Europski parlament traži ograničenje trans-masnih kiselina u hrani - Monitor.hr
26.10.2016. (22:21)

Zašto se debljamo

Europski parlament traži ograničenje trans-masnih kiselina u hrani

Europski parlament donio je rezoluciju kojom od Europske komisije traži da u roku od dvije godine predloži zakonsko ograničenje za razinu industrijskih trans-masnih kiselina u prehrambenim proizvodima. Riječ je o vrsti nezasićenih masnih kiselina koja je izuzetno štetna za zdravlje, pogotovo krvožilnog sustava, a najčešće se nalaze u margarinu, polugotovoj i prženoj brzoj hrani. Dnevnik.hr


Slične vijesti

16.07. (12:00)

Kebab revolucija

Kebabi sve popularniji u Hrvatskoj, jedan dan u prosjeku prodano 1,5 kebaba u minuti

Zagreb predvodi po konzumaciji kebaba, čineći 70% ukupnih narudžbi kebaba u Hrvatskoj, a slijede Split i Varaždin. Zanimljivo je da je, četvrtak, 14. ožujka 2024., bio dan s najviše naručenih kebaba, s prosjekom od 1,5 kebaba po minuti, što je najviši zabilježeni broj u proteklih godinu dana. Najčešće se naručuje navečer oko 20 sati, a proljeće je najpogodnije razdbolje za njihovu konzumaciju. Glovo posebno pamti jednog naručitelja iz Zagreba koji ih je u prošlih godinu dana naručio sveukupno 178, odnosno po jedan svaka dva dana. Najskuplja narudžba kebaba u protekloj godini iznosila je 108 eura, iz restorana u Splitu, a najveća pojedinačna narudžba sadržavala je 17 kebaba u Osijeku. Poslovni

08.04.2023. (20:00)

Brigo moja, prijeđi na drugoga

Ma kakav zero waste!? Restorani pravilno odlože samo 10 posto biootpada

Zašto ljudi ne žele odvajati bio-otpad?

Prema riječima direktora i vlasnika tvrtke Ka-plus iz Rijeke Zorana Antića, u četiri vrste kuhinjskog otpada koji nastaje u hotelima, restoranima, fast foodovima i kafićima nađe se svega i svačega jer se otpad ne odvaja pravilno. “Biorazgradivi otpad i otpad općenito najbolje odvajaju hoteli u Istri, sjevernoj Hrvatskoj, Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, ostali se ne trude previše. Jedan fast food koji posluje u 10 četvornih metara prostora plati mjesečno samo 20 eura za odvoz smeća, a svakodnevno napuni dva spremnika otpada od 100 litara. Taj otpad baci na odlagalište mješovitog otpada, a dio takva otpada iz restorana i fast foodova završi kod uzgajivača svinja, što je od 2008. zabranjeno zakonom.”, kaže Antić. Lider

03.12.2018. (21:00)

Profesor s Harvarda: U porciji treba biti šest pommes fritesa, više je opasno. Nekad ih je bilo 15 sada ih je do 55

24.11.2017. (09:30)

Sendviči i pizze

Objekti jednostavne prehrane preplavili Dalmaciju

Objekti jednostavne prehrane ili fast foodovi trebali bi prodavati tek pizzu na komade, bureke, tople sendviče i slične zalogaje, ali nitko točno nije propisao što su to jednostavna jela. Tako se pod jednostavna jela guraju i tjestenina, njoki, grill, škampi, riba, biftek, a plaćaju se manji porezi. Zbog toga se bune vlasnici restorana i hotela, navodeći da se ponuda srozava. Slobodna

26.09.2015. (01:02)

SAD: Ne postoji veza između siromaštva i prekomjerne konzumacije fast fooda

17.09.2015. (08:53)

Nezdravi od malih nogu

Trećina djece u SAD-u jede fast food svaki dan

Oko trećina američke djece jede brzu hranu svaki dan, pokazuje najnovije istraživanje, a nezdravi obroci čine 12% njihovog dnevnog unosa kalorija. Fast food najmanje konzumiraju djeca u Aziji – 8%. Osim toga, u posljednjih 30 godina broj pretile djece se udvostručio, a broj tinejdžera sa prekomjernom kilažom je čak četiri puta veći. Guardian

23.07.2015. (08:31)

The future is unforgiving

Aboridžine ubija loša prehrana

Australski redatelj Warwick Thornton postavio je zanimljivu izložbu u Melbourneu, radi se o slikama djece Aboridžina koja kao bombaši samoubojice na sebi nose fast food kao tempiranu bombu. Time Thornton, i sam Aboridžin, želi upozoriti na zdravstvene probleme koje loša prehrana izaziva kod australskih domorodaca i skraćuje im životni vijek te na nebrigu države za problem. Guardian

07.05.2015. (21:56)

Masni izazovi

Hrvatski nutricionisti recenziraju fast foodove

Svi ponekad zalutamo na mjesta gdje se ne bismo trebali hraniti, ili barem ne svakodnevno. Pekarnice, sendvič-barovi i lanci brze prehrane definitivno su neka od takvih mjesta, za koje su nutricionisti složni da ih trebamo zaobilaziti jer njihovi proizvodi ne bi smjeli činiti osnovu naše svakodnevne prehrane. No, povremeno ipak ne možemo ili jednostavno ne želimo preskočiti takav obrok. Što odabrati, koje je zlo najmanje i koji proizvodi imaju najveću nutritivnu vrijednost u mjestima brze prehrane, Telegram je upitao troje hrvatskih nutricionista.