Gdje se mladi turisti kod nas mogu zabaviti? Dok većina traži adrenalin, neki samo žele dobar provod s prijateljima - nije važno gdje - Monitor.hr
22.08. (17:00)

Sunce, more, otoci i pokoji klub

Gdje se mladi turisti kod nas mogu zabaviti? Dok većina traži adrenalin, neki samo žele dobar provod s prijateljima – nije važno gdje

Među mladim turistima postoje dva zamjetljiva različita trenda: putuje se radi istraživanja novih destinacija, u tom slučaju u manjim skupinama ili sami, te radi zabave. Oni koji traže zabavu ograničeni su na nekoliko destinacija. Najpopularnije party okupljalište je svakako Zrće, dok se u nekim drugim mjestima, poput Zadra, neće baš veselo dočekivati jutro. Važan obol ponudi, barem za domaću mladež, daju i ljetne fešte. Za razliku od Zadra, Šibenik je stekao status destinacije za one željne glazbenih poslastica, pa nije rijetko da se u Krešimirov grad stiže upravo radi koncerata. Danas mladi traže doživljaj, to neko iskustvo koje će ponijeti sa sobom doma. Preko dana su to većinom adrenalinski sportovi ili samo uživanje u moru i u ovom lijepom pogledu. Navečer, kad se valovi utišaju, onda se pojača muzika – kaže djelatnica u marketingu koncesionara plaže. HRT


Slične vijesti

10.11. (17:00)

Sve je skupo, a plaće su da ti se plače

Mladi jugoistočne Europe zabrinuti za svoju ekonomsku budućnost, a s korupcijom se susreću još u srednjoj školi

Kako žive, šta ih brine i pokreće, i čemu se nadaju – pitala je Zaklada Friedrich Ebert skoro 9.000 mladih od 14 do 29 godina iz dvanaest zemalja regije Jugoistočne Europe: Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije, Turske, kao i članica EU-a – Hrvatske, Slovenije, Rumunjske, Bugarske i Grčke. Ako bi se izvještaj na preko stotinu stranica sveo na nekoliko rečenica, onda bi to bile sljedeće: mladima je najvažnija ekonomska stabilnost. Mnogi su spremni da za ostvarenje tog cilja žrtvuju i neka građanska prava. Najveći problem je korupcija, a postoji i strah od nezaposlenosti, iako je ona u padu i realnost ne odražava percepciju kod mladih. No, mnogi su zarobljeni na loše plaćenim poslovima, a primjetan je trend napuštanja onih poslova za koje su se obrazovali. DW

03.11. (00:00)

Nesretna generacija

Poslodavci namjeravaju mladima smanjiti plaće iako je plaćanje zdravstvenog doprinosa njihov trošak

Vlada je u saborsku proceduru uputila set zakona u sklopu novog kruga porezne reforme kojom se, među ostalim, ukida fiskalna olakšica za zapošljavanje mladih do 30 godina. Zbog te olakšice poslodavci mladima nisu trebali plaćati doprinos na zdravstveno osiguranje te im je bio smanjen ukupan trošak rada. Fiskalna olakšica ukida se s prvim danom 2025. godine, ali svi oni koji olakšicu koriste, iskoristit će je do kraja, odnosno do isteka zakonskog roka od pet godina. Posljednjih tjedana medijskim istupima poslodavci pritišću Vladu da odustane od ukidanja fiskalne olakšice poslodavcima koji zapošljavaju mlade. Mladi koji izlaze na tržište s ukidanjem te mjere oslobađanja plaćanja zdravstvenog doprinosa jednostavno će biti manje zapošljavani i opet će odlaziti u inozemstvo i onda nećemo dobiti ono što smo htjeli u kontekstu solidarnosti u prikupljanju sredstava za zdravstveni sustav – rekli su iz Udruge Glas poduzetnika. Faktograf

30.10. (00:00)

Mladost mudrost

Mladi razočarani ukidanjem olakšica za zapošljavanje, ‘džaba nam Ministarstvo demografije‘

