Film Nebojše Slijepčevića nagrađen je kao najbolji kratkometražni film u Cannesu - Monitor.hr
25.05. (19:43)

Bravo, bravo!

Film Nebojše Slijepčevića nagrađen je kao najbolji kratkometražni film u Cannesu

„Čovjek koji nije mogao šutjeti“ postao je time prvi hrvatski filma sa glavnom nagradom na najprestižnijem svjetskom filmskom festivalu. Slijepčevićev film temelji se na istinitom događaju iz rata1993., tzv. masakru u Štrpcima, kad su srpske paravojne snage iz istočne Bosne zaustavile vlak na pruzi Beograd-Bar i iz vlaka izvele sve putnike muslimanskih imena i prezimena. Jedan jedini putnik se pobunio-ofocir JNA, Hrvat iz kaštela Tomo Buzov. I on je ubijen. Slijepčevićev film pripovijeda taj događaj iz perspektive putnika koji je za razliku od Buzova gledao svoja posla i ostao živ. Njega glumi Goran Bogdan. Film je nastao u produkciji producentske kuće Antitalent. Jutarnji… lamentiraju i na Forumu.


Slične vijesti

30.05. (13:00)

Ipak postoji kolektiv koji će ga se sjećati

Markovina: Divna subverzija iz Cannesa

Da se ne lažemo, niti Srbija ne zna što bi s Tomom Buzovom i njegovom ulogom u istoriji i kolektivnoj memoriji. Opet zbog njegovog porijekla, ali i zbog herojskog čina, no jednako i zbog toga što je suočavanje s vlastitom ulogom u devedesetima potpuno obesmišljeno u situaciji u kojoj su ideje te politike nikad življe u javnosti i u vladajućoj politici.

Tako ispada da je za memoriju na Tomu Buzova više napravio Boris Dežulović, koji je svojim tekstom o njegovoj sudbini, inspirirao mnoge, pa i samog Slijepčevića, nego bilo tko drugi.

Tomo Buzov otet je i ubijen kao čovjek koji nije mogao šutjeti, u jednoj od najmračnijih ratnih epizoda, kada su ratni zločinac Milan Lukić i njegovi vojnici, 27. februara 1993. zaustavili voz 671 na liniji Beograd-Bar, na stanici Štrpci, odnosno na djeliću pruge koji je ulazio u Bosnu i Hercegovinu, s namjerom da s voza skinu i pobiju ljude s bošnjačkim imenima i prezimenima, koji su svi bili državljani Srbije. Film Nebojše Slijepčevića, posebno nakon nagrade u Cannesu, postaje stoga divna diverzija u ovdašnjim politikama sjećanja i podsjeća na to da umjetnost može puno, posebno kad se radi iz bazičnog ljudskog uvjerenja. Dragan Markovina za Peščanik.

23.05. (19:00)

Još jedna modna revija s porukama

Cannes: Najugledniji filmski festival nije što je nekad bio, a kvaliteta filmova kao da se ocjenjuje mjerenjem trajanja ovacija

Od osnutka 1946. godine kroz najugledniji filmski festival na svijetu prodefilirali su nebrojeni klasici sedme umjetnosti, od “Dolce Vite” i “Taxi Drivera” do “Pulp Fictiona”, a ono što je započelo kao iskreno divljenje istinskim velikanima filma kroz godine se pretvorilo u skupinu tuljana koji oduševljeno plješću ma što god da je prikazano. Djelomično time dijele komplimente na razini kao kad netko kupi novu jaknu koju je obavezno pohvaliti, pa makar mu stajala kao Georgeu Constanzi Gorotex, a donekle se time osiguravaju znajući da će, ako oni drugima tako vehementno lupaju dlan o dlan, usluga onda jednom biti uzvraćena i njima.

Postavlja se stoga pitanje – tko su zapravo ti tuljani? O objektivnoj publici sigurno nije riječ s obzirom na to da se za spontani aplauz od prosječnog puka mora snimiti nešto doista veliko. To je plejada egocentrika kakvu neće naći ni na turnirima bridža: glumice obučene u neudobne haljine, producenti koji se svim silama trude pronaći distributere za svoje filmove i oduševljeni novinari presretni što im je poslodavac pokrio putne troškove za paradiranje po Azurnoj obali. Ravno do dna

20.05. (00:00)

Ukratko, nitkog nije ostavio ravnodušnim

Zvižduci i ovacije: Coppolin film ‘Megapolis’ podijelio publiku u Cannesu

Na premijeri na filmskom festivalu u Cannesu dio publike je počelo zviždati po završetku filma. Međutim, prema Jordan Ruimyju iz World of Reela, zvižduci su se ubrzo pretvorili u ovacije kada je počeo segment “In Memoriam” posvećen Coppolinoj pokojnoj supruzi Eleanor. Redatelj i glumačka postava tada su dobili sedmominutne ovacije. “Megapolis” koji je rađen kao slika u ogledalu moderne Amerike ovih dana je podijelio i filmsku kritiku. Dok Guardian navodi da je riječ o beskrvnom uratku lišenom filmske strasti, dok Independent slavi “Hamletovštinu” filma koji “pršti od ideja”. Unatoč mješovitim kritikama, s nekim gledateljima koji su zviždali tijekom projekcije, film je izazvao značajan interes zbog Coppoline legendarne reputacije i ambicioznog opsega. Ravno do dna

