Fred Matić otkrivao što je sve proživio u ratu, a govorio je kako treba otkriti i kazniti zločince, ali ne i živjeti u prošlosti - Monitor.hr
24.08. (07:00)

In memoriam

Fred Matić otkrivao što je sve proživio u ratu, a govorio je kako treba otkriti i kazniti zločince, ali ne i živjeti u prošlosti

Evo kako je Fred Matić o tim strašnim danima prije nekoliko godina govorio za HRT-ov Puls. Logora bi se, govorio je tad, sjetio u svakodnevnim situacijama, primjerice u banci ili pošti, kada se nađe ispred šaltera, s nekim tête-à-tête. Podsjećalo bi ga to na ispitivanja u logorima, izazivalo nelagodu. Volim reći da sam dobio batina za deset normalnih života. Međutim, kad sam vidio neke svoje prijatelje kojima su polomljena rebra, vilice, izbijeni zubi, koji su dolazili u velikim modricama, vraćali se u te naše štale ili ćelije u kojima smo bili, pomalo mi je i neugodno pričati o tome da sam dobio batina. Ali dobio sam, za deset normalnih života… tportal, Milanović: Fred Matić je bio ništa lažno. Pamtit ću ga, bio je prijateljčina (Večernji), on je sam govorio i ovo: Preživio sam i srpske logore, ali da hodam iza Skeje… Da, Vukovar je ukraden od branitelja… (Index)


Slične vijesti

11.05. (14:00)

Posljednje zbogom

In memoriam: Steve Albini (1962.-2024.): Buka je utihnula

Albini je, baš poput mnogih suvremenika, svoje mjesto u glazbi odlučio pronaći inspiriran punkom i post-punkom, počevši od Stoogesa, Ramonesa i Televisiona preko frikova iz Pere Ubu pa sve do Gang Of Four čijeg je gitarista Andyja Gilla nerijetko navodio kao utjecaj. Steveu nije bilo važno jesu li u njegovom Electric Audio studiju neki nadobudni klinci ili u tom trenutku najveći bend na svijetu. S Nirvanom je tako prema legendi pristao surađivati iz sažaljenja, i to nakon što ih je častio epitetima poput „R.E.M. s fuzzboxom“. Većina producenata tu bi suradnju zakucala na vrh svoga CV-ja, ali on posljednjim studijskim izdanjem grupe Kurta Cobaina nije bio zadovoljan, ističući „kako ne zvuči kao ploča koju smo napravili“, prvenstveno jer su protiv njegove volje vokali podignuti u završnom miksu. Bendove nikad nije tražio postotak od prodaje, a nije volio ni da ga se potpisuje, posebno ne u ulozi producenta. Smatrao je, naime, da ako im se prepusti glavna uloga u studiju u većini slučajeva unište album, forsirajući vlastitu viziju umjesto one samih muzičara. Vedran Harča za Ravno do dna.

30.04. (21:00)

Još jedna filmska životna priča

In memoriam: Velibor Džarovski Džaro (1948. – 2024.) – da o njemu rade biopic, bio bi to jedan od najjačih filmova s ovih prostora

U hrpetini in memoriama objavljenih nakon smrti legendarnog Velibora Džarovskog (1948.- 2024.) najviše se pisalo o beskrupuloznom nogometnom mafijanju i neutaživoj kockarskoj strasti, dok su puno manje istaknute ili čak zanemarene njegove goleme zasluge u usponu domaće zabavne i pop rock muzike 1970-ih i 1980-ih. U polustoljetnoj karijeri odradio je preko 5.000 koncerata, 18 velikih jugoslavenskih dvoranskih turneja i 14 ljetnih jadranskih turneja. Najviše za Zdravka Čolića, a radio ih je i za Indexe, Riblju Čorbu, Miu Kovača, Leb i sol Olivera, Arsena…  Održavao je poslovne kontakte po cijeloj Jugoslaviji, pa je tako za sve koncerte u Kragujevcu nepogrešivo gađao datume kad najveća firma Crvena zastava isplaćuje svoje radnike. Međutim, na vrhuncu estradne karijere ustanovio je da se daleko veća lova vrti u nogometu i tu se njegova uloga polako mijenja, poslovi postaju mutniji, a prijatelji čudniji. Ravno do dna

26.12.2021. (15:00)

Borac do kraja

Kako je sin učitelja rušio apartheid i razotkrivao najstrašnije istine o crncima i bijelcima