Olakšice su bile poticaj poslodavcima da ‘riskiraju‘ i zapošljavaju mlađe kandidate koji su tek na početku karijere. To, naravno, ne znači da su mladi lošiji odabir, ali su nesumnjivo riskantniji i nisu ‘igra na sigurno‘. Bez tih olakšica, bojim se da će poslodavci preferirati iskusnije kandidate, s utakmicama u nogama, a mladi će se teže zapošljavati. Zapošljavanje je, čak i uz olakšice, bilo izazovno jer su poslodavci često tražili iskustvo koje mladi uglavnom nemaju. Olakšice su ipak stvarale prostor za dogovor i priliku da steknemo iskustvo, što se sada čini manje dostupnim. Uglavnom, nije baš najbajnija situacija za nas koji taman idemo na tržište rada – samo su neki od komentara mladih ljudi koji se taman spremaju zaraditi svoju prvu plaću. Lider

17.10. (12:00)

Trebaju nam novi boomeri

Perković: Hrvatska ostaje bez mladih. Posljedice će biti katastrofalne

Proces koji neminovno vodi u cijeli niz ekonomskih, društvenih, sigurnosnih i političkih problema je počeo onog trenutka kada je broj djece po ženi u Hrvatskoj pao ispod dvoje, što se dogodilo još 70-ih godina prošlog stoljeća. Opadanje broja rođenih nužno dovodi do starenja stanovništva, pa sve manji udio mladih mora održavati mirovinski i zdravstveni sustav za sve više starih. Zbog mladih nastaje problem s nedovoljnim brojem radnika za održavanje gospodarstva, inovativnost i potrošnja opadaju, zdravstveni i mirovinski troškovi rastu, ustanove za odgoj i obrazovanje djece i mladih (vrtići, škole, fakulteti) se zatvaraju. Opadanje broja mladih se već odavno osjeća u (ne)održivosti trenutnog mirovinskog sustava, utemeljenog na međugeneracijskoj solidarnosti. Iako ljudi kolokvijalno govore da su “zaradili svoje mirovine”, istina je da ih nisu zarađivali za sebe, nego za druge. Nažalost, još ni jedna država na svijetu nije uspjela pronaći skup politika koje mogu vratiti stopu fertiliteta na održive razine, 2.1 dijete po ženi i više. Branimir Perković za Index

11.09. (12:00)

Odjeci izolacije

Mozgovi tinejdžera značajno ostarjeli za vrijeme pandemije

Karantene za vrijeme pandemije covida utjecale su na to da mozgovi tinejdžera prerano ostare i to za čak četiri godine, ustanovili su znanstvenici sa Sveučilišta Washington. Cerebralni korteks prirodno se stanjuje kako starimo. I kronični stres može prouzročiti slične promjene u mozgu. No u trogodišnjem razdoblju između prvog skeniranja i daljnjeg praćenja stanja cerebralni korteks se među tinejdžerima stanjio puno više nego što su istraživači očekivali. Veći utjecaj na djevojčice mogao bi biti posljedica razlika u značaju društvene interakcije za djevojčice u odnosu na dječake, smatra Kuhl. Dječaci se okupljaju radi sporta i tjelesne aktivnosti, a adolescentice se obično oslanjaju na osobne odnose zbog emocionalne podrške i razvoja samoidentiteta. Korteks ne može ponovno izrasti i nastavlja se smanjivati ​​tijekom života. Još nije u potpunosti jasno mogu li prerano ostarjeli “pandemijski mozgovi” mladih ljudi biti izloženi i većem riziku od razvoja poremećaja poput ADHD-a i depresije, a možda čak i od bolesti poput Alzheimera i Parkinsonove bolesti Nacional

13.06. (20:00)

Igraju se mame i tate

Prosječna dob stupanja mladih u spolne odnose u Hrvatskoj je 16 godina

Istraživanje je provedeno 2022. godine, a sudjelovala su 2532 učenika trećih razreda u 100 srednjih škola diljem Republike Hrvatske. Zabrinjavajući su podaci o uporabi kondoma jer od skoro 90 posto učenika koji su imali vaginalni odnos, 40 posto njih nije koristilo zaštitu. Istraživanje pokazuje da učenici zaštitu koriste u najvećoj mjeri zbog straha od neželjene trudnoće i zaštite od spolno prenosivih infekcija. Povjerenje u partnera ključni je razlog zbog kojeg mladi ne koriste kondome. Kao dodatne razloge navode činjenicu da ih nemaju trenutno pri ruci te da ih ne vole koristiti. Index

06.06. (18:00)

