Epidemija sramoćenja izaziva epidemiju nasilja - Monitor.hr
11.06.2023. (16:00)

Kad iskustvo osramoćenosti postane okidač za osvetu

Epidemija sramoćenja izaziva epidemiju nasilja

Slobodna Dalmacija - Učionica u kojoj su ubijeni učenici u jezivom masakru više se nikad neće koristiti za nastavu. Evo što će biti s njom

Kada se radi o bolestima duše ili psihe čija je bitna komponenta nasilje, konsenzus oko uzroka može izostati. No, čini se da se stručnjaci oko nečega ipak slažu: u slučaju nasilja nužno je iskustvo ogromnog srama i poniženja. Ugledni američki forenzički psihijatar i psihoterapeut James Gilligan o tome kaže: “Još nisam vidio ozbiljan čin nasilja koji nije bio izazvan iskustvom sramoćenja, ismijavanja, nepoštovanja i poniženja, a koji nije bio pokušaj da se spriječi ili poništi ‘gubitak obraza’, ma kako teška kazna bila, makar uključivala i smrt. Svatko bude ponižen u nekom trenutku, ali većina ljudi nikada u životu ne počini ozbiljan čin nasilja. I rekao bih da je jedan od razloga to što većina ljudi ima dovoljno unutarnjih i vanjskih resursa na raspolaganju da mogu vratiti svoje samopoštovanje, čak i kada su se osjećali poniženo.“ Psiha


Slične vijesti

03.12. (22:00)

Nasilje u školama - reakcije su opcionalne, osim ako ne postanete žrtva

Uloga promatrača u borbi protiv nasilja: Može li to netko zaista promijeniti?

Prema istraživanjima, velik broj mladih doživljava različite oblike nasilja, uključujući fizičko, emocionalno i cyberbullying. Prema nekim europskim istraživanjima, trećina mladih u dobi od 15 do 29 godina doživjela je internetsko zlostavljanje. Ukupno 6,5 posto učenika osnovnih škola u Zagrebu doživjelo je da ih je netko od vršnjaka u školi barem jednom jako istukao tijekom života, dok je 28 posto učenika doživjelo da ih je netko od vršnjaka jako udario ili gurnuo skoro svakodnevno. Važan faktor u prevenciji nasilja su promatrači, koji često ne reagiraju zbog neznanja ili normalizacije nasilja. Edukacija o odgovornosti promatrača ključna je za sprečavanje eskalacije nasilja. Programi koji podučavaju mlade kako prepoznati nasilje i reagirati mogu imati dugoročne pozitivne učinke na smanjenje nasilja u školama. HRT

05.04. (09:00)

The kids aren't alright

Porast nasilja među mladima, posebno među djevojčicama: Društvene mreže mogu biti multiplikator nasilja, ali može ih se koristiti za pozitivniju poruku

Nasilja je bilo uvijek, ali začuđujuće je što bilježimo porast nasilja među djevojčicama. To je zabrinjavajući podatak. Uz spolne razlike koje postoje, radi se i o pitanju razvojnih igara. U određenim sportskim aktivnostima uči se kontrola agresije, tako da dječaci imaju muške razvojne igre u kojima se uče kontroliranju i svojim fizičkim granicama. Djevojčice fizičko i verbalno nasilje koriste u druge svrhe, one nisu socijalizirane do koje mjere to ide. Kod dijeljenja snimke tinejdžerica važan je dio i posramljivanja zlostavljane djevojčice. Mladi nisu svjesni kaznenog zakona i narušavanja ugleda i časti osobe te psihičkog zdravlja. Mijenja se način živoita, mladi danas imaju manje odgovornosti i obveza što je u redu jer život od njih to ne zahtjeva, ali s nedostatkom svrhe dolazi do toga da u slobodno vrijeme rade ono što ne bi smjeli. N1

09.01. (14:00)

Gdje je nestao čovjek?

