Europa se priprema za zimu: Manje grijanja, kraće tuširanje i bez noćne rasvjete

Nosit će se dupli džemperi i spavat će se pod dva popluna

Europa se priprema za zimu: Manje grijanja, kraće tuširanje i bez noćne rasvjete

Dok Kremlj smanjuje isporuke plina, a prekidi rada elektrana dodatno stežu opskrbu energentima, Europa nema drugih mogućnosti nego smanjiti potražnju. Njemačka je tako izloženija posljedicama nego neke druge države s obzirom da se gotovo polovica domova po pitanju grijanja oslanja na plin. U Njemačkoj slijedi zabrana grijanja privatnih bazena, snižavanje minimalne uredske temperature na 19 stupnjeva, zabrana vanjske rasvjete za zgrade i spomenike te povećavanje energetske učinkovitosti u javnim i privatnim zgradama. Slične su, ako ne i iste, mjere poduzele i druge članice Europske unije. Francuzi za cilj imaju do 2024. godine smanjiti potrošnju energije za 10 posto, a Talijani će također smanjivati temperature zimi i skraćivate sate grijanja domova. Njih će slijediti i Španjolci, dok će Švicarci i Skandinavci za sad donijeti preporuke za svoje građane. Lider

energetska kriza grijanje štednja

Budućnost Europe nije baš svijetla

Tvrtko Jakovina: “Rat u Ukrajini predstavlja završetak faze svjetskog blagostanja”

Na pitanje koja nas to onda iduća vrsta povijesti čeka povjesničar Tvrtko Jakovina je rekao: “Jedan hrvatski povjesničar iz Kanade je ovo vrijeme prije 24. veljače 2022. nazvao završetkom svjetskog blagostanja u koje smo ušli završetkom hladnog rata. Ako se bude moralo više ulagati u energiju, u izgradnju industrijskih kapaciteta, radnu snagu i obranu, to znači drukčiji europski kontinent i niži standard. To je naša budućnost.” Index

energetska kriza EU rat u Ukrajini Tvrtko Jakovina

Gašenje industrijske proizvodnje u EU

Egzistencijalna kriza europske industrije: Francuska traži sveobuhvatnu strategiju za cijelu EU

Energetska kriza pogubno djeluje na industriju u Europskoj uniji. Cijeli niz energetsko intenzivnih sektora – poput proizvođača stakla, metala, kemikalija, gnojiva, papira i cementa – vodi borbu za opstanak. U isto vrijeme golem paket američkih subvencija za zelenu industriju mami tvrtke da se presele preko Atlantika. Europski povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton upozorava: “Visoke cijene energije u Europi nastavit će utjecati na naše sugrađane, ali i cijele industrijske opskrbne lance te mala i srednja poduzeća. Istovremeno Kina, SAD i druge zemlje pokušavaju — ne bez uspjeha — privući naše industrijske kapacitete. Bez snažne proizvodne baze sigurnost opskrbe, sposobnost izvoza i otvaranje novih radnih mjesta u Europi su ugroženi” Krize je svjestan i Luc Triangle, glavni tajnik europskog sindikata IndustriALL: “Gubitak proizvodnih kapaciteta znači gubitak radnih mjesta, a to će imati političke posljedice. Ne pretjerujemo kada kažemo da se europska industrija – počevši od energetski intenzivnih industrija – suočava s egzistencijalnom krizom”. Tportal

energetska kriza EU gašenje industrijske proivodnje

Za popravak energetskog sustava Ukrajine nužna je oprema za čiju je proizvodnju potrebno bar šest mjeseci

Ukrajinu čeka neizvjesna zima, a Turska bi mogla odigrati važnu ulogu

Ukraine pleads for help to fix energy grid hit by Russian bomb raids | Ukraine | The Guardian

