Generacija Z i radni dan od osam sati: Zašto život mora biti ovako težak? - Monitor.hr
18.11.2023. (20:00)

Rekao bih ti, navikni se dušo, ali rado bih se pridružio protestu

Generacija Z i radni dan od osam sati: Zašto život mora biti ovako težak?

Nedavno je društvenim mrežama kružio viralni video u kojem je pripadnica generacije Z jecala zbog kroničnog manjka slobodnog vremena zbog zahtjeva 40-satnog radnog tjedna. Neki su je podržali u tome i suosjećali s njom i sami bijesni na osmerosatni radni dan, premda su u njemu proveli već desetljeća. Naravno, sve ima lice i naličje pa je tako bilo dosta komentara koji nisu bili ugodni. Neki od komentara navode da je cijela generacija Z jednostavno previše meka te da bi se trebali očeličiti i priviknuti na to jer je sustav tako ustrojen. Ova mlada radnica voli svoj posao, ali osjeća se kao da joj se život svodi samo na njega. Neki je dan pala u depresiju jer se suočila s nekim problemom na poslu i kolega ju je upitao: “Jesi spremna na slično sljedećih 45 godina svog života?” Poslovni


Slične vijesti

Danas (11:00)

Boomeri, prihvatite "update"

Seciranje radišnih gena generacije Z: Nisu mladi toliko lijeni koliko su stariji zeznuli stvar

Svijet uvelike kuka zbog drukčijeg pristupa radu generacije Z pa se već bilježe dramatični postoci prekida ugovora između uglednih poslodavaca i tzv. zoomera. No djeca samo uče na našim pogreškama. Broj nezaposlenih u dobi od 20 do 24 godine kontinuirano pada u Hrvatskoj i prepolovio se u posljednjih pet godina. Fokusirani na ravnotežu života i posla, cijene slobodno vrijeme i brže kažu “ne” nego prethodne generacije. Umjesto lojalnosti kompanijama, privrženi su liderima i traže osobni pristup. Tehnološki napredni, ali bez mnogo iskustva, očekuju mentorstvo i brzo napredovanje. U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti među mladima smanjena, no izazovi ostaju. Poslodavci koji ulažu u mentorski sustav i liderstvo lakše privlače i zadržavaju mlade talente, što je ključno za budućnost. Svijet na mladima ostaje, ali pitanje je: hoće li ga stari svijet razumjeti? Lider

01.11. (18:00)

Kids are alright

Povratak literature: Vjerovali ili ne, ali knjiga postaje novi statusni simbol predstavnika generacije Z

Iako statistike pokazuju poraznu stopu pročitanih naslova, milenijcima i generaciji Z (!) najviše se može zahvaliti što se uopće išta čita. U Hrvatskoj, konkretno, prema podacima koji su objavljeni na otvorenju manifestacije ‘Noć knjige‘, postotak ljudi koji su pročitali barem jednu knjigu tijekom godine pao je s 49 na 38 posto. Ta se vjerojatnost povećava ako je u pitanju ženska osoba (45 posto), visokoobrazovana (61 posto) ili osoba s višim primanjima u kućanstvu (49 posto), a knjige najviše kupuju osobe u dobi od 26 do 45 godina. Podaci iz Ujedinjenoga Kraljevstva optimističniji su i pokazuju da je lani oboren rekord s 669 milijuna prodanih tiskanih knjiga. Njih najviše kupuju predstavnici generacije Z, koji više posjećuju i knjižnice (rast od 71 posto). U Americi pak generacija Z čita više knjiga od bilo koje generacije, a 70 posto preferira knjige u tiskanom izdanju. Lider

04.10. (15:00)

Nije retro ako je novo

Generacija Z u remiksu devedesetih u digitalnom dobu

Mlađe generacije ponovno oživljavaju devedesete, od povratka Oasisa do popularnosti digitalnih kamera i estetike Wesa Andersona. Digitalne kamere bilježe rast prodaje jer generacija Z želi autentičniju i manje ispoliranu online prisutnost. Trend nostalgije uključuje remiksiranje retro elemenata, poput Y2K mode i analogne fotografije, s digitalnim alatima. Brendovi bi trebali prepoznati ovu želju za autentičnošću i uklopiti nostalgične elemente u svoje kampanje, oslanjajući se na neposredniji i iskreniji način komunikacije, kako bi privukli mlade konzumente. Lider

18.09. (16:00)

Generacija Z odrasta kao na ratištu

Generacijski jaz: Kada stariji nisu u trendu

Razlike između Boomera i Zoomera postale su očite zbog različitih životnih iskustava. Dok su Boomeri odrasli u stabilnijem vremenu, Zoomeri se bore s psihološkim pritiscima i nesigurnostima. Prof. dr. Nataša Jokić Begić naglašava važnost empatije starijih prema mladima. Povezivanje s mladima može pomoći starijima da shvate složenosti današnjeg svijeta. Umjesto kritike, trebali bi pitati: „Kako ti mogu pomoći?“ Samo tako može doći do međugeneracijskog razumijevanja. HRT donosi još jedan članak koji se vezuje na tu temu.

03.06. (18:00)

'Da sam ja šef, bolje bih komunicirao s vlastitim zaposlenicima'

Produbljuje se međugeneracijski jaz na radnom mjestu

Tradicionalni koncepti upravljanja ozbiljno su uzdrmani ulaskom generacije Z na tržište rada. Način razmišljanja, način rada i odnos prema poslodavcima te generacije rođene između kasnih devedesetih i ranih 2010. uvelike se razlikuje od njihovih prethodnika koji su svojevremeno također transformirali radno okruženje u skladu sa svojim potrebama. Procjenjuje se kako generacija Z sada čini 30 posto svjetske populacije, a do iduće godine imat će 27 posto udjela u radnoj snazi. Samo lani je na tržište rada ušlo 17,1 milijuna pripadnika te generacije.

