Europa: 71 posto struje iz čistih izvora, ostatak svijeta na 40 posto - Monitor.hr
Petak (12:00)

Skoro pa čista struja

Europa: 71 posto struje iz čistih izvora, ostatak svijeta na 40 posto

Svijet je u 2024. godini dosegao povijesnih 40,2 posto proizvodnje električne energije iz niskougljičnih izvora, pokazuje najnovija analiza međunarodnog think tanka za čistu energiju Ember. To je najveći udio čiste struje još od 1940-ih – razdoblja kada je elektroenergetski sustav bio pedeset puta manji, a dominirala je hidroenergija. Danas pak, glavnu ulogu preuzima sunčeva energija. Europska unija znatno prednjači u energetskoj tranziciji, s dvostruko više energije iz nuklearnih elektrana. Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., Europa je ubrzala energetsku tranziciju kako bi smanjila ovisnost o uvoznim fosilnim gorivima. Danas, u svjetlu novih geopolitičkih tenzija, obnovljivi izvori postaju i strateški alat za energetsku sigurnost. Lider


Slične vijesti

Srijeda (10:00)

Obnovljiva energija – kad nema sunca, nema ni struje

Vodik: čisti izvor, prljavi posao

Problem s vodikom kao izvorom energije je da se u prirodi javlja isključivo povezan s drugim elementima od kojih ga treba odvojiti da bi ga se koristilo kao gorivo ili prenositelja energije. S prelaskom velikog dijela svijeta na takozvane „obnovljive“ izvore energije (upitan termin jer iako su sami izvori možda obnovljivi, tehnologije koje ih koriste troše sirovine koje ne moraju uvijek biti obnovljive ili obnovljive u dovoljnoj mjeri da bi se stvarno mogle uvijek iznova upotrebljavati), pojavio se i problem njihovog isprekidanog rada. Naime i solari i vjetroelektrane rade onda kada su dostupni izvori energije (sunce i vjetar), a ne u skladu s potrošnjom industrije i kućanstava. Čini se da ovaj pristup donosi više štete nego koristi, odnosno da je bitno ekološki i energetski lošiji nego se to čini na prvi pogled. Drago Galić za Bug

22.11.2024. (23:00)

Fosilna prošlost ili obnovljiva budućnost?

Hrvatska i dalje uvozi previše energenata, a ima sve uvjete za dobru energetsku tranziciju

Hrvatska ima potencijal za zelenu tranziciju, ali još uvijek dominiraju fosilni izvori i visoka ovisnost o uvozu energenata. Ministrica Marija Vučković ističe važnost automatizacije i smanjenja administracije, dok stručnjaci iz Končara i Ministarstva gospodarstva naglašavaju ključne promjene u energetici, poput smanjenja CO2 i veće upotrebe obnovljivih izvora. Ključni prioriteti su ulaganja u infrastrukturu, održivost i stabilan regulatorni okvir. Do 2030. udio fosilnih goriva trebao bi pasti na 45%, uz podršku EU financiranja. Zelena tranzicija mora biti pravedna prilika za gospodarstvo i konkurentnost svih sudionika. Lider

13.11.2024. (17:00)

Da ne dobiju više ništa ni Rusi ni Ameri

Mannheim gasi čitavu energetsku mrežu: ‘Nije održivi oblik grijanja’

U borbi s klimatskim promjenama sve veći broj zajednica se okreće klimatski neutralnim rješenjima opskrbe energijom. U njemačkom gradu Mannheimu odlučili su se za radikalno rješenje: gašenje plinske mreže. Vlasnici kuća i stanova dobili su dovoljno vremena da se prilagode klimatski neutralnim zahtjevima. Oni koji ugrade dizalice topline dobit će subvenciju od države u iznosu od 21.000 eura. Moguće je i prebaciti se na daljinsko grijanje, ako lokalne zajednice imaju tu opciju. Gradsko komunalno poduzeće MVV najavilo gašenje plinske mreže do 2035. godine, piše Fenix-magazin.de. Do 2030. godine bi na novu toplinsku mrežu, koja će koristiti potpuno obnovljive izvore energije, trebalo biti priključeno 10.000 kućanstava. Osim toga, građani će moći od grada dobiti toplinske pumpe. tportal

08.10.2024. (23:00)

Može, ali hoće li?

