'Gdje si bio 2016.' - Monitor.hr
19.02.2016. (14:11)

Kada ako ne sada

‘Gdje si bio 2016.’

Konačno se shvatilo da se društvo nakon rata obnavlja, gradi, unaprijeđuje, obogaćuje – suradnjom. Iz dupeta nam u glavu dolazi da nitkovima, prepisivačima diplomskih radova, licemjerima ne smijemo davati javni prostor, ne moć, ne uticaj. Sada se bori za Hrvatsku. Ispruženom rukom izbjeglici, toplim obrokom, odjećom i pitanjem – što vam još treba? Istraživačkim novinarstvom, kopanjem po arhivama, radoznalošću, pitanjima moćnima, suočavanjem s njihovim licemjerjem, piše H-alter.


Slične vijesti

13.02. (13:00)

Mala zemlja - velike mogućnosti

Hrvatska potreba za vizionarima: Američki primjer kao putokaz za napredak

Unatoč svemu što je nama u Hrvatskoj zajamčeno i što uzimamo zdravo za gotovo, hrvatska kolektivna svijest opterećena je osjećajem stagnacije i propadanja, piše Maruška Vizek za tportal te istražuje mogućnosti usvajanja američkih modela kao putokaza za promjenu. Sudjelovanje na Global Leadership Forumu u Washingtonu pružilo je uvid u globalne izazove. Postavlja se pitanje: Kako Hrvatska može napredovati? Jedan od ključeva leži u vrednovanju znanja. Američki sustav naglašava važnost obrazovanja, dok Hrvatska često podcjenjuje znanje. Druga razlika leži u percepciji uspjeha. Američki model naglašava dugotrajan rad, dok Hrvatska često favorizira brze, ponekad neetičke, rješenja. Stoga je potrebno promijeniti kolektivne vrijednosti. Promocija vizionara koji su postigli uspjeh kroz znanje i predan rad ključna je za izgradnju novih vrijednosti i poticanje napretka u Hrvatskoj. (tpotral)

22.01.2021. (15:30)

Komentar: Ovo što nam se sada događa budući povjesničari vidjet će kao prekretnicu 21. stoljeća

Zdenko Duka za Lupiga komentira društvene promjene: Tehnologije koje su pomogle donijeti ogroman napredak, mogle bi biti pogubne ako izmakne nadzor nad njima. Baš kao što je industrijska revolucija 19. stoljeća stvorila urbanu radničku klasu, tako bi i revolucija automatizacije 21. stoljeća mogla stvoriti ‘beskorisnu klasu’, procjenjuje Harari.

16.07.2017. (14:30)

[zubo]

Komentar: Kad se prvi ljudi spuste na Mars, ondje će naći naprednu koloniju Hrvata

“Nipošto se ne može reći da smo nazadna zemlja u kojoj se ne primjenjuju visokotehnološka rješenja i najnovija znanstvena otkrića. U teleportaciji smo, primjerice, daleko ispred Kineza. Oni su eventualno teleportirali neku bijednu subatomsku česticu i sad se time hvale. A mi smo prošle godine teleportirali čak 55.970 ljudi u Njemačku”, komentira Boris Beck. T-Portal

29.05.2017. (14:54)

Usred povijesti

Stephen Fry: Današnji napredak veći od izuma tiskanja i industrijske revolucije

Trebamo se spremiti za internet budućnosti ili se pripremiti za najgore scenarije iz znanstvene fantastike, rekao je glumac i komičar Stephen Fry na književnom festivalu Hay. Kritizirao je “tehnofobe”, uključujući političare za koje kaže da presporo reagiraju na razvitak poput umjetne inteligencije dodavši da je “budućnost posve u našim rukama ako se pripremimo”. Ako priprema izostane posljedice koje prijete su nam poznate “znanstvenofantastični pisci i distopijci prikazali su posljedice iz noćnih mora”. Ovaj napredak – umjetna inteligencija i robotika u eri interneta – veća je od izuma tiskarskog stroja i industrijske revolucije, procjenjuje on jer će promijeniti “ponašanje, spoznaju i identitet pojedinca i grupe”. BBC

16.02.2016. (14:05)

Kako je propao generacijski jaz

Današnjim mladima lošije je nego njihovim roditeljima

Ideja o stalnom napretku, o tome da će djeca imati bolji život od svojih roditelja, usađena je u zapadno društvo već nekih 150 godina, no sada se potpuno raspada. Dvije nove studije to potvrđuju: prva ukazuje na to da oni rođeni 1982. imaju manje šanse od svojih roditelja da ikad u životu budu kućevlasnici, a postotak samo raste s manjim dohotkom. Druga studija pokazuje da je mladima sve teže zaraditi pristojan novac na nesigurnom tržištu, no ono što čudi jest zašto ne reagiraju, piše Guardian.

04.02.2016. (14:10)

Kuna na kraju tunela

Bruxelles: Bolja prognoza Hrvatskoj, i dalje najveći problem dug

Prema ekonomskim procjenama Europske komisije, hrvatsko bi gospodarstvo ove i sljedeće godine trebalo rasti na 2,1% (prethodna predviđanja bila su 1,4%), no tempo oporavka bit će ograničen zbog visokih dugova javnog i privatnog sektora. Glavni pokretač rasta trebala bi biti domaća potražnja, a očekuje se i rast zaposlenosti. Deficit opće države projicira se u visini 4,2% BDP-a. Jednaku stopu rasta Komisija je prognozirala i Nizozemskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji, dok bi najviše trebala rasti Irska (4,5%). T-Portal

26.06.2015. (19:10)

More than this

Što očekujemo od Hrvatske u sljedeće 24 godine?

“Rad je najbolji lijek protiv svega što nam se servira kako bi nam dodatno zgadilo život u Hrvatskoj i oduzelo vjeru u bolju budućnost”, rekao je redatelj Dalibor Matanić povodom Dana državnosti. “Ključni problem Hrvatske u ovom trenutku je nezaposlenost, a upravo su radno sposobni ljudi najveći potencijal ove zemlje”, misli Ivo Usmiani, vlasnik i predsjednik uprave Jadranskog galenskog laboratorija. “Bez dokazivanja i predanog rada, nema ni nagrada”, kaže znanstvenica Vernesa Smolčić. T-Portal