Europa ima veliki problem s tekstilnim otpadom

Stvar ega

Europa ima veliki problem s tekstilnim otpadom

Faktograf piše o velikom ekološkom problemu: U Hrvatskoj se jako malo tekstila odvojeno sakupi, a samim time reciklira i ponovno upotrijebi. Svega 20 posto od ukupne količine otpadnog tekstila i otpadne obuće u 2019. godini odvojeno je sakupljeno, a pritom je na odlagalište odloženo 64 posto od ukupne količine. U brojkama to izgleda ovako – ukupno je proizvedeno 60.190 tona, odvojeno je sakupljeno 12.061 tona, a u miješanom komunalnom otpadu završilo je 42.325 tona.

otpad tekstil

Ipak se kreće

Centar za gospodarenje otpadom gradit će se za dvije godine, Jakuševac ide u zatvaranje za pet

Centar za gospodarenje otpadom (CGO) Zagreb trebao bi biti dovršen do kraja 2028. godine. Kao što je već poznato, postrojenje će biti smješteno u naselju Resnik, u industrijskoj zoni na parceli u vlasništvu Grada Zagreba. Projekt je to težak oko 140 milijuna eura, a nakon završetka testne faze CGO Zagreb, sudeći po riječima gradonačelnika, ‘tragična deponija‘ Jakuševac s radom bi prestala početkom 2029. U veljači 2026. provodit će se postupak javne nabave za radove, dok je početak izgradnje planiran za 2026. godinu, potvrdio je Tomašević. Jutarnji

Centar za gospodarenje otpadom Jakuševac otpad smetlište

Reciklaža nije smeće – samo traži malo finijeg ukusa

Otpad kao novi zeleni resurs Hrvatske: napredak je vidljiv, ali treba još napora

Na konferenciji “Waste Management: Novi početak” raspravljalo se o smjerovima gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, s naglaskom na otpad kao potencijalni resurs. Direktor Fonda za zaštitu okoliša Luka Balen istaknuo je značajan napredak u području gospodarenja otpadom, financiranjem sanacije divljih odlagališta, nabavom kontejnera te izgradnjom centara za gospodarenje otpadom. Naglašena je važnost edukacije i uloga lokalnih zajednica u uspostavi održivih sustava. Kao pozitivan primjer istaknute su sredine poput Preloga, Koprivnice i Osijeka. Izazov ostaje usklađivanje u priobalnim područjima te potreba za promjenom svijesti kako bi otpad doista postao resurs. Poslovni

otpad smeće

Kad je susjed 'čist' krivac: komunalno redarstvo u akciji

Što se zakonski može poduzeti protiv onih koji otpad bacaju u okoliš

U pravilu bi to trebalo javiti komunalnom redarstvu JLS-a. Prema zakonu, ako se nađe određena količina divljeg otpada na poljoprivrednoj površini, a ne zna se tko je počinitelj, tada inspekcija daje nalog, rješenje, da je vlasnik zemljišta dužan o svom trošku to ukloniti. E sad, svaki taj koji je dobio nalog da to ukloni, ili će ga sam ukloniti ili će tražiti uslugu od nekoga drugoga, poput ovlaštenog pružatelja komunalnih usluga, koji to zasebno naplaćuju. Ukoliko se dogodi da građanin uslika nekoga da ilegalno odlaže otpad u tuđe posude ili baca u prirodu, ako se identificira ta osoba, to je za komunalno redarstvo. Agroklub

divlja odlagališta otpad

Puževim korakom, ali bitno da se misli na to

Prikupljanje otpada trenutnim sistemom nije održivo, otpad bismo trebali pretvoriti u energiju

Odlaganje otpada na određenom prostoru stara je metoda koja je funkcionirala desetljećima, jer je bilo manje stanovnika i nije bilo enormnih potrošačkih potreba kao danas. Jednostavno je neizvedivo nastaviti na jednak način. Suradnja građana i političara u prikupljanju i zbrinjavanju našeg zajedničkog otpada put je kojim bismo trebali ići. Naš sustav gospodarenja otpadom je takav da mi nešto razvrstavamo, prikupimo papir, plastiku, biootpad itd. Papir nekome prodamo, za plastiku moramo platiti nekome da je uzme i to raste iz mjeseca u mjesec. Što više plastike odvojimo, nama je skuplje. A onda je damo nekome da je makne što dalje od naših očiju. Mi si svi lažemo da nešto razvrstavamo, koristimo, a u biti nije tako. Na terenu se susrećemo sa svakodnevnim teškoćama, ne samo tehnološkim, već i sociološkim. Sustav koji danas imamo u konačnici bez energana sigurno neće funkcionirati. Veseli me vidjeti da su danas svi okrenuli priču i susreli se s realnošću da otpad moramo pretvoriti u energiju. Ako to uistinu uspijemo napraviti onda imamo šanse postići taj cilj odvajanja od 10 posto, ali u RH trebamo sagraditi energane – kaže Ivica Puljak, fizičar i gradonačelnik Splita, koji je bio jedan od sugovornika na zanimljivom panelu za Zgradonačelnik.

gospodarenje otpadom otpad

Savjesni ljudi

Slovenija je jedna od zemalja s najmanjom količinom otpada na odlagalištima (6 posto) u Europskoj uniji

Njihov uspjeh rezultat je učinkovite politike gospodarenja otpadom koja uključuje visoke stope recikliranja, kompostiranja i termičke obrade. Zajedničkim naporima države, općina i stanovništva uspješno su implementirane EU direktive i propisi. Složenost terena i veliki broj općina, od kojih se 12 smatra urbanima, predstavljali su značajan izazov u provedbi direktiva. Međutim, slovenska ljubav prema prirodi i organiziranost omogućili su prevladavanje tih izazova i uspješnu primjenu propisa. Već nekoliko godina odlažu samo oko 6 posto komunalnog otpada na odlagališta. Ostatak otpada je recikliran, kompostiran ili spaljen za dobivanje energije. Zgradonačelnik

odlagališta otpada otpad Slovenija smeće

Puno energije oko tog smeća...