Hrvatska može biti čvorište proizvodnje i distribucije vodika, kažu znanstvenici na FER-u

S nedovoljno visokim postotkom obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji, uloga vodika kao održivog rješenja još nije u potpunosti iskorištena. Međutim, s porastom udjela obnovljivih izvora, vodik bi mogao postati ključni alat za pohranu i transport energije, kao i za dekarbonizaciju industrije i prometa, naglasio je u uvodnom izlaganju izv. prof. dr. sc. Tomislav Capuder, prodekan za istraživanje i inovacije na FER-u, gdje su održali kolegij na temu prvog elementa Periodnog sustava elemenata. Hrvatska je jedna od 50 zemalja koje su donijele svoje strategije temeljene na vodiku, a FSB pritom prednjači u istraživanjima vodikovih tehnologija. Hrvatska može biti čvorište za prihvat i distribuciju vodika po regiji i zemljama Europske unije, no ako neće biti korisnika, onda se radi o bačenom novcu, zaključili su. Bug

29.05.2024. (13:00)

I iza nas je lobi, ali to nećemo reći na glas

‘Prijelaz na lokalne izvore energije iz sunca i vjetra pridonosi i geostrateškom položaju Europe’

Fosilni lobi, kao i lobi za pesticide i mnogi drugi interesni lobiji, iznimno je jak i utjecajan. Ove zagađujuće industrije imaju goleme interese koje moraju braniti, njihovi su profiti ogromni. Njihovi su profiti još veći od ruske agresije na Ukrajinu. Istovremeno, prijelaz na zeleno gospodarstvo je neizbježan. Postalo je općepoznato da se ‘stare’ industrije temelje na ugljičnom mjehuru, u kojem industrije bazirane na kompanijama koje se bave naftom, plinom i vađenjem ugljena sve više znače gospodarsku neizvjesnost i rizik. Nuklearna energija ni na koji način nije održivi oblik energije, a nije ni racionalan izbor. Njeni potencijalno doživotni zagađujući učinci velika su prijetnja održivom svijetu i čistoj budućnosti. Štoviše, nuklearna energija zahtijeva ogromna ulaganja, a sporno je hoće li ih prihodi pokriti, a za sirovine će Europa samo povećati svoju ovisnost o Rusiji. Bas Eickhout za Forbes.

30.03.2024. (12:00)

Iskoristimo sunce

Skladište višak energije dobivene vjetrom i suncem, a zatim koriste CO2 za njezino ponovno korištenje

Vjetar i sunce mogu osigurati obnovljivu energiju koja može zamijeniti fosilna goriva. Ali oni imaju ozbiljan problem, svojstven samoj njihovoj prirodi, a to da nisu dostupni u svakom trenutku, odnosno ponekad proizvode previše struje, a u nepovoljnim uvjetima (noć, manjak vjetra) nimalo. Zanimljivo rješenje za čuvanje energije krije se u skladištenju ugljičnog dioksida (CO₂) kao izvora energije. Za početak, vjetroturbina treba minimalnu brzinu vjetra od oko 15 km/h. Iz sigurnosnih razloga, turbina automatski prestaje raditi kada vjetar prijeđe 90 km/h pa i nema proizvodnje energije.