Smrt Desmonda Tutua nagnala je mnoge na pisanje nekrologa, no prilika je to i za obrazovanje onih koji se s njegovim radom nisu susreli o ostavštini kojom je zadužio svijet. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir te je bio jedna od vodećih figura u borbi protiv apartheida u JAR-u. Nije se isticao samo po tome, nego je svoj aktivizam širio i na prava LGBTQ+ osoba, asistiranu smrt te izraelsku okupaciju palestinskih teritorija. Iako je bio blizak suradnik Nelsona Mandele u borbi za demokraciju, nije posustao ni u kritikama nove vlasti te se borio protiv korupcije sve do svoje smrti u 90. godini. Jutarnji list

30.11.2021. (09:00)

Dobri duh ekonomije

Šonje: In memoriam – profesor Ivo Bićanić, totalno drukčiji od drugih

Kolumnist se ovotjednom kolumnom oprašta od dragog profesora riječima: Ivo je prije svega bio profesor – profesor koji je bio totalno drukčiji utoliko što je nepogrešivom pedagoškom metodom i ljudskom intuicijom prepoznavao potencijale među svojim studentima. Posvećivao im se nesebično, poklanjajući im svoje vrijeme, energiju, iskustvo, literaturu, i gajeći pri tome onaj dobri engleski običaj istovremene ljudske bliskosti i profesionalne distance, svojevrsne intrige tako dalekog, a tako bliskog učiteljskog autoriteta… Ivo nažalost više neće kvariti mladež. No, zato smo tu mi: njegovi studenti, suradnici, generacijski razlomljeni, ali zaraženi virusom kritičkog mišljenja i mandatom da ustrajno nastavimo “kvariti” društvo i čuvati sjećanje na lik i djelo našeg Profesora. Neka mu je laka zemlja. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

10.05.2021. (14:00)

Pozdrav ko pripovjetka

Jergović o Bogdanu Žižiću: Neobično dostojanstven čovjek

Lijepu posvetu je napisao Miljenko Jergović nedavno preminulom Bogdanu Žižiću, o čijoj smrti je vijest u mainsteam medijima kasnila nevjerojatno dugo (umro je 29. travnja). Lice čovjekovo kao dnevnik svih prethodnih događaja. Pritom, bio je vrlo glumstven, a da nije bio glumac. Životna povijest svakoga pravog filmskog redatelja ustvari je povijest odbijanja. Velika antologija nesnimljenih filmova. Samo sretnim se slučajem ponešto snimi. Tek sam s tim svojim kratkim i nesretnim kratkim gostovanjem u hrvatskom filmu shvatio koliko mi je dobro biti pisac… Mnogo mislim o ljudima, ali ne umijem razgovarati. Ili ne želim razgovarati. Lakše mi je sve to napisati. I lakše mi je kada ih u svojoj priči mogu sahranjivati, a zatim oživljavati. I onda su živi kao da nikada nisu bili mrtvi. Samo da stresu zemlju s rukava…

28.11.2020. (21:30)

Adio, majstore

Polimac: Bio je komičar prerušen u glumca, a Gavella ga je pitao ima li rezervnu karijeru. Nije je trebao!

Guberina je danas umro u 88. godini, prvenstveno je bio kazališni i televizijski glumac, a u nekim drugim uvjetima možda je mogao završiti i kao operni pjevač. Rođeni Šibenčanin u srednjoj glazbenoj školi učio je violončelo, nastupao u komedijama i operetama, no kad je 1952. došao u Zagreb, upisao je građevinu, odslušao jednu godinu, da bi se zatim prebacio na Prirodoslovno-matematički fakultet, gdje je studirao fiziku i matematiku… Na filmu ga nisu previše tražili, ali je zato bio jedan od najpopularnijih televizijskih glumaca, što je bilo puno važnije, budući da je to već šezdesetih bio najprisutniji i najpopularniji medij. Tamo je igrao što je htio. Piše Nenad Polimac za Jutarnji list

23.11.2020. (00:30)

Pamte ga po Šojiću i Pantiću

Polimac: Smrt autora najvećeg YU filmskog hita: Osim ‘Tesne kože‘, režirao je i genijalan serijal o Titu

U ponedjeljak je umro u Beogradu Mića Milošević (razmjerno rijetko potpisivao se krsnim imenom Milivoje), prva filmska legenda u regiji koja je stradala od koronavirusa. Imao je 90 godina, no sudeći po prigodnim člancima u povodu njegove smrti, uz izuzetak odličnog eseja srpskog kritičara i scenaristaDimitrija Vojnovana RTS-u, nitko o njemu nije imao pojma, jer su svi prepisivali dvije-tri poznate činjenice iz njegove biografije, ponajprije onu da je 1982. režirao komediju “Tesna koža” koja je po slobodnim procjenama imala između milijardu i pol i dvije milijarde gledatelja u tadašnjoj Jugoslaviji. Piše Nenad Polimac za Jutarnji list