Europski novac najviše smo ulagali u infrastrukturu, a najmanje u hranu - Monitor.hr
08.07.2020. (15:30)

Kmet, seljak, rob

Europski novac najviše smo ulagali u infrastrukturu, a najmanje u hranu

Pretjeran jeftin uvoz, slaba potrošačka snaga, stavljanje poljoprivrede u negativan kontekst doveli su nas do pada proizvodnje u gotovo svim sektorima. U posljednjih pet godina Hrvatska bilježi pad poljoprivredne proizvodnje od 26 posto, a vrijednost poljoprivredne proizvodnje u razdoblju od ulaska u EU pala je za oko pet milijardi kuna (2012. – 20,91 milijardi kuna, a 2018. – 16,45 milijardi kuna). Negativna vanjskotrgovinska bilanca iznosi 37 % (2012. imali smo deficit od 731 milijuna eura, a 2018. od čak 1,4 milijarde eura). Posebice se negativna bilanca osjeti u stočarstvu (žive životinje, mlijeko, meso i mesni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja). Glas Slavonije…


Slične vijesti

26.10. (17:00)

Znanost ide dalje, a mi?

Tjedni pregled novosti iz znanosti: Elektro poljoprivreda, učinkovitija terapija za karcinom prostate, brzi test krvi koji spašava živote na licu mjesta…

Znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta i sveučilišta u St. Louisu razvijaju metodu “elektro poljoprivrede” koja zamjenjuje fotosintezu kemijskom reakcijom na solarnu energiju. Ova tehnika pretvara CO₂ i vodu u acetat, kojim se mogu hraniti genetski modificirane biljke, gljive, alge i kvasci u hidroponskom uzgoju. Ovim pristupom bi se poljoprivredna površina mogla smanjiti do 94 %, a metoda omogućuje uzgoj hrane čak i u svemiru. Bug donosi pregled novosti iz svijeta znanosti.

14.10. (13:00)

Ne možeš protiv prirode

Oko 60% europskog tla je u lošem stanju, a ovogodišnje suše, poplave i ekstremni vremenski uvjeti dodatno su uništili poljoprivredna područja

Zanemarivanje zdravlja tla djelomično je razumljivo jer se njegov gornji sloj obnavlja vrlo sporo te su potrebna desetljeća za formiranje samo jednog centimetra. Zbog toga je za njegovu obnovu teško usmjeriti hitnu pomoć nakon ovakvih kriznih situacija. S druge strane, uvođenje dugoročnih mjera za poboljšanje njegove kvalitete, poput smanjenja upotrebe pesticida, uzgoj cvjetnih traka, pokrovnih usjeva, sadnja živica je često politički osjetljivo pitanje. Kreatori politika nerado povećavaju poticaje za takve promjene jer one ne nailaze na razumijevanje samih poljoprivrednika, što dodatno otežava njihovo provođenje. Prema Strategiji EU-a za tlo, oko 60% europskog je u nezdravom stanju, izloženo različitim procesima degradacije, uključujući eroziju, zbijanje, zaslanjivanje, zagađenje, gubitak bioraznolikosti i betonizaciju. Agroklub

08.10. (17:00)

I orali i kopali

Regenerativna poljoprivreda: sustav koji oponaša prirodne cikluse je i puno otporniji u odnosu na klasični

Cilj dizajniranja prostora je obnova degradiranih zemljišta, povećanje bioraznolikosti, obnova primarne proizvodnje i smanjenje stakleničkih plinova. Biointenzivan uzgoj povrća i regenerativna poljoprivreda naglasak daju na ulaganje u plodnost tla. Koristi se velika količina komposta, posebni alati, gredice su standardizirane, gusto postavljene. Radi se o sustavu koji oponaša načela u prirodi, kružne procese organskih tvari i vode. Sve u svemu, riječ je o iznimno učinkovitom sustavu uzgoja. HRT donosi priču o ljudima koji su se ohrabrili i započeli s projektima koji uvijek ne jamče uspjeh i zaradu. No, uspjeli su i zadovoljstvo je veliko.

30.09. (11:00)

Povratak prirodi

Vrtlarija Kalići iz Vodnjana u dokumentarncu poznatog britanskog vrtlara

Biljke u Vrtlariji Kalići rastu na otvorenom cijele godine uz minimalnu zaštitu tijekom zime. Takve biljke su otporne, izdržljive i zdrave. Mali broj biljaka ipak zahtijeva zimsku zaštitu te ih spremaju u negrijani plastenik. Najveći apsurd, kažu Davor Cetina i Mirko Kovačević, je kako su stranci patentirali našu hrvatsku i zaštićenu Dubrovačku zečinu Centaurea ragusina. “Nisu oni usamljeni primjer, to rade Nijemci, Britanci. Svi nam kradu biljke iz prirode. Izmisle neko ime iz njihove britanske povijesti i onda je to nova biljka“, upozoravaju. U takvim situacijama država treba reagirati, ističu. Koliko su zapaženi u inozemstvo, dovoljno govori činjenica da su završili i u dokumentarnom serijalu Montyja Dona, britanskog dokumentarista. Agroklub

