Eruptirao vulkan Stromboli - turisti se spašavali skakanjem u more - Monitor.hr
05.07.2019. (06:30)

Eruptirao vulkan Stromboli – turisti se spašavali skakanjem u more

Na talijanskom otoku Stromboliju, odredištu za odmor bogatih i slavnih, eruptirao je vulkan. Turisti, uplašeni neočekivanom eksplozijom – skakali su u more. Jedna je osoba poginula – planinar koji se popeo na vrh vulkana neposredno prije erupcije. CNN…

 


Slične vijesti

23.11. (09:00)

O Mjeseče, ti sjajna kuglo što na nebu siješ, a ne griješ

Prije 2,8 mlrd godina tamna strana Mjeseca bila je puna aktivnih vulkana

Vulkani su erumpirali na tajanstvenoj suprotnoj strani Mjeseca prije nekoliko milijardi godina, baš kao i na strani koju možemo vidjeti. Kažu to istraživači koji su analizirali lunarno tlo koje je donio kineski Chang’e-6, prva svemirska letjelica koja se vratila s teretom kamenja i zemlje s malo istražene daleke strane. Znanstvenici znaju da su na bližoj strani, dijelu Mjeseca koji se vidi sa Zemlje, postojali aktivni vulkani, koji datiraju iz sličnog vremenskog okvira. Mjesečeva dalja strana puna je kratera i ima manje tamnih ravnica isklesanih tokom lave nego bliža strana. Važnost ovog otkrića je pitanje porijekla vode na Mjesecu, za koju se ne zna je li došla s kometima ili vlukanskim djelovanjem, što bi moglo pomoći znanstvenicima dokučiti mogu li se vratiti hlapljive tvari, a kažu da je važno i za funkcioniranje sustava Zemlja-Mjesec. HRT

17.11. (14:00)

Ne možeš protiv prirode

Vulkanske erupcije s kataklizmičkim posljedicama su rijetke, ali neizbježne, upozoravaju znanstvenici

Upozorili su ovih dana znanstvenici u komentaru u časopisu Nature. Tim autora iz Švicarske, Francuske i Njemačke ističe da vlade ne bi trebale raditi samo na zaustavljanju globalnog zatopljenja nego i na pripremi za druge moguće ekstremne događaje s globalnim posljedicama. Geološki podaci iz vulkanskih naslaga nastalih u proteklih 60.000 godina sugeriraju da je vjerojatnost da se erupcija sličnih razmjera dogodi u ovom stoljeću 1 naprema 6, što je jako puno. Posljednja velika erupcija dogodila se u Indoneziji 1815. godine kada je eruptirao vulkan Tambora. Osim što je odnio 90 tisuća života, smanjio je temperaturu na sjevernoj hemisferi za 1 stupanj, što je uzrokovalo i izostanak toplog ljetnog vremena. Index

10.11. (11:00)

Dečki su se samo igrali

Analiza DNK opovrgnula mit o preminuloj obitelji iz Pompeja

Obitelj zamrznuta u vremenu vulkanskom erupcijom koja je pogodila Pompeje prije gotovo dva tisućljeća. Majka, otac i dvoje djece – jedna je od mnogih priča koje su izmislili promatrači gipsanih odljeva žrtava tragedije koja je pogodila ovaj drevni grad. DNK analizom sada je utvrđeno kako su sve četiri osobe muškarci, koji nisu ni obiteljski povezani. Tu su i dvije osobe u nježnom zagrljaju za koje se dugo smatralo da su sestre ili majka i kći. Istraživači su također potvrdili da građani Pompeja potječu iz različitih sredina, ali uglavnom potječu od imigranata s istočnog Sredozemlja – naglašavajući široki obrazac kretanja i kulturne razmjene u Rimskom Carstvu. HRT

31.01. (15:00)

Bitno da nema erupcija

Island želi iskoristiti vulkan kao izvor energije

Island trenutno proizvodi veliki dio svoje primarne energije (65%) iz geotermalne energije. Do sada se u tu svrhu koristila vruća, uglavnom sumporna voda, koju zagrijavaju brojni aktivni vulkani. U sklopu projekta Krafla Magma Testbed (KMT), sada se provodi istraživanje može li se geotermalna energija koristiti još učinkovitije. Kako bi to saznali, znanstvenici će bušiti izravno u komoru s magmom. Voditelji projekta procjenjuju da je temperatura u komori magme oko 900 Celzijevih stupnjeva i da je, naravno, ogroman izvor energije. Ako su ove pretpostavke točne, bušotina bi mogla dati oko deset puta više energije od konvencionalne geotermalne bušotine. No, još uvijek nije poznato kakvi su rizici i je li magma uopće prikladna za to. Revija HAK

05.01. (14:00)

Sve je to priroda

Supererupcije su rijetke, ali razorne – jedna je promijenila klimu i neke vrste dovela do ruba istrijebljenja

