Futuristički manifest – kulturni pokret koji je veličao modernu tehnologiju, ali i rat - Monitor.hr
20.02.2022. (16:00)

Na današnji dan

Futuristički manifest – kulturni pokret koji je veličao modernu tehnologiju, ali i rat

Pjesnik Filippo Tommaso Marinetti objavio je na današnji 20. veljače 1909. u poznatom francuskom listu Le Figaro ‘Futuristički manifest’. Njegove su ideje bile revolucionarne jer je smatrao da treba u potpunosti odbaciti tradiciju i prihvatiti modernu tehnologiju koja predstavlja budućnost. Veliča se tehnologija, brzina, život u velikim gradovima i tada nova vozila poput automobila i zrakoplova, ali i rat kao najbolji način pročišćenja. Manifest se smatra jednim od izvora fašističke ideologije u Italiji. Pokret se proširio na slikarstvo i kiparstvo, ali i arhitekturu, film, fotografiju i druge umjetnosti. Futuristi su voljeli dinamiku, pokret, promet, boje i pritom išli toliko daleko da su pobunili čak i protiv emocija. Zanimljivo je da je pokret koji je toliko veličao rat izgubio utjecaj nakon što je velik broj njegovih pripadnika poginuo u Prvom svjetskom ratu. Nacional


Slične vijesti

05.12. (20:00)

Utopija na steroidima

Projekt Venus: Utopistička vizija svijeta koji se bazira na održivosti

Projekt Venus pokojnog futurista i inženjera Jacquesa Fresca nudi viziju svijeta bez novca, granica i nejednakosti, temeljenog na resursno orijentiranoj ekonomiji i tehnologiji. Njegove ključne prednosti uključuju održivost kroz obnovljive izvore energije i kružne gradove, ukidanje siromaštva, automatizaciju rada, veću kvalitetu života i globalnu suradnju. Obrazovanje postaje prioritet, a ljudski potencijal oslobođen financijskih ograničenja. Frescova ideja obećava mir, ravnotežu i napredak, no iako zvuči idealno, njezina izvedivost ostaje izazov. Ako išta drugo, projekt inspirira na razmišljanje o boljoj budućnosti, pogotovo u jeku klimatskih promjena i geopolitičke krize. Monitor

02.03.2023. (13:00)

Kak su budućnost zamišljali naši stari

Retrofuturizam: kako su ljudi iz prošlosti zamišljali buduće vrijeme

Izraz “retrofuturizam” prvi se put pojavljuje u knjizi iz 1960-ih pod naslovom Retro-Futurizam T.R. Hinchliffe-a. U svom popularnijem obliku, futurizam (koji se ponekad naziva i futurologija) je “rani optimizam koji je bio usredotočen na prošlost i ukorijenjen je u devetnaestom stoljeću, ‘zlatnom dobu’ s početka dvadesetog stoljeća koje se nastavilo dugo u 1960-ima. Iako se tehnologija rapidno počela razvijati u 20.stoljeću, neki su, pokazuje se danas, imali bujnu maštu i na razne kreativne načine prikazali kako zamišljaju budućnost. Dok su neki crteži iznenađujuće precizni ili barem zanimljivi, drugi iz današnje perspektive djeluju smiješno. Rare Historical  Photos

16.07.2016. (21:49)

Domaći SF

6 futuroloških filmova s ovih prostora

Plan b predstavlja 6 futurističkih filmova sa ovih prostora. Među njima je Oxygen, avangardni film iz 1970. Matjaža Klopčića koji se bavi utopijskom idejom male zajednice pobunjenika u tada bliskoj budućnosti. Iako naslov sugerira drugačije, animirani film Happy End [video_icon] (počinje na 51:27) Vatroslava Mimice iz 1958. je pesimističan u predviđanju budućnosti čovječanstva.

18.03.2016. (18:30)

‘What the Future Sounded Like’: Dokumentarac o pionirima ‘glazbe bez granica’

08.10.2015. (21:33)

Nutricionist za mehaničke ljubimce

10 futurističkih karijera

“U današnjem svijetu ispunjenom tehnologijom, izvršni pomoćnik današnjice je avatar menadžera veza sutrašnjice. Opisi poslova sada uključuju odgovornosti i riječi koje do prije nekoliko godina nisu ni postojale. I dok kuhari sa specijalizacijom u 3D-printerima ili analitičari prometa bespliotnih letjelica još nisu sveprisutni, pred nekim opisima poslova ostajemo razgoračenih očiju”, donosi Mashable 10 poslova budućnosti.

13.05.2015. (12:19)

Shvatit ćemo da smo u prošlosti

7 futurista: Što će nam donijeti sljedeće desetljeće?

U sljedećih deset godina doživjet ćemo prijelaz s interneta na “mozgovnu mrežu”, kojom će se misli, osjećaji i sjećanja u sekundi prenositi diljem planeta, odjeću i nove organe nabavljat ćemo na 3D printerima, tri četvrtine nas umrijet će od kroničnih bolesti, ali ćemo ih dijagnosticirati sami – mobitelima, a operirat će nas roboti, predviđa ljudska dostignuća do 2025. sedam futurista za Huffington Post.