije se očekivalo da će hrvatska inačica nizozemskog showa “Oh, wat een jar!” ispasti baš toliki promašaj. Isforsirani voditelji, neduhoviti gosti, neugledna scenografija, promašena kostimografija, šminka i maska (s obzirom na rekonstrukciju perioda) već nakon prve emisije na Staru godinu izazvala je zgražanje i priličan revolt gledatelja na društvenim mrežama. Čini mi se da bi “Godinu za pamćenje” trebalo nazvati “Emisijom za zaborav” i što prije je skinuti iz termina nedjeljnog prime timea HRT1. Kako je riječ o još jednoj licenci, ponukalo me to da se zapitam gdje su nestali svi oni originalni formati, koje je javna televizija proizvela proteklih desetljeća, koji su završili u arhivi HRT-a i ropotarnici sjećanja televizijske publike, pita se Boris Homovac za Nacional.