EU traži povrat novca od španjolskih nogometnih klubova - Monitor.hr
04.07.2016. (16:24)

Pay me my money down

EU traži povrat novca od španjolskih nogometnih klubova

EU je zatražila da sedam španjolskih nogometnih klubova vrati više od 50 milijuna eura koje su neopravdano dobili od države i tako izborili “nepravednu prednost” u odnosu na konkurenciju. Najviše novca, 20.4 milijuna eura, morat će vratiti Valencia, a Real Madrid će morati vratiti 18.4 milijuna. Goal.com, Slobodna


Slične vijesti

25.03. (17:00)

Slušaj profesora kad ti kaže

Ljubo Jurčić: Hrvatska je u EU-u kao Kosovo u Jugoslaviji

Naša ekonomska politika, fiskalna i monetarna, uništavala je hrvatsku proizvodnju, i industrijsku i poljoprivrednu, dvije temeljne djelatnosti koje daju perspektivu i kvalitetu života i dohotka. U doba kad nestaje plodnog tla, u Hrvatskoj betoniramo plodne njive za skladišta strane robe. To može samo lud čovjek. Bog nam je dao turizam, koji smo prepustili spontanom razvoju i uništili neozbiljnim i neodgovornim pristupom. Prije 20 godina raspolagali smo s 20 posto hotelskog smještaja o kojem ovisi kvalitetan turizam i umjesto da taj postotak dižemo na 50, uradili smo suprotno. Plus financijska sredstva iz EU-a, ali čak bi i s tim novcem bili u minusu ili, u najboljem slučaju, na nuli da se nije, nažalost, desio potres. I sad smo došli u situaciju da imamo višak novca i čak ne znamo kud ćemo s njim. Nismo izgradili državu, nemamo državnu strukturu, samo političare koji se slikaju s državnim grbom. Ljubo Jurčić za Novosti.

17.03. (13:00)

Dug je put do obrane, ali još duži do otplate

Države EU će ići na nova zaduženja kako bi financirala vojsku

Za sada izgleda da će se većina paketa od 800 milijardi eura, točnije 650 milijardi, prikupiti kroz nova zaduženja pojedinačnih država EU-a, a ne kroz zajedničke dugove. Preostalih 150 milijardi eura trebalo bi doći kroz kredite osigurane iz proračuna EU-a – što je već približavanje konceptu zajedničkog zaduženja. Pakt postavlja jasne granice za državnu zaduženost (60 posto bruto domaćeg proizvoda -BDP) i proračunski deficit (3 posto) za 20 zemalja eurozone. Međutim, mnoge države eurozone su već znatno zaduženije. Ursula von der Leyen predlaže „klauzulu izuzetka“ kako bi zemlje EU-a povećale obrambene troškove bez sankcija za prekomjerno zaduženje. No, financijska tržišta mogu reagirati rastom kamatnih stopa, ugrožavajući stabilnost eurozone. Raspravlja se i o euroobveznicama, ali Sjevernjaci ih i dalje odbijaju. Iako EU već ima iskustva sa zajedničkim dugovima, ostaje pitanje hoće li se to primijeniti i na obranu. Friedrich Merz se protivi daljnjem zaduživanju, ali financiranje novog naoružanja i dalje je nejasno. DW

14.03. (12:00)

EU do Vancouvera

Gotovo pola Kanađana želi da njihova država postane dio EU

ČAK 46% Kanađana bi podržalo ulazak države u Europsku uniju, pokazalo je novo istraživanje kanadske agencije Abacus Data. Protiv ulaska u EU se izjasnilo 29% ispitanika, dok je neodlučnih bilo 25%. Anketa je provedena prije stupanja na snagu carina koje je Kanadi uveo američki predsjednik Donald Trump. U prošlosti je zemljama izvan Europe bilo dopušteno podnijeti zahtjev i čak se pridružiti Uniji. Na primjer, Turska, čiji je najveći dio teritorija u zapadnoj Aziji, dobila je status kandidata, što je bio ključni korak prema članstvu, 1999. godine. Razgovori su od tada u zastoju. Cipar neki svrstavaju u Aziju, a ipak je članica EU. No, zato je Maroko odbijen jer nije u Europi… Index

14.03. (08:00)

Kad se veliki dečki igraju rata

Snage Europe i Rusije: tko bi imao prednost u mogućem sukobu? Rezultat bi bio neizvjestan

Kako se rat u Ukrajini nastavlja, sve se više govori o jačoj ulozi EU-a u pomoći Kijevu, uključujući i potencijalno vojno prisustvo. Analiza vojne snage pokazuje da EU i UK imaju više vojnika (1,6 milijuna naspram 1,3 milijuna ruskih), sličan broj borbenih aviona, više oklopnih vozila i brodova, ali Rusija prednjači u broju tenkova, artiljerije i višecijevnih raketnih bacača. Ovi podaci sugeriraju da bi sukob bio neizvjestan i skup, dok se svi nadaju da do njega ipak neće doći. tportal

13.03. (17:00)

Nismo baš u poziciji da se bahatimo

Šajatović: A da prestanemo podgrijavati defetizam?

