Naime, stanovnici pograničnih područja, prema novim pravilima, u Hrvatsku smiju uvesti robe u vrijednosti do samo 40 eura, a svi ostali do 300 eura. Zastupnica iz redova SDP-a Ivana Ribarić Majanović tvrdi da se ljudima koji žive uz granicu poručuje da ih se smatra potencijalnim švercerima i kriminalcima. Ljude prilično muči režim na granici, i to najviše zbog prehrambenih namirnica. Ne smiju prenijeti rakiju od rođaka, ne smiju kupiti salatu ako je u Bosni jeftinija. Nemaju ni povrat poreza ako kupe nešto od namještaja. Sir, kajmak, općenito mliječni proizvodi, ako vam ih nađu, nastradali ste. Možete li vjerovati da su najrigorozniji kad nađu paštetu Gavrilović? Tako je netko zbog rakije na granici platio oko tisuću eura kazne, a neki se i sjećaju vozača prije 4 godine koji je zbog dvije vreće kupusa kažnjen s 5100 kuna… Novosti
Još uvijek su najveća svjetska ekonomija, najveća vojna snaga, još uvijek dolar dominira u međunarodnim transakcijama, još uvijek im je kapitalizacija kompanija na tržištu neusporedivo veća od svih ostalih i još uvijek je potražnja za obveznicama – tj. njihovim dugom – dovoljno velika da im javni dug nije osobiti problem. SAD već desetljećima više troši i investira nego što štedi, što znači da mora uvoziti kako bi financirao taj deficit. Upravo zato je američko tržište kapitala toliko veće i likvidnije od bilo kojeg drugoga. I dok god je tako, oni nemaju vanjskotrgovinski problem. Zato mi je apsurdno da nova administracija upravo to prepoznaje kao veliki problem. Carine su uvijek najveća šteta za državu koja ih uvodi. Trumpova administracija tu ima potpuno pogrešnu percepciju i očekivanja od njih. Posljedica takve politike će biti povratak inflacije i ekonomski pad. Vuk Vuković za Index
Američka ekonomija ulazi u turbulentno razdoblje, a ekonomisti upozoravaju na moguću recesiju i pogoršanje trgovinskih odnosa s ključnim trgovinskim partnerima – Kanadom i Meksikom. Ovaj negativni razvoj događaja dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo nove carine, što dodatno potiče zabrinutost među gospodarstvenicima, političarima i poslovnim sektorom. Carine koje je predsjednik Trump nedavno uveo postale su ključni faktor nesigurnosti. Ekonomski analitičari upozoravaju na dugoročne negativne učinke tih carina na američko gospodarstvo, smanjit će BDP za 0,3 posto, a povećati troškove za američke potrošače. Kućanstva bi mogla platiti dodatne 3000 dolara zbog rasta cijena uvoznih proizvoda, uključujući hranu, energiju i automobile. Index
Odluka o uvođenju carina dolazi nakon što je Trump već nametnuo slične carine na uvoz čelika i aluminija, što je izazvalo oštre reakcije međunarodnih partnera. Europska unija izrazila je “duboko žaljenje” zbog tih mjera i najavila odlučan odgovor kako bi zaštitila svoje ekonomske interese. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da će EU poduzeti “čvrste i proporcionalne protumjere” kao odgovor na američke carine. Očekuje se da će ove mjere dovesti do povećanja cijena automobila na američkom tržištu, što bi moglo smanjiti potražnju i negativno utjecati na proizvođače. Index
Dok se EU bavi vanjskim trgovinskim prijetnjama, najveće zapreke dolaze iznutra – birokratske i regulatorne prepreke guše rast više od Trumpovih carina. MMF procjenjuje da su europske unutarnje barijere ekvivalent carinama od 45% na proizvodnju i 110% na usluge. Unutareuropska trgovina slaba je, domaća potražnja stagnira, a SAD i Kina brže rastu zahvaljujući deregulaciji i inovacijama. Hrvatski poduzetnici više pate zbog Zagreba i Bruxellesa nego zbog Washingtona. Umjesto paničnog reagiranja na vanjske izazove, vrijeme je da EU sredi vlastiti birokratski kaos. Lider