Izazovi u suzbijanju vršnjačkog nasilja

Stručnjaci ističu da problem vršnjačkog nasilja zahtijeva sveobuhvatniji pristup, suprotan pojedinačnom kažnjavanju. Naglašavaju da današnja mladost sve više gaji individualizam, fokusirajući se na vlastite potrebe, dok istovremeno opada razina empatije. Psihijatar Ante Bagarić ističe da destrukcija u mladosti nije neuobičajena, ali je ključno usmjeriti te impulzivne tendencije, dok sutkinja Lana Petö Kujundžić ističe važnost pravilnog postupanja u slučajevima vršnjačkog nasilja te podsjeća da su maloljetnici često uključeni u imovinska kaznena djela. Dodatno, istraživanje prof. Buljan Flander otkriva zabrinjavajuće visoke stope sudjelovanja mladih u cyberbullyingu i sextingu, naglašavajući potrebu za obrazovnim programima i prevencijom. Stručnjaci pozivaju na širi društveni angažman kako bi se suzbilo nasilje među mladima. (HRT)

20.12.2023. (23:00)

Pa ti radi u obrazovanju

Sindikat o učitelju koji je dobio otkaz nakon incidenta s učenikom: Bešćutni učenici su provocirali profesora

Predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić kazao je Indexu kako je ovaj otkaz nastavniku posljedica jednog nesretnog događaja koji se nažalost događaju u školama. Ističe kako je u školama sve više vršnjačkog nasilja, ali i nasrtaja učenika na nastavnike. Nastavnik je, kaže, bio u teškim životnim situacijama, suočen s cijelim nizom traumatičnih događanja i problemima. “To nije opravdanje, ali svi svoje probleme nosimo i očigledno je u toj situaciji reagirao ovako kako nije smio. Uostalom, što nastavnik može napraviti u situaciji kada učenik nasrne na njega? Može ne napraviti ništa i biti izložen nasilju ili se obraniti i kada to napravi, vrlo lako mu se može dogoditi ovo što se dogodilo ovom nastavniku”. Ministar obrazovanja Radovan Fuchs ranije je izjavio kako je nastavnik bio alkoholiziran na nastavi, što je nedopustivo, no policija to nije službeno potvrdila.

17.05.2023. (01:00)

Samo prosim ne pendrečiti, gospon policajac

Što smije, a što ne smije policija?

Ocjene upotrebe sile u policijskim operacijama često se jako razlikuju. Upravo time se bavi istraživački projekt “Tjelesne ozljede policijskih službenika na radnom mjestu” u knjizi koja će uskoro biti objavljena. Hoće li policijsko nasilje biti ocijenjeno pretjeranim može se uveliko razlikovati od osobe do osobe. Iako se negdje može okvalificirati kao prekoračenim granicama prihvatljivog, to ne znači da je nasilje protuzakonito. Najviše onih koji su bili pogođeni prekomjernom upotrebom sile dolazilo je u kontakt s policijom na prosvjedima i političkim akcijama, zatim na utakmicama i drugim okupljanjima. Prema navodima ispitanih, nasilje su primjenjivali prvenstveno muški pripadnici policije mlađi od 30 godina. Očito je često bilo nazočno više policajaca, ali nisu svi primjenjivali silu. DW

27.01.2023. (12:00)

Manje invazivne odgojne metode

Fizičko kažnnjavanje djece moglo bi unazaditi njihov socijalni razvoj

Istraživanje sa Sveučilišta Old Dominion na djeci u dobi od 5-7 godina sugerira da tjelesno kažnjavanje može promijeniti tijek njihovog društvenog razvoja, što je vidljivo po brojnim pokazateljima, uključujući nižu samokontrolu i interpersonalne vještine u djetinjstvu i druge obrasce ponašanja. Procjenjuje se da je oko 61 posto djece u nekom trenutku u životu doživjelo fizičko kažnjavanje, a njih 28 posto ih to doživljava na tjednoj bazi. Kako se čini, fizičko kažnjavanje djece nema željeni efekt, već suprotan. Ne disciplinira ih, već im usađuje promjenu u ponašanju. IFL Science

02.06.2022. (10:00)

Volite se, ljudožderi...