12.04. (14:00)

Miriše na dobru godinu

Cannes: Stiže novi Coppolin film ‘Megalopolis’, biografski film o Donaldu Trumpu, novi Mad Max i filmovi Cronenberga i Lanthimosa

Ove godine Filmski festival u Cannesu održat će se od 14. do 25. svibnja, a izašao je i popis filmova koji će se prikazivati. Od zvučnijih filmova tu je novi Coppolin uradak Megalopolis o kojem nema puno informacija, tek da se radi na njemu, iako je očito spreman za prikazivanje, zatim The Apprentice – film koji prati Trumpov poslovni uspon u 70-ima i 80-ima, tu je i novi film Davida Cronenberga The Shrouds, ali i Lanthimosov Kinds of Kindness, redatelja čiji je film Poor Things bio na ovogodišnjim Oscarima. Spomenimo još i Furiosu: A Mad Max Saga i Sorentinov Parthenope. Journal

14.05.2019. (00:30)

Vau

Pavičić: U Cannes dolaze novi filmovi Tarantina, Almodovara, braće Dardenne, Wernera Herzoga, Terrencea Malicka, Gaspara Noea…

Neupitni prvak među svjetskim filmskim festivalima, Cannes je desetljećima čvrsto držao primat probirući baš svaki film koji poželi: među režiserima je čak važila uzrečica da je bilo koji canneski off-program bolji od bilo kojega drugog festivala na svijetu. Selekcija je opaka tako da od istočnih kinematografija u svim canneskim dugometražnim programima film imaju samo Rumunji (dva), Rusi (dva) i Litva. Velike kinematografije poput poljske, češke i mađarske festival je ove godine potpuno zaobišao. Hrvatske i regije također nema. Festival počinje sutra. Jurica Pavičić, Jutarnji

28.05.2017. (01:11)

Kritičari birali najbolje u Cannesu: ‘Closeness’ i ‘120 Beats Per Minute’

Fipresci žiri u sastavu filmskih kritičara dodijelio je tri nagrade na filmskom festivalu u Cannesu. U glavnom natjecateljskom programu nagrađen je 120 Beats Per Minute francuskog redatelja Robina Campilla, dok je u kategoriji Un Certain Regard slavio Closeness ruskog redatelja Kantemira Balagova. Treća nagrada, ona u ‘Directors’ Fortnight’ programu, otišla je u ruke portugalskom redatelju Pedru Pinhi za film The Nothing Factory. Monitor

20.05.2017. (17:48)

Svaki početak je težak

Cannes: Netflixova ‘Okja’ zaradila četvorominutni pljesak

Okja, Netflixov kontroverzni debi na festivalu u Cannesu toplo je primljen od strane gledatelja koji su film ispratili četvorominutnim pljeskom. Bong Joon-hoova drama o pravima životinja u kojoj glume Tilda Swinton i Jake Gyllenhaal, premjeru je imala u petak nakon što je novinarska projekcija ujutro izviždana jer je zbog tehničkih poteškoća projekcija prekinuta na 15 minuta. Prošli tjedan redatelj Pedro Almodovar doveo je u pitanje sudjelovanje filma u natjecateljskoj konkurenciji budući da film neće imati kino distribuciju. Sličnog je mišljenja i francuska oskarovka Marion Cotillard koja smatra da su “streaming servisi još jedan način razdvajanja ljudi”. ‘Okja’ će biti prikazana na Netflixu 28. lipnja. Film nije savršen, ali je jako zabavan, piše BBC. Independent, Vanity Fair

20.04.2017. (15:21)

Hrvatsku u Cannesu ove godine predstavlja film ‘Trešnje’ Dubravke Turić

13.04.2017. (15:44)

U trendu

Cannes slavi 70. rođendan uz politički nabijene filmove

Filmski festival u Cannesu učvrstio je svoj status kao dom politički nabijenih filmova s rasponom tematike koji obuhvaća izbjegličku krizu, klimatske promjene, mentalno zdravlje i iskorištavanje životinja. Festival ove godine slavi 70. rođendan, a za Zlatnu palmu se natječu mađarski redatelj Kornel Mundruczó s dramom ‘Jupiter Moon’, Robin Campillo sa ‘120 Battements par minute’ o AIDS epidemiji. Joon-ho Bong s Okja, Netflixovim fantasy filmom u kojem glumi Tilda Swinton koja ga je opisala kao „vrlo politički film” o „načinu iskorištavanja životinja”. Na fest dolaze Dustin Hoffman, Marion Cotillard i Nicole Kidman, koja se pojavljuje u čak četiri festivalska filma. Guardian

29.03.2017. (16:50)

Čudni standardi ljepote

Glumica Claudia Cardinale fotošopirana na posteru za Cannes?

Claudia Cardinale, talijanska glumica najpoznatija po filmovima 8½ i Bilo jednom na Divljem zapadu, ovogodišnje je lice filmskog festivala u Cannesu. No čini se da je njena slika na posterima ‘promijenjena’. Internetom kruži GIF koji prikazuje kako je fotografija ove glumice prilagođena današnjim standardima ljepote – smanjen joj je struk i stanjene noge.