Carine koje uvode SAD i druge zemlje stvaraju globalni ekonomski domino-efekt, dovodeći u pitanje savezništva i trgovinske odnose. Trump cilja na jačanje američkog izvoza, povrat radnih mjesta i smanjenje deficita, no pritom ne želi oslabiti dolar. Luka Brkić sa Sveučilišta Libertas ističe da visoke carine mogu smanjiti potražnju za uvozom, ali i ugroziti priljev stranih ulaganja, koji je ključan za američku ekonomiju. Dok svjetska trgovina pleše na rubu protekcionizma, ostaje pitanje hoće li se carinska politika pokazati kao strateški potez ili ekonomski autogol. Lider
Drugim riječima, ako recimo uvedete carinu na europske automobile u iznosu na 10 posto, možete očekivati da će cijena europskih automobila u SAD-u rasti za otprilike isti iznos. To ujedno znači da američki proizvođači mogu svoje automobile na američkom tržištu prodavati po većoj cijeni, stoga dolazi do povećanja razine cijena svih automobila u zemlji. Od carina je dakako na dobitku i država jer ostvaruje prihode. Na gubitku su jedino potrošači. Moguće je naravno i da se stvari odviju drugačije, pa da Unija i SAD uđu u po obje strane izrazito štetan trgovinski rat. No s obzirom na sve napisano, izvjesnije je da će kompromisno rješenje krizne situacije, koju je stvorio američki predsjednik, biti povećana ulaganja u obrambene kapacitete zemalja NATO-a. Maruška Vizek za tportal
Sjedinjene Američke Države, donedavno suvereni planetarni lider, posljednjih godina ubrzano gube utakmice u srazu s Kinom. Nervoza je sve veća, unutarnje napetosti u SAD-u rastu, zato se moglo očekivati da će dovoljnom broju glasača netko radikalan kao Trump postati prvi izbor. Američka ekonomija, izrasla na krilima globalizacije, odjednom je u teškoj defenzivi. Otužno je gledati kako nekad industrijski moćna država pokušava primitivnim instrumentom kakav su carine spasiti gubljenje liderske pozicije. Trumpu i njegovima treba priznati da su se temeljito pripremili za preuzimanje vlasti. U tom smislu mogli bi biti uzor vladama koje traže sto dana ili godinu dana poštede dok se ne snađu. Nažalost, problem je u onome što rade. A otvaranjem trgovinskog rata, koji je primjer slabosti, a ne snage, čine štetu ne samo sebi nego i velikom dijelu u međuvremenu pristojno globaliziranog svijeta. Miodrag Šajatović za Lider.
SAD s Europskom unijom ostvaruje oko 230 milijardi eura deficita, zbog čega Trump razmatra uvođenje carina. Trumpova carinska politika mogla bi pogoditi hrvatski farmaceutski izvoz u SAD, ali i EU svojim regulativama ne olakšava situaciju. Nova Direktiva o pročišćavanju otpadnih voda prebacuje trošak uklanjanja farmaceutskih ostataka na proizvođače lijekova, iako oni nisu jedini krivci za mikrozagađenje. Industrija upozorava na goleme troškove i mogućnost povlačenja lijekova poput antibiotika i paracetamola s tržišta. Hrvatski proizvođači traže reviziju direktive, no prve uplate predviđene su već 2027. godine. Ako se ništa ne promijeni, pacijenti bi mogli osjetiti posljedice na svojoj koži – i u novčaniku. Poslovni
Trump je već potpisao memorandume o carinama za Kinu, Meksiko i Kanadu, Europa je dobila vremena do travnja, tada će završiti istraga o nepoštenim europskim praksama iz EU. Činjenica je da EU izvozi više u SAD nego što uvozi, a trgovinski deficit SAD-a iznosio je 155,8 milijardi eura odnosno 161,6 milijardi dolara u 2023., prema podacima Eurostata. Ne budemo li kupovali više američke nafte i plina, američki predsjednik se neće libiti uvesti cijeloj EU carine koje bi mogle uništiti 300 tisuća radnih mjesta samo u Njemačkoj. Hrvatska je, primjerice, također u trgovinskom deficitu. Kod nas se iz SAD-a najviše uvoze energenti, ponajviše zbog LNG terminala, što bi trebalo malo udobrovoljiti novog, starog američkog predsjednika, barem kad je naša zemlja u pitanju. Za neke hrvatske tvrtke američko je tržište presudno i dođe li do uvođenja carina poslovanje bi im moglo biti ozbiljno ugroženo. Lider