Časopis Forbes objavio je tri moguća scenarija za Ukrajinu ako se nastave ruski napadi na energetsku infrastrukturu. Prema prvom scenariju, ako bi Rusija fokusirala udare na tranzitne trafostanice koje prenose električnu energiju s jedne strane Dnjepra na drugu, dogodio bi se raspad električne mreže s istočne strane rijeke Dnjepar. Drugi scenarij predviđa nestanak struje u cijeloj zemlji u slučaju da Rusija izvede niz simultanih masovnih udara na elektrane i trafostanice diljem Ukrajine. Najgori scenarij bio bi nestanak struje u Ukrajini na sedam dana. Predviđa se da bi tada Rusi izveli seriju istovremenih masovnih udara na otvorene rasklopne uređaje nuklearnih elektrana te na trafostanice koje povezuju ukrajinski energetski sustav s europskim… Pojavile su se informacije kako Ukrenergo pregovara s turskom energetskom kompanijom Karpowership o postavljanju triju plutajućih elektrana u blizini Odese koje bi proizvodile do 300 MW električne energije. Index

energetska kriza plutajuće elektrane rat u Ukrajini

Znakoviti datum invazije: za 24. veljače bio dogovoren test mreže preko koje bi se Ukrajina i Moldavija odvojile od Rusije i Bjelorusije

Moskva i ovaj put koristi energiju kao oružje: Moldaviju guta mrak

MOLDAVIJA U MRAKU: Gradovi u kolapsu, ne rade semafori, prodavnice zatvorene, nema interneta... KRIVI IM RUSI! (FOTO) | Happy BSC portal

Gotovo preko noći Moldavija je morala početi kupovati oko 80 posto električne energije i polovicu prirodnog plina iz Europe, što predstavlja najoštriji i najbolniji prijelaz s ruskih na zapadne opskrbe energijom koji je doživjela bilo koja zemlja bivšeg sovjetskog bloka. Europska unija poručila je da će pomoći s financiranjem, ali novac nije jedini problem. Kabel od 400 kilovolti iz Rumunjske, preko kojeg zemlja sada ostvaruje većinu svojih energetskih veza s obje strane granice s Ukrajinom, prolazi kroz elektranu u Pridnjestrovlju (Transnistriji), separatističkom proruskom teritoriju koji se odcijepio od Moldavije uz pomoć ruskih snaga 1992. godine. Cijena plina za potrošače porasla je čak šest puta u godinu dana, a obitelji sada troše od 70 do 75 posto prihoda samo na režije. Jutarnji

energetska kriza Moldavija Pridnjestrovlje rat u Ukrajini Rusija

17 tvrtki mora, HEP ne mora

HEP oslobođen uplate lanjske dobiti u državni proračun

HEP: 'Istražitelji Uskoka jučer nisu bili u našim prostorima. Zaprimili smo samo pismo MUP-a' – Prigorski.hr

Tvrtke u kojima država ima većinski udio ili one koje su od posebnog interesa za državu, a država u njima ima manjinske udjele dužne su uplatiti u državni proračun 60 posto svoje prošlogodišnje dobiti razmjerno udjelu koji država ima u svakoj pojedinoj kompaniji. Taj udio u neto dobiti u državni će proračun uplatiti 15 poduzeća, dok će još dva, Agencija Alan i Hrvatska Lutrija, državnom proračunu transferirati cijelu dobit nakon oporezivanja, odlučila je Vlada. No ove godine na popisu 17 poduzeća koja moraju uplatiti svu ili dio dobiti u državni proračun nema Hrvatske elektroprivrede koja je proteklih godina po tom pitanju uplaćivala najviše novca u proračun. Vladina odluka da izostavi HEP je u sadašnjoj situaciji razumljiva jer je država na tu tvrtku prebacila najznačajniji dio pomoći građanima i gospodarstvu u borbi protiv skupih energenata. Novi list

energetska kriza HEP prošlogodišnja dobit

"Kad su vlade osuđene na izbor između korištenja ugljena i nedostatka električne energije, odabrat će ugljen"

Debakl zelene tranzicije: Danas se u svijetu troši više ugljena nego ikad prije

Na klimatskom samitu u Glasgowu lani mnoge su zemlje obećale postati ugljično neutralne do 2050., pri čemu je jedan od ključnih koraka napuštanje ugljena kao najštetnijeg od goriva. Potpisivanje sporazuma brzo se zaboravi kad na vrata pokucaju inflacija i rat u srcu Europe, o kojem se lani samo sramežljivo govorkalo. Ove godine svijet je ušao u veliku energetsku krizu, a po potrošnji ugljena vratili smo se u 2013. i sasvim je izgledno da će svijet uskoro trošiti daleko više ugljena nego na vrhuncu industrijske revolucije u 19. stoljeću. Tportal