Rješenje za pohranu električne energije dobivene od vjetra i sunca bi, zanimljivo, moglo biti skladištenje i zatim korištenje ugljičnog dioksida (CO₂) za ponovnu proizvodnju struje. Najupečatljiviji slučaj, koji je trenutno u funkciji i pokazuje svoju tehničku izvedivost, je Energy Dome, na talijanskom otoku Sardiniji. Energy Dome koristi ugljični dioksid sadržan u kupoli na napuhavanje. Taj sustav funkcionira kao baterija, odnosno skladišti energiju koja se opet pretvara su struju, kada je to potrebno. Revija HAK

19.02.2024. (21:00)

Ima li nešto što još nisu uspjeli zaribat?

Blokirani svi projekti obnovljivih izvora energije jer država još nije odredila cijenu priključenja

Nakon što su gotovo dvije godine čekali donošenje podzakonskih akata, projekti obnovljivih izvora energije i dalje su blokirani jer Hrvatska regulatorna agencija nije donijela jediničnu naknadu za priključenje. Najavljivano je kako će se odluka o tome donijeti još prošle godine, no to se nije dogodilo. Dakle, zbog ne donošenja odluke o iznosu jedinične naknade za priključenje na mrežu investitori ne mogu nastaviti daljnji razvoj projekata, istovremeno im teče rok za izgradnju postrojenja čime postaje izgledno da unutar tog roka neće biti u mogućnosti izgraditi proizvodno postrojenje i ishoditi uporabnu dozvolu.

Kao argument za to iz OIEH navode da kada bi samo hrvatski proizvođači plaćali razvoj mreže tada bi svi proizvođači izvan Republike Hrvatske, svoju energiju prodavali našim kupcima bez plaćanja udjela u razvoju mreže te bi tako bili konkurentniji za iznos koji naši proizvođači plaćaju za razvoj mreže. S druge strane, u Hrvatskoj gospodarskoj komori smatraju da cijena od nula eura nije održiva, budući da bi tek tada bio u potpunosti zaustavljen razvoj elektroenergetske mreže u Hrvatskoj i prihvat novih obnovljivih izvora energije. Lider

30.01.2024. (13:00)

Zgrade prijatelji sunca

Želite račun za struju od 0 eura? Fasade zgrada mogu ispuniti tu želju

U Nizozemskom gradu Eindhovenu, eksperiment iz 2022. otkrio je revolucionarnu metodu iskorištavanja sunčeve energije putem fasada zgrada. Umjesto tradicionalnih solarnih panela, sivi paneli postavljeni na fasadi koriste se za prikupljanje toplinske energije. Renske Crone, korisnica testnog stana, izrazila je oduševljenje jer su njezin dom i voda grijani obnovljivom energijom čak i tijekom oblačnih dana. Projekt Envision, financiran od strane EU-a, pokreće val obnove zgrada u EU-u, pružajući efikasnije korištenje sunčeve energije izvan krovova. Prototip ove inovacije očekuje se uskoro na Sveučilištu South Denmark. (Green.hr)

18.01.2024. (14:00)

Svijet energetski surađuje, i to je baš lijepo

Obnovljivi izvori energije su na putu da 2025. godine globalno premaše ugljen

Gledano na svjetskoj razini, u 2023. godini svijet je dobio novih 510 GW proizvodnih kapaciteta u OIE, uz rast od gotovo 50%. Ta godišnja stopa rasta najveća je u protekla dva desetljeća i nastavlja 22-godišnji niz obaranja godišnjih rekorda, kad je riječ o pridodanim kapacitetima. Porasti su zabilježeni od Europe i Brazila, pa do SAD-a, ali daleko najveći generator novih obnovljivih izvora energije je Kina. U toj zemlji tijekom 2023. godine instalirano je novih izvora obnovljive energije jednako kao u – cijelom svijetu u 2022. godini. Prema sadašnjim trendovima, pak, svijet će u narednih pet godina dodati više obnovljivih kapaciteta nego je to učinio u posljednjih 100 godina. Neminovno je, dakle, da će do 2028. godine energetska slika svijeta biti značajno promijenjena. Bug