Moguće rješenje za Jakuševac: Otpad bi se mogao preraditi kao gorivo

Obzirom da bi tamo negdje oko 700 tona dnevnog otpada prerađivalo se koliko se proizvodi u gradu Zagrebu, mislim da je to oko 70 tisuća kubnih metara plina koje bi se proizveo, s time da se može i ne mora izdvajati vodik. Ako bi toplana koristila takav plin s velikim udjelom vodika, onda bi proizvodnja CO2 bila znatno manja od svih dozvoljenih količina. Mislim da bi bilo pametno zbrinuti taj otpad na Jakuševcu, preraditi ga kao gorivo, proizvesti gorivi plin i napajati zagrebačku toplanu koja je u blizini, rekao je Vjekoslav Majetić, vlasnik tvrtke Dok-Ing za HRT. Tako bi se Zagrepčani mogli grijati i po znatno nižoj cijeni od komercijalne.

Dok-ing Jakuševac otpad

Zato ne dvoji, već otpad odvoji

Nepravilno odložene litij-ionske baterije izazivaju tisuće požara godišnje

U Australiji službe za odvoz otpada svjedoče o više od 10.000 požara godišnje uzrokovanih litij-ionskim baterijama, koji se uglavnom događaju u kamionima za prijevoz otpada. Industrija otpada i recikliranja upozorila je da bi se potrošači mogli suočiti s teškim posljedicama. Traži se, naravno, sigurniji način odlaganja otpada. Australija proizvede više od 3300 tona otpada svake godine, a alarmantna brojka potaknula je ministre te zemlje da poduzmu mjere. Litij-ionske baterije su energetski guste i sadrže lako zapaljive materijale. Rizici i opasnosti povezani s baterijama uključuju požare, eksplozije, zračenje, toplinu, izloženost kemikalijama… Ljudima se savjetuje da ne miješaju ove baterije s ostalim otpadom jer to može dovesti do iznenadnih požara. Revija HAK

baterije litij ionske baterije otpad

More PVC-a

Dno oceana postalo je dugoročno odlagalište za veći dio plastičnog otpada

“Znamo da milijuni tona plastičnog otpada ulaze u naše oceane svake godine, no ono što nismo znali jest koliko tog onečišćenja završi na oceanskom dnu”, rekla je jedna od autorica izvješća, koje su izradili Csiro i Sveučilište u Torontu. S obzirom na to da se očekuje udvostručenje korištenja plastike do 2040., za zaštitu morskih ekosustava i životinjskog svijeta ključno je razumjeti kako i gdje se otpad premješta u oceanu, tvrde znanstvenici. Onečišćenje plastikom na morskom dnu moglo bi biti 100 puta veće od količine plastike koja pluta na površini. Prema rezultatima, oko pola (46 posto) procijenjene plastične mase se nalazi iznad 200 metara dubine, a ostatak se proteže sve do 11.000 metara. Index

ocean otpad plastika

Imagine there's no otpad, it's easy if you try

“Zero waste” više je filozofija i cilj, nego nešto što ćemo postići

Održivo gospodarenje otpadom uključuje smanjenje nastanka otpada na izvoru, povećanje ponovne upotrebe i recikliranja te, gdje je to moguće, pretvorbu otpada u energiju. Da bi se to postiglo po cijenama koje su prihvatljive za građane i poduzetništvo, potrebni su inovativni pristupi, učinkovite tehnologije i jaka politička volja. Koncept “zero waste” ide korak dalje i teži eliminiranju otpada tako što se resursi koriste maksimalno učinkovito, a svi proizvodi dizajniraju i koriste tako da se na kraju mogu ponovno iskoristiti ili reciklirati. Jedan od glavnih izazova je ekonomska isplativost. Inicijalne investicije u tehnologije za recikliranje, kompostiranje, smanjenje otpada i druge održive prakse mogu biti visoke. Međutim, dugoročne uštede i koristi za okoliš često nadmašuju početne troškove. Subvencije, poticaji i porezne olakšice za održive prakse mogu pomoći u premošćivanju ovih početnih financijskih barijera. Zgradonačelnik

otpad zero waste

Dok nas smeće ne preplavi

Upravljanje komunalnim otpadom: Pusti planovi o polupraznim odlagalištima

Prema Planu gospodarenja otpadom RH za 2023. – 2028., u Hrvatskoj je predviđeno jedanaest centara za gospodarenje otpadom od kojih su samo tri u funkciji, a jedan je počeo i pokusno raditi. Četiri su centra za gospodarenje otpadom u gradnji i trebala bi biti završena 2026. – 2027., a za preostala tri priprema se dokumentacija. U priči o gospodarenju otpadom ima i vrlo dobrih vijesti, čak i boljih od onih iz ostalih članica EU-a, ali one se odnose na pojedine županije i općine. Na razini države velik je izazov u gospodarenju otpadom – nedostatak radne snage i opskrbni lanci. Duborvačko-neretvanska županija posebno muku muči s otpadom – konkretno s prijevozom s otoka koji nije jeftin, a tu je i problem divljih odlagališta. Prema Zakonu o gospodarenju otpadom, Hrvatska treba najmanje 50 posto otpada reciklirati, a 2022. reciklirano je samo 34 posto. Teško će na ovakav način dostići planiranih 55 posto do 2025. godine. Lider

gospodarenje otpadom otpad

Stvar ega