Dijagnoza nacije: Hrvatska nije zdravo društvo, potičemo netrpeljivost i onda se čudimo…

Psihijatar dr Ante Bagarić u razgovoru za Slobodnu: Svu agresiju koja je prirođena čovjeku, obiteljima, malim i velikim grupama, mi smo kao civilizacija pustili da izađe vani te bude silno podržavana i razvijana. Ne pristupamo tome kao nečemu nedozvoljenom ili kažnjivom. Razvijamo podršku nasilju i agresiji i onda se čudimo što je jučer netko pobio devetnaestoro male djece u nekoj američkoj osnovnoj školi. To se događa zato što u društvu razvijamo vrlo destruktivne odnose, ne prihvaćamo druge i drugačije od nas nego razvijamo jednu narcističku, vrlo nezrelu ideju. Potičemo jednu navijačku skupinu protiv druge, jednu grupu ljudi protiv druge, ateiste protiv teista, muškarce protiv žena, Zagreb protiv Splita, desnicu protiv ljevice… Ne prihvaćamo da je za vjernike sjajno da u svom društvu imaju jednog ateista, da im on prikaže kako to živi čovjek koji uopće ne vjeruje u Boga…

18.08.2021. (16:30)

Tamna strana interneta

Facebook moderator ispričao horore koje je vidio i zbog kojih je dobio PTSP

Traumatizirani bivši zaposlenik Facebooka svjedoči o groznim sadržajima koje je gledao i koji su utjecali na njegovo mentalno zdravlje toliko da je zbog cijelog iskustva morao potražiti stručnu pomoć, budući mu to na poslu nije osigurano. Njegov je posao štititi publiku od nedozvoljenog sadržaja, brisati ga, no kao zaposlenik je sam svemu tome bio izložen na dnevnoj bazi. I kod svojih kolega je vidio da se teško nose sa eksplicitnim sadržajem koji gledaju, sa tom velikom odgovornošću, a istovremeno nisu smjeli ni sa kim pričati o tome što su vidjeli. I sam Mark Zuckerberg odbacio je na internom sastanku mogućnost da bi itko od moderatora mogao dobiti PTSP od toga što gleda. DOP…

07.02.2021. (09:30)

Riječi koje djela znače

Slavenka Drakulić: Riječi na društvenim mrežama nisu samo riječi. Dovoljno je pogledati što se dogodilo u Americi

Da, nasilnom djelu riječi utiru put. Ni rat, bilo koji rat, ne počinje tek tako nego mu prethode godine propagande tj. riječi. Zato virtualne riječi običnih anonimaca nisu tek puko jamranje i samo verbalna podrška nasilju, iako bi bilo bolje da jesu. U društvu u kojem se inače tolerira nasilje i ilegalno posjedovanje oružja veće su i šanse da se nasilje može dogoditi u stvarnom životu, a ne “samo” virtualnom. Napad zoljom na teretanu u Zlataru ili bomba bačena na radnike HEP-a u Pakracu samo su najnoviji primjeri pojedinaca kojima je, kako se to kaže, pukao film. Ali tko može reći kada će se dogoditi onaj prijelomni moment kada će takav pojedinac ili čak masa krenuti na mete imenovane na društvenim mrežama, bez obzira na to jesu li te mete zgrade ili osobe? Piše Slavenka Drakulić za Jutarnji list

14.10.2020. (22:30)

O jednoj mladosti, 2. dio

Bešker o nasilju na Markovom trgu: Suri kapitalizam pogoduje mladenačkom nasilju

Tipičan počinitelj ekstremnog čina veoma često je mlad muškarac koji sebe smatra nepravednom žrtvom društvenih odnosa, građanin koga tišti razdor između projiciranog ideala i realnog stanja, između obećanja i ostvarenja, koji smatra da su mu oteli šanse i ubili sreću. I u Hrvatskoj i drugdje eksploziju (“pucanje”) takve ličnosti olakšavaju sve teži uvjeti surog kapitalizma, bez (dovoljno) socijalnih amortizera. Zašto se (i) Hrvatska odrekla nekih od tih amortizera, namijenjenih odvlačenju nestabilnih mladih od ponora zla?, pita se Inoslav Bešker.