27.09. (01:00)

Zamisli za sto godina: Ovakav je kolač od domaćeg slavonskog kokosa moja baka radila

Klimatske promjene donose novosti u poljoprivredu, moći ćemo uzgajati tropske kulture

Sve je to novo normalno. Vremenske nepogode uzrokovane globalnim zagrijavanjem iz temelja mijenjaju najvažniju proizvodnju na svijetu, onu hrane. Poljoprivrednici koji neće mijenjati svoj pristup proizvodnji jednostavno neće moći opstati na tržištu. Podaci Ujedinjenih naroda za 2018. i 2019. kažu da su površinske temperature od druge polovice 19. stoljeća u Europi porasle za gotovo 2 °C, što je oko 0,9 °C više nego u ostatku svijeta. Vezano za stočarstvo, klimatske promjene i povećanje sušnih razdoblja, vjerojatno će utjecati na smanjenje proizvodnje mlijeka, kvalitetu proizvoda i smrtnost životinja, njihovo reproduktivno zdravlje i porast osjetljivosti na bolesti.

Također, utječu na razvoj pčelarstva, proizvodnju meda i ostalih vezanih proizvoda, stoji u Studiji utjecaja klimatskih promjena na poljoprivredu. Postoji i realna mogućnost uzgoja dvije ili više različitih kultura – poslije žitarica i krumpira uzgojiti kukuruz ili soju u istoj godini. Pozitivna je i mogućnost proširenja uzgojnog područja kao i uzgoj tropskih i suptropskih kultura na područjima na kojima to do sada nije bilo moguće. Poslovni

23.09. (17:00)

Traktori koji voze sami – jer je poljoprivrednicima prelagano

Četvrta poljoprivredna revolucija: Dronovi, robotski kombajni i pametni sustavi navodnjavanja

Do 2050. godine svjetska populacija mogla bi doseći 10 milijardi, što zahtijeva povećanje proizvodnje hrane za 50%. Četvrta tehnološka revolucija u poljoprivredi donosi autonomne traktore, dronove, robotske kombajne i pametne sustave navodnjavanja. Ove inovacije, uključujući vertikalnu poljoprivredu i precizne sijačice, usmjerene su na povećanje efikasnosti, smanjenje otpada i očuvanje resursa. No, tehnologija sama nije dovoljna; potrebna je i bolja iskoristivost tla, smanjenje otpada te održivi pristupi za postizanje ciljeva. Bug

21.09. (15:00)

Neka nam je Istra - bistra!

Kad mulj više nije u modi: Kako su vatrogasci i ovce spasili povijesni vodeni biser

Lokve, kao najstariji izvor pitke vode, često su nestajale zbog zapuštenosti, ali stanovnici Loborike u Istri odlučili su spasiti svoju. U suradnji s vatrogascima i stručnjacima, započeli su čišćenje i obnovu lokve, uklanjajući mulj, rogoz i smeće. Akcija je uključila cijelu zajednicu, uključujući staro i mlado, s ciljem očuvanja prirodnog okruženja za lokalni biljni i životinjski svijet. Ova inicijativa, podržana Zakladom Istra, ne samo da revitalizira ekosustav, već i povezuje ljude kroz rad i brigu za okoliš. Agroklub

17.09. (10:00)

Gnoj je zlato, samo nedostaje politička volja

Ispasi ili propasti: Kako balega postaje ključ bioraznolikosti

Izmet stoke na pašnjacima postaje izvor života za kukce, a time i ptice. No, bez pašnjaka i pravilne uporabe stajnjaka, prirodna raznolikost propada. Njemačka ekološka zaklada NatureLife upozorava da monokulture i tvornički uzgoj zagađuju okoliš, a ptice ostaju bez hrane. Predlažu uzgoj vodenih bivola, no politička podrška izostaje, dok se milijarde ulažu u proizvodnju kukuruza. Iako lokalni projekti pašnjaka donose nadu, birokracija i spora provedba guše brze promjene potrebne za očuvanje prirodnih staništa. Agroklub

26.08. (14:00)

Robotraktor

Nova generacija poljoprivrednika, umjesto na polju, upravljat će traktorima putem aplikacija

Američka tvrtka Sabanto, specijalizirana za autonomnu poljoprivrednu tehnologiju, zapošljava operatere za upravljanje flotom “robotskih” traktora u Amesu, američkoj državi Iowa, piše Future Farming. Posao uključuje daljinsko upravljanje, nadzor i pružanje tehničke podrške. Operateri upravljaju putem zaslona računala, što im omogućuje nadzor više vozila istovremeno. Kako ističu u Sabantu, “virtualni” traktoristi pokrivaju više hektara i sustava u usporedbi s tradicionalnim vozačima, što može značiti i bolju zaradu. Agroklub