Elektrogenetika: kontrola ljudskih gena pomoću struje - Monitor.hr
07.08.2023. (23:00)

Malo da ti prodrma DNK

Elektrogenetika: kontrola ljudskih gena pomoću struje

Moderni uređaji za praćenje tjelesne spremnosti pomažu vam da ostanete zdravi tako što broje vaše korake i prate otkucaje srca. Novo istraživanje ETH Zürich daje naslutiti da će budući nosivi uređaji, vjerojatno pojačani s nekoliko implantata i dozom genetskog inženjeringa, izravno poboljšavati naše zdravlje. Naime, eksperimentalna tehnologija koju su osmislili tamošnji znanstvenici koristi male impulse električne energije za pokretanje proizvodnje inzulina u testnim miševima s posebno dizajniranim tkivom ljudske gušterače. Ovo “elektrogenetsko sučelje” moglo bi se koristiti za pokretanje ciljanih gena po potrebi. Bug


Slične vijesti

30.10. (22:00)

Malo te strese struja

Nature: Depresija se može liječiti stimulatorom kod kuće. No postoji problem

Neinvazivna terapija, poznata kao transkranijalna stimulacija istosmjernom strujom (tDCS) isporučuje bezbolnu, slabu električnu struju putem elektroda postavljenih na vlasište, a osmišljena je tako da stimulira područja mozga povezana s regulacijom raspoloženja. Ova metoda može biti izuzetno korisna za više od jedne trećine osoba s depresijom koje ne reagiraju na standardne tretmane, poput antidepresiva ili psihoterapije. Iako su preliminarna istraživanja pokazala obećavajuće rezultate, znanstvenici upozoravaju da se efekti tDCS-a mogu razlikovati od osobe do osobe. Studije su pokazale da čak 30% ljudi može reagirati suprotno od očekivanog na iste postavke uređaja, ovisno o individualnim karakteristikama poput genetike, hormona, pa čak i lijekova koje koriste. Index

22.06. (16:00)

Bio bi red da napokon uđemo u 21. stoljeće

U obnovu energetske mreže uloženo više od 330 milijuna eura, no trebat će još godina i nekoliko stotina milijuna eura da se dovede u ‘pristojno stanje’

Zastarjela mreža, nedostatna infrastruktura nesposobna da prihvati nove proizvođače električne energije, a posebno one iz obnovljivih izvora, rast turističkih kapaciteta koji u turističkoj sezoni drastično povećava potrošnju, a posebno klimatske promjene koje nas tjeraju da ekstremne promjene temperature preživljavamo uz nekoliko klima uređaja u svakom kućanstvu, … sve su to razlozi zbog kojih sa strahom danas pratimo svako žmiganje žarulje u stanu i svaki ma i najkraći nestanak struje. Susjedne zemlje još su u gorem stanju jer im nisu dostupna europska sredstva.  EU već dugi niz godina planira formiranje unutarnjeg zajedničkog energetskog tržišta čiji bi važan segment bilo i tržište električne energije koje bi kroz razvijenu elektroenergetsku mrežu i međunarodne interkonekcije povezalo sve države članice Unije. Nacional

05.06. (10:00)

Da je Tesla bio kemičar...

Znanstvenici su razvili revolucionarni generator koji može proizvoditi električnu energiju usisavanjem ugljičnog dioksida

Ova tehnologija nadilazi ugljično neutralnost – troši CO2 kada stvara energiju – kaže dr. Zhuyuan Wang sa Sveučilišta Queensland u Australiji. Australski znanstvenici možda su došli do revolucionarnog otkrića kada je u pitanju proizvodnja energije bez emisija ugljika. Zapravo, novi generator može čak smanjiti količinu CO2 u atmosferi. Ugljično negativni generator koristi nanotehnologiju za proizvodnju električne energije iz ugljičnog dioksida. Tehnologija budi nadu u ostvarenje sna o hvatanju ugljičnog dioksida iz atmosfere. Do sada može pretvoriti jedan posto CO2 u električnu energiju. No ideja je sada poboljšati učinkovitost i doći do razine elektrane. Revija HAK

04.11.2023. (13:00)

Prirodna ušteda

Električna energija iz metanola: indij pomaže platini

U Europi se platina pojavila 1735. godine da bi 13 godina kasnije bila opisana i u stručnoj literaturi. Otada je nezamjenjiva u kemijskom laboratoriju, jer se nijedna kovina ne odlikuje tolikom otpornošću na kemikalije, a usto ima vrlo visoko talište. Još je važna i kao katalizator, iako vrlo skup, a i lako se “otruje” zbog ugljikovog monoksida. Rješenje za taj problem pronašli su kineski znanstvenici u tanašnim, jedva deset nanometara debelim žičicama legure indija i platine. Novom bi se elektrodom mogla postići gustoća električne struje od 6,2 mA/cm2, što je 14,4 puta više od gustoće struje na platinsko-ugljičnoj elektrodi. Pred novom elektrodom leži svjetla budućnost jer je energiju dobivenu iz obnovljivih izvora najbolje pohranjivati u obliku amonijaka ili metanola. Nenad Raos za Bug.

16.10.2023. (01:00)

Zvuči komplicirano, ali nije

Raos: Voda i energija iz zraka – pomoću umjetnog lista

Vode i energije ima svuda oko nas: voda je u zraku, a energija u Sunčevoj svjetlosti. Dobivanje i jednog i drugog omogućuje nova nanotehnoška naprava koja nije ništa drugo nego imitacija lista. Metoda je inspirirana biologijom (bio-inspired) jer se povodi za anatomijom lista. List naime ima dva dijela, vanjski sloj (kutikulu) koji sprječava isparavanje vode, i unutrašnji, vlažni sloja (stromu). Na listu, točnije na kutikuli, postoje sićušni kanalići, pore, koji omogućuju protok plinova, a kod nekih biljaka (kserofita) i vode iz zraka u unutrašnjost lista. Sposobnost upijanja vode nove nanospužve, do koje dolazi prije svega zbog dodanog litijeva klorida, je impozantna: 1,16 grama po gramu – što znači da može upiti 16 % više vode od svoje težine. No to se događa samo pri izlaganju jako vlažnom zraku. Kada se stavi na sunce Core-Shell@CNF se zagrijava na 80 oC, pa se između njega i hladne podloge može postići razlika temperature od 60 oC. Ako se između njih stave poluvodički elementi, može se zahvaljujući Seebeckovom učinku, generirati električna struja. Nenad Raos za Bug

16.05.2023. (12:00)

Šok koktel

Raos: Električna struja – mućkanjem vode

Može li se iz vode dobiti električna struja? Pa sad… Ako vodu shvatimo kao energent, onda je očito da ne može. No, voda je fluid, a svaki se fluid (tekućina ili plin) može staviti u stanje gibanja, a onda njegovu kinetičku energiju pretvoriti u električnu. Hidroelektrane su za to više nego očit dokaz. Međutim, lopatice turbina se troše, osovine i zupčanici se habaju, strojni dijelovi u vodi – posebice u morskoj – korodiraju. Da ne spominjemo buku i opasnost za biljni i životinjski svijet. I evo rješenja. Ono se zove na tekućini utemeljen cijevni triboelektrični nanogenerator. Uređaj kineskih znanstvenika proizvodi visok napon, čak 102 V, no zbog male gustoće napona na elektrodama (500 μC m-2), snaga proizvedene električne struje je mala – ne veća od 43 mW po kvadratnom metru elektroda. Isplati li se to? Nenad Raos kaže da da, a objašnjava i zašto, za Bug.