Ah, ti mladi. Sve više žele živjet k'o nomadi

Mladi sve manje kupuju nekretnine. Nemaju novaca, a mnogi ni ne žele

Umjesto toga, radije biraju podstanarstvo, iako im i ono postaje sve skuplje. Ili, pak, ostaju živjeti s roditeljima. Na to upozoravaju i u agencijama za promet nekretnina. Tako Boro Vujović, osnivač i direktor zagrebačke agencije Opereta, kaže kako je posljednjih godina primjetan pad udjela mladih među kupcima nekretnina. Ističe kako je kupaca do 30 godina starosti sada manje od četvrtine u ukupnom broju kupaca. Još do prije nekoliko godina, činili su znatno veći udio. Mnogi mladi ne žele svoju sudbinu vezivati uz stambeni kredit, pa čak ni uz vlasništvo nad nekretninom. Tim više što mnogi i ne planiraju trajno živjeti u Zagrebu ili nekom drugom gradu u Hrvatskoj, već žele putovati te živjeti i raditi barem nekoliko godina u drugim zemljama. Nacional

31.05. (10:00)

Studiraju ili uživaju u životu dok mogu

U Hrvatskoj gotovo petina mladih i dalje – ne radi

U Hrvatskoj je 18,5 posto mladih do 25. godine života nezaposleno, na temelju podataka Eurostata za prosinac prošle godine. Borozan je za Lider dodatno pojasnila kako Hrvatska stoji u odnosu na ostale zemlje Europske unije, navodeći i neke novije podatke o nezaposlenosti mladih. Mladi do 25 godina koji su na tržištu rada manje su atraktivni poslodavcima u odnosu na druge starosne skupine, osim najstarije. Razlozi za to mogu se pronaći u sinergijskom učinku mogućeg nedostatka znanja, vještina i iskustva, odnosno kompetencija koje poslodavci smatraju potrebnima. Osim toga, percepcija mladih o vlastitom nedostatku tih kompetencija onemogućuje ih u upuštanje u poduzetničke vode. Taj problem naglašava nedostatak kvalitetnog poduzetničkog obrazovanja te ograničene mogućnosti pribavljanja financijskog kapitala za pokretanje vlastitog posla. Lider

06.05. (15:00)

These new puritans

Iako ih se smatra progresivnima, aktualni su izbori pokazali da mladi u Hrvatskoj češće biraju desne stranke

a prvi pogled rezultati donekle podržavaju dominantan narativ o progresivnim tendencijama među mladima – štoviše, vijest je u medijima formulirana na pomalo nespretan način koji je dao naslutiti kako je Možemo dobio relativno najviše glasova mladih. No, kako je spomenuto, riječ je o udjelima mladih glasača i glasačica u ukupnom broju glasova pojedinih stranaka. Preračunamo li u glasove dolazimo do znatno drugačijih rezultata: mladi učestalije biraju desne stranke, otprilike u istom omjeru (3:2) kao cjelokupna glasačka populacija. Takvi rezultati nisu potpuno iznenađenje. Sociološka istraživanja već godinama redovito pokazuju da su mladi u Hrvatskoj skloni konzervativizmu i tradicionalnim vrijednostima. Dugogodišnja visoka stopa nezaposlenosti, erodiranje institucija i socijalnih prava, strukturne prepreke studentskom aktivizmu, znatne regionalne razlike, mjera stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), izostanak političkog organiziranja tijekom prošlog desetljeća, kao i pandemija početkom ovog, pobrinuli su se za to da su velikom broju mladih za osiguravanje osnovnih životnih uvjeta pružene dvije alternative: emigracija ili oslanjanje na neformalne mreže potpore… Novosti

23.04. (18:00)

The kids aren't alright

Loši socijalni i ekonomski uvjeti u kojima danas živi (i) hrvatska mlađa populacija, za posljedicu imaju sve izraženije psihičke tegobe

Raširen dojam po medijima u Hrvatskoj nakon proteklih izbora svakako je bio onaj da je biralištima pristupilo više mladih ljudi negoli u ranijim sličnim prilikama. Mladi ne mogu riješiti svoje stambeno pitanje jer su im ispriječene niske plaće, manjak kvalitetnih radnih mjesta, kreditna nesposobnost i čest rad na određeno vrijeme. Stoga je u njih zabilježen porast mentalnih boljki tj. psiholoških tegoba – one u Hrvatskoj muče čak 60 posto osoba u dobi između 15 i 24 godine. Navodi se da 21 postotak iz populacije između 15 i 24 godine ima simptome depresije, a 31 postotak one koji se odnose na anksioznost. Nije poznato kod koliko njih su te tegobe čak objedinjene, ali je istaknuto da ih 17 posto doživljava ozbiljne simptome stresa. DW