Snažan prodor nove radne snage donio je i neke nove postavke s kojima se svi poslodavci ne nose jednako uspješno. Na motivaciju zaposlenika utječe mnogo faktora, a ne samo novac. Gen Z je beskompromisna glede mnogih stvari i vrlo će lako promijeniti posao ako im se ukaže prilika. Sve važnija stavka postaje “wellbeing” – stvaranje radnog okruženja koje podržava optimalno fizičko, mentalno i emocionalno zdravlje zaposlenika. Forbes

 

20.05. (23:00)

I za sve su im krivi boomeri

Generaciji Z važniji principi od posla, iako im je najveći izazov – borba protiv životnih troškova

Troškovi života glavna su briga generacije Z i milenijalaca, pokazuje Deloitteovo najnovije globalno ispitivanje milenijalaca i pripadnika generacije Z za 2024. godinu. Otprilike šest od deset ispitanika generacije Z (56%) i milenijalaca (55%) žive od “plaće do plaće”. Dodatno, tri od deset njih kažu da se ne osjećaju financijski sigurno. Pri odabiru poslodavca glavni prioritet generacijama koje su rođene od sredine od kraja 1990-ih (generacija Z) te od početka osamdesetih do sredine devedesetih (milenijalci) je ravnoteža između posla i privatnog života. Ipak, mnogi ne postižu željenu ravnotežu. Više od četvrtine pod stalnim je stresom. Poslovni

30.04. (20:00)

Djeca-ekrani

Gen Z ima pažnju od 8 sekundi, kako ih zainteresirati?

Do 2030. godine više od 30% radne snage činiti upravo ova generacija pa će za brendove postati sve važnije kako do njih doprijeti. To će biti skoro nemoguće izvesti dosadnim plaćenim reklamama. Za dobre rezultate, moraju se koristiti nove tehnike i alati. Gen Z uživa pronalasku i uključivanju u grupe u kojima mogu izraziti sebe, dijeliti mišljenja i iskustva. Primjerice, zajednice oko gaming brendova često se formiraju na platformama kao što su Twitch i Discord. Inflacija, nestabilnost tržišta i naizgled beskonačna količina edukativnog sadržaja na temu financija učinili su da je generacija Z opsjednuta trgovinom na burzama, investiranjem, stakingom, swapanjem i svakim oblikom pasivne zarade. Privlači ih i umjetna inteligencija, kroz aplikacije za personalizaciju sadržaja, optimizaciju učenja i unaprijeđenje svakodnevnih zadataka. Zanima ih i održiva tehnologija i inovacije koje doprinose borbi protiv klimatskih promjena. Neizostavne su i – igre. Netokracija

27.04. (10:00)

Couch potato, ali level up

“Bed rotting” – trend pasivnosti i izolacije među generacijom Z

Koliko često vaš tinejdžer izlazi iz sobe i kreveta? Samo kad ogladni? Možda je dio sve prisutnijeg bed rotting trenda među mladima, odnosno stanju u kojem se osoba izolira od svih i najviše vremena provodi u svojoj sobi, odnosno u krevetu. Iako se čini bezazlenim, dugotrajno truljenje u krevetu može ukazivati na tjeskobu ili depresiju. Stručnjaci ističu važnost razlikovanja odmora od navike te preporučuje podršku roditelja i, ako je potrebno, stručnu pomoć. (HRT)

18.01. (08:00)

Pa istina je da bi mnogi pozivi bili jednostavniji i bolji da su bili mailovi

Generacija Z i strah od telefoniranja

Sama pomisao na upućivanje poziva ili javljanja na telefon za neke često popraćena osjećajem straha i potencijalnog neuspjeha. Većina stručnjaka vjeruje da je strah od telefonskih poziva povezan sa socijalnom anksioznošću, piše The New York Post. Socijalna anksioznost proizlazi iz straha od osude ili poniženja. Za razliku od poziva, slanje poruka i korištenje aplikacija kao što su Snapchat i TikTok sprječavaju pogreške. Tijekom dopisivanja generacija Z može lektorirati i kontrolirati razgovore. Slanje poruka također im daje vremena da odgovaraju kad žele bez neugodne šutnje, što eliminira šanse da budu osuđeni ili poniženi. Dopisivanje je također brže. Omogućuje generaciji Z da brzo pošalju poruku i odu dok čekaju odgovor. Index

04.01. (12:00)

Ok, boomer

Šajatović: Boomeri vs. zoomeri – malo međusobnog razumijevanja ne bi škodilo

Kolumnist, bez obzira na to što pripada generaciji boomera, morao bi pokušati biti objektivan. Pa bi kao odvjetnik starijih, dakle boomera, postavio pitanje nadobudnim zoomerima: Tko vam je to omogućio svijet u kojemu možete tako lako davati otkaze i prelaziti s jednoga radnog mjesta na drugo? Da nisu boomeri?” I s druge strane – “pitanje ogorčenim poslodavcima boomerima: da je vaša generacija u mladim godinama u svijet rada ulazila u okolnostima koje danas dočekuju zoomere, bi li se zapravo ponašala baš ovako kao ovi mladi koji vas nerviraju?” Krenimo od pokušaja odgovora na pitanje tko je i kako omogućio današnjim generacijama koje su tek kročile u treće desetljeće života da budu gospodari tržišta rada. Odgovor je jednostavan: boomeri. Kad se tomu pridoda i digitalna revolucija, čije su ubrzanje osmislili opet boomeri, koja je mnogima omogućila rad od kuće, zoomerima se dodatno posrećilo. Mogu izvoljevati do mile volje. Miodrag Šajatović za Lider.