Nevjerojatno je koliko je u Hrvatskoj plodno tlo za cipelarenje unije zemalja čija smo članica od 2013. godine. Velik se broj analitičara, političkih influencera i aktivista na društvenim mrežama natječe tko će više ocrniti Europsku komisiju i EU u cjelini. Istina je da postoji stotine primjera zbog kojih vlada u sjedištu EU-a zaslužuje žestoke kritike. Ali to je granatiranje izvršeno proteklih mjeseci. Dobronamjerni bi se sada trebali okrenuti intelektualno zahtjevnijem zadatku – predlagati što da se radi u kratkom i duljem roku. Uzimajući u obzir samu prirodu Europske unije. Miodrag Šajatović za Lider

04.03. (14:00)

Ukrajina nije sama

Von der Leyen iznijela plan u 5 točaka: Europa će snažno povećati potrošnju za obranu

  • Europa treba ‘veliki porast obrane’, izjavila je predsjednica EU komisije Ursula von der Leyen. “Novi planovi EU-a za jačanje europske obrambene industrije i povećanje vojnih kapaciteta mogli bi mobilizirati blizu 800 milijardi eura, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. “Potreban nam je ogroman porast obrane, bez ikakvih pitanja. Želimo trajni mir, ali trajni mir može se izgraditi samo na snazi, a snaga počinje jačanjem nas samih” (tportal)
  • Kremlj pozdravio obustavu američke pomoći Ukrajini: “To bi moglo potaknuti Kijev na traženje mira“, republikanski zastupnik predložio da se Trumpova slika stavi na novčanicu od 100 dolara, Mađarska podržala američko obustavljanje vojne pomoći Ukrajini, Ukrajinci, Česi i drugi europski lideri zgroženi (Index)
  • Bivši poljski predsjednik Lech Walesa poslao otvoreno pismo Trumpu: S gađenjem sam pratio vaš razgovor sa Zelenskim (Index)
  • BBC: Nakon obustave američke vojne pomoći pred Zelenskim dvije opcije – odstupiti i odustati od dijela teritorija, Trump ga očito želi natjerati na mir (N1)
  • Tema na Forumu
  • Tko je sve na zajedničkoj fotografiji važnog summita u Londonu? Svjetski čelnici od europskih država do Kanade (Index)

27.02. (00:00)

Ako želi rat, dobit će ga

SAD uvodi carine na uvoz iz EU i to 25 posto, najteže će biti pogođena autoindustrija

Odluka o uvođenju carina dolazi nakon što je Trump već nametnuo slične carine na uvoz čelika i aluminija, što je izazvalo oštre reakcije međunarodnih partnera. Europska unija izrazila je “duboko žaljenje” zbog tih mjera i najavila odlučan odgovor kako bi zaštitila svoje ekonomske interese. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da će EU poduzeti “čvrste i proporcionalne protumjere” kao odgovor na američke carine. Očekuje se da će ove mjere dovesti do povećanja cijena automobila na američkom tržištu, što bi moglo smanjiti potražnju i negativno utjecati na proizvođače. Index

26.02. (00:00)

Kad shvatiš da više nema velikog brata da ti čuva leđa

Njemačka pred geopolitičkim preokretom: kraj stare uloge, početak nove moći

Nova njemačka vlada suočit će se s velikim vanjskopolitičkim izazovima, napuštajući dosadašnju ulogu ekonomski jake, ali geopolitički suzdržane sile. SAD smanjuje sigurnosna jamstva Europi, što prisiljava Njemačku na snažnije vojno i strateško pozicioniranje. Povećanje vojnog proračuna, moguća mirovna misija u Ukrajini i redefiniranje odnosa prema Kini postaju ključni zadaci. Njemačka mora samostalno jačati obrambene kapacitete i sklapati nova partnerstva, dok se raspravlja o financiranju tih ambicija. Promjene su neizbježne, a izazovi veliki—njemačka politika više nema luksuz naivnosti. DW

19.02. (13:00)

Birokratski autogol

Trumpove carine nisu glavni problem – Europa si je sama nametnula barijere

Dok se EU bavi vanjskim trgovinskim prijetnjama, najveće zapreke dolaze iznutra – birokratske i regulatorne prepreke guše rast više od Trumpovih carina. MMF procjenjuje da su europske unutarnje barijere ekvivalent carinama od 45% na proizvodnju i 110% na usluge. Unutareuropska trgovina slaba je, domaća potražnja stagnira, a SAD i Kina brže rastu zahvaljujući deregulaciji i inovacijama. Hrvatski poduzetnici više pate zbog Zagreba i Bruxellesa nego zbog Washingtona. Umjesto paničnog reagiranja na vanjske izazove, vrijeme je da EU sredi vlastiti birokratski kaos. Lider

15.02. (13:00)

Pristupa politici kao biznisu

Komentar: Europi su potrebni saveznici, a ne stereotipi

Čovjek s pravom može biti ogorčen Trumpovim sugestijama. U najboljem slučaju, one su nerealne i preambiciozne, u najgorem slučaju, krše međunarodno pravo i ohrabruju ratne huškače poput Vladimira Putina ili Hamasa. Neko bi ih mogao smatrati glupim. Ali jedno sigurno nisu: nemaštovite. Već u prva tri tjedna svog drugog mandata, Trump je unio više dinamike u međunarodnu politiku nego njegov prethodnik Biden za četiri godine. Trump djeluje disruptivno. Time primorava sve, i prijatelje i neprijatelje, da promisle iznova. Što američki predsjednik radi kako treba:on ne pokušava, kao Europljani, biti dobar prijatelj svim stranama u sukobu, ma koliko griješile. Ono što također radi ispravno: otvoreno izražava svoje interese i daje nekonvencionalne prijedloge koji nadmašuju svakodnevna rješenja. DW