energetska kriza rat u Ukrajini rekordna potrošnja ugljena

Spasilačka služba

EU i energenti: zajedno štedjeti, zajedno kupovati

U Njemačkoj bi od ožujka 2023. mogla biti uvedena kočnica za cijene plina koja bi važila za elektrane na plin, za kućanstva i poduzeća koja se griju na ovaj energent. Stručnjaci smatraju da je model vrlo skup. Zato je njemačka Vlada predvidjela novo zaduženje u iduće dvije godine koje bi iznosilo 200 milijardi eura. Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel koji će voditi summit u Bruxellesu, više bi volio da se raspravlja samo o prijedlozima Komisije kako bi izbjegao svađu. Za njega je štednja energije na prvom mjestu. Onda dolazi zajednička kupovina plina, koju će obavljati europske tvrtke, kako bi objedinile snagu na tržištu. Ideja je da se 15 posto plina za skladištenje kupi po najnižoj mogućoj cijeni. U solidarnost EU-a, smatraju, trebalo bi uključiti zapadnobalkanske zemlje, kao i istočne kandidate za prijem u EU, Ukrajinu i Moldaviju. DW

energetska kriza plin

Teorija šumom, praksa drumom

Vodik kao energent je kao da požar gasite šampanjcem

Vodik je izrazito eksplozivan zato što je kemijski veoma, veoma nestabilan. Drugim riječima, atom vodika se rado “zalijepi” za sve što mu dođe blizu – tako su i u molekuli vode dva atoma vodika na jedan atom kisika, ali je velika muka odvojiti ga iz spoja u kojem se nalazi. To pak znači da za izdvajanje vodika iz vode elektrolizom treba velika količina energije. A to znači i da vodika u čistom obliku u prirodi skoro i nema. “Vodik je zapravo rijedak i skupi energent i zapravo je to nešto kao šampanjac za energetske promjene”, sažima Claudia Kemfert s Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja. Već i zbog toga je direktno korištenje vodika u mnogim područjima potpuno neučinkovito: zašto grijati stan vodikom u čijoj se proizvodnji potrošila golema količina električne energije umjesto da se odmah koristi električna energija? Čak i kod automobila su električni automobili mnogo racionalnije rješenje, misli Kemfert. Deutsche Welle

energent energetska kriza vodik

Feferoni isključeni

Na što se ove zime najbolje grijati: na plin, struju, pelete, lož ulje ili toplanu?

Prema našem izračunu, u ovoj sezoni najpovoljnije će se grijati kućanstva priključena na gradske toplane pod ingerencijom HEP Toplinarstva (Zagreb, Osijek, Sisak, Velika Gorica, Samobor). Zahvaljujući Vladinim subvencijama, cijena kilovata toplinske energije u HEP Toplinarstvu zamrznuta je na razini od oko 0,25 kuna/kWh, što znači da za 20.000 kilovata energije godišnje treba utrošiti 5000 kuna. No treba naglasiti da se cijene gradskih toplana razlikuju. U nekim gradovima cijene kilovata penju se do 0,4 kune po kilovatu pa trošak skače na 8000 kuna godišnje. I potrošači koji imaju etažno grijanje na gradski zemni plin izbjegli su cjenovni udar zahvaljujući mjerama Vlade. Uz ograničenje cijene plina, godišnji trošak grijanja iznosi oko 9200 kuna, što je i dalje povoljnije od većine drugih energenata. Tportal

energetska kriza grijanje mjere štednje

Više od jednog mjeseca radiš za grijanje

Radnik na minimalcu za pokriće godišnjeg troška energije treba raditi 37 dana

Iz analize Europskog sindikalnog instituta (ETUI), neovisnog istraživačkog centra ETUC-a, proizlazi da je oko 9,5 milijuna zaposlenih ljudi već imalo poteškoća s plaćanjem računa za energiju i prije no što je kriza započela. Sada su, pak, troškovi plina i električne energije diljem Europe porasli za 38 posto u usporedbi s prošlom godinom. Prema ETUC-ovim podacima, broj dana koje osoba na minimalnoj plaći treba raditi kako bi platila račun za energiju drastično je porastao u nekim zemljama. Ističu Estoniju (+26 dana), Nizozemsku (+20 dana), Češku (+17 dana) i Latviju (+16 dana). U četiri zemlje – Slovačkoj, Grčkoj, Češkoj, Italiji – prosječni godišnji račun za energiju također je sada veći od mjesečne plaće radnika koji zarađuje prosječnu plaću. Faktograf

energetska kriza grijanje posao

Nosit će se dupli džemperi i spavat će se pod dva popluna