Broj potencijalno aktivnih vulkana na svijetu kreće se oko 1350, s tim da tu nisu ubrojeni vulkani, odnosno izljevi u oceanima. Njih 500 od tih 1350 ima zabilježene povijesne zapise o erupcijama. U geološkom zapisu je zabilježeno minimalno 47 supererupcija, iako je taj broj vjerojatno veći. Supererupcija je ona erupcija prilikom koje je izbačeno iz vulkana približno ili više od 1000 km3 piroklastičnog materijala. Oni se mogu naći na mjestima gdje se jedna tektonska ploča podvlači pod drugu, poput Japana, Indonezije, Novog Zelanda i Anda (Čile), iako ih ima i u mjestima poput Yellowstone-a, npr. One se događaju otprilike svakih 100 tisuća godina. Koliko su razorni, pokazuje primjer erupcije koja se dogodila prije 74 tisuće godina u Indoneziji – utjecala je na klimatske promjene i reducirala brojne životinjske i biljne vrste, pa i ljude. Revija HAK

28.12.2023. (23:00)

Vjesnici erupcija

Promatranjem biljaka iz satelita moguće je predvidjeti vulkansku aktivnost

Promjenjivi uvjeti oko vulkana i njihove emisije neposredno prije erupcije komplicirani su za snimiti putem satelita. No, poznato je da se u tom razdoblju mogu zabilježiti emisije ugljikovog dioksida i vodene pare. Efekti tih “provjetravanja” vulkana prije erupcije presuptilni su da bi ih se iz satelita snimilo izravno, no njihove posljedice na vegetaciju nisu. Naime, povećane koncentracije CO2 i vodene pare pospješuju proces fotosinteze i samim time potiču rast biljaka. Riječ je o suptilnim promjenama, koje do sada nisu zabilježene, a nedvojbeno su rezultat manjih razina vulkanskih poremećaja. Bug

21.08.2023. (18:00)

Sad. kome je to utješno

Šumski požari doprinose zagrijavanju, ali blokirajući sunčevu svjetlost dimom dovode i do rashlađenja

Procjenjuje se da su samo 2020. šumski požari u Kaliforniji poništili 16 godina smanjenja emisije stakleničkih plinova u ovoj američkoj saveznoj državi. Međutim, nisu svi učinci šumskih požara na klimu tako dugotrajni. Niti svi proizvode zagrijavanje. Blokirajući sunčevu svjetlost i privlačeći dodatne kapljice vode koje posvjetljuju oblake, dimni aerosoli mogu reflektirati sunčevu svjetlost natrag u svemir, što dovodi do lokalnog hlađenja u nižim slojevima atmosfere. Ovaj učinak hlađenja obično traje samo dok kiša ne ispere aerosole natrag na zemlju. Ipak, kako se šumski požari povećavaju, čak i ti privremeniji učinci proširuju svoj doseg i trajanje. Na primjer, sezona požara u Australiji 2019./2020. proizvela je široko rasprostranjeno zahlađenje izazvano dimom koje je moglo utjecati na nedavni “trostruki pad” u vremenskom obrascu La Niña, pokazuju istraživanja. Index

01.04.2021. (10:38)

Vulkanska lampa

Impresivna i lijepa fotografija vulkana na Islandu

Erupcija vulkana Fagradalsfjall na Islandu toliko je bila snažna da se vidjela iz svemira, otkud su je snimili sateliti. Noćna snimka vulkana prikazuje kako je lava odozdo osvijetlila oblake, a budući da je lava jako vruća, može “svijetliti”. Vulkan je na 30 kilometara od Reykyjavika, ali opasnosti za stanovništvo nije bilo. Space.com

27.11.2017. (14:29)

Zemljin prištić

Što govore fotografije vulkana Agung?

https://www.youtube.com/watch?v=xO_kXFuEyKY
Vulkan Agung na Baliju samo što nije eruptirao – zasad izbacuje pepeo, kamenje i dim (video) – a BBC objašnjava što znači pepeo različitih boja, zašto se boja dima mijenja, kako nastaje para i što možemo zaključiti o unutrašnjosti vulkana prema ovome što se događa vani. Zasad je najopasnija tkz. “hladna lava” koja u potocima teče ispod vulkana, poput tekućeg cementa (Express). Posljednja erupcija Agunga bila je prije 50 godina kad je vulkan eruptirao 26 kilometara u visinu (ovdje izvještaj, pomalo bizaran) – kod ovakvih vulkana magma može putovati čak 15 kilometara kroz unutračnjost Zemlje prije nego što izbije na površinu. Inače, vlasti su naredile evakuaciju 100.000 ljudi u krugu od 10 kilometara oko Agunga.

16.03.2017. (19:31)

Neobična nesreća: BBC-jevi novinari išli snimati vulkan Etnu, upali u erupciju, bilo opečenih i modrica [video_icon]