Ekonomski lab: 10-godišnji prinos na obveznice prvi put ispod 2% - Monitor.hr
14.03.2019. (22:30)

Nema straha od recesije, samo straha od straha

Ekonomski lab: 10-godišnji prinos na obveznice prvi put ispod 2%

Ekonomski lab u osmom nastavku serijala o recesiji koja, prema nekima, “sad-će-samo-što-nije”, piše da je 10-godišnji prinos na hrvatsku državnu obveznicu ovaj tjedan prvi put pao ispod 2%, dok se realan promet u trgovini na malo u siječnju nalazio 4,3% iznad siječnja 2018., a i izvoz je, u kunskoj protuvrijednosti, porastao 4% prema lanjskom siječnju. Zaključak je da prolazimo kroz dobar početak godine, a da se na eventualne prve jače signale recesije treba čekati kraj godine.


Slične vijesti

04.02. (13:00)

Neizvjesno, a opet stabilnije od očekivanog. Previše pesimizma, ljudi, jooooj

Šonje: Koliko dugo hrvatsko gospodarstvo može voziti po svom?

Nastavak potrošačkog buma u prvoj polovini ove godine praktički je već predodređen, no postavlja se pitanje koliko to može trajati? Načelni odgovor glasi ne dugo, no to je preopćenit odgovor. Hrvatska već dulje od godinu dana uspješno odolijeva (plitkoj) recesiji koja zahvaća neke od naših najvažnijih trgovačkih partnera. Osobna potrošnja je najvažnija sastavnica BDP-a, ali bez doprinosa investicija i izvoza sama teško može proizvesti visoku stopu rasta. Što se tiče globalne razine, unatoč dva zadnja šoka – početku rata Izraela i napada Hutija u Crvenom moru, nešto veće bi se trebalo dogoditi da ozbiljnije uzdrma svjetsko gospodarstvo koje bi moglo puno brže rasti da nije te sjene nove ere neizvjesnosti. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

10.01. (00:00)

Novi problemi, ali i sunce poslije kiše

Šonje: Signali iz prvog tjedna 2024 – potvrde najava

Nastavak ove godine u EU zavisit će o tome kako će potrošači reagirati na smirivanje cijena nakon dvije godine inflacijskih stresova. Stav je većine vlada većih europskih država i Europske komisije da za fiskalnu ekspanziju u svrhu suzbijanja recesije nema potrebe, jer potrošači će u uvjetima i dalje niske nezaposlenosti svojom probuđenom osobnom potrošnjom zbog smirivanja cijena pogurati BDP prema gore. Taj sumnjivo optimističan scenarij ipak ima i neka uporišta. S ulaskom u novu parnu godinu numerologija nameće zloguko proročanstvo: krajem veljače 2020. dogodila se pandemija (tj. lockdown koji je privremeno „ugasio“ gospodarske aktivnosti); dvije godine kasnije započeo je rat u Ukrajini. Svake dvije godine dakle; u skladu s igrom parnih godina, vjernici u igre brojeva kažu da nije pitanje kad će, nego što će nas pogoditi potkraj zime 2024.? U očekivanju geopolitičkih raspleta ili, bolje rečeno, novih zapleta, jer geopolitičke igre nikada ne prestaju, svjetsko bi gospodarstvo lišeno novih velikih vanjskih šokova ove godine moglo isporučiti smirivanje inflacije i kakav-takav gospodarski rast, kaže Velimir Šonje za Ekonomski lab.

16.10.2023. (21:00)

Samo ne ljutiti Irance i bude ok

Šonje: Još jedan ratni šok i njegov utjecaj na gospodarstvo

Iskustvo u mjesecima prije i poslije ruskog napada na Ukrajinu govori o tome da se ništa ne događa preko noći. Rast cijena energenata tada je bio višemjesečni proces koji je počeo zbog eskalacije napetosti na granici Rusije i Ukrajine još u jesen 2021. Međutim, tada se sve odvijalo u kontekstu post-covid oporavka koji je i prije i poslije eskalacije sukoba na istoku Europe stvarao veliki rast potražnje za energentima u cijelome svijetu. Do novog naftnog šoka ovoga puta doći će teže i samo pod utjecajem eventualnih restrikcija na strani ponude. Rast cijena sirove nafte prošlog je tjedna potaknut tek indirektnom posljedicom rata nakon što su SAD objavile širenje sankcija protiv Rusije na još dvije globalne kompanije. Ovaj američki potez bio je posredno iznuđen ratom na Bliskom Istoku kako Putin ne bi pomislio da bi mogao nešto ušićariti na ukrajinskom i širem terenu dok je Washington preusmjerio pažnju. Trajni šok cijena energenata sada bi se mogao dogoditi samo ako Iran oteža ili onemogući prolaz Hormuškim tjesnacom koji spaja Zaljev i Arapsko more. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

29.03.2022. (15:00)

Izjava iz Versaillesa

Sigurnost, energija, obrana EU

Europska unija ubrzava planiranje neovisnost o ruskim energentima, što bi moglo predstavljati znatan dugoročni gubitak prihoda za rusku državu i vojsku. Izjava europskih čelnika poziva na diversifikaciju opskrbe i upotrebu ukapljenog prirodnog plina (LNG). (…) Izjava iz Versaillesa poziva na povećanje ulaganja u obranu, uključujući ulaganja u inovativne tehnologije, kibernetičku sigurnost i otpornost, zajedničku nabavu, mobilnost, kritičnu infrastrukturu, obrambenu industriju i suzbijanje dezinformacija. Dogovoreno je, među ostalim, i osnivanje Europskih snaga za brzu reakciju koje će se formirati do 2025. i imati 5 tisuća vojnika i koje se strogo stavljaju u okvir NATO-a. Arhivanalitika

29.04.2021. (12:30)

Dok bude nogometa, bit će i para, pitanje je samo koliko

Ekonomska logika iza Superlige

Razmišljamo li o ponudi i potražnji kao silnicama koje određuju put do ravnoteže na svakom tržištu, pa tako i na onom formata nogometnih natjecanja, jasno je da postoji višak potražnje nad ponudom utakmica između najvećih europskih klubova. Stvaranje Superlige u tom bi kontekstu bio savršeno smisleni potez koji bi privukao ogroman broj gledatelja na globalnoj razini, izjednačio ponudu i potražnju te maksimizirao ekonomsku efikasnost. Naime, 12 “osnivača” Superlige odigralo je u posljednjem desetljeću samo 90 međusobnih utakmica u Ligi prvaka. Osnivanjem Superlige taj broj bio bi dostignut već nakon jedne godine – objašnjava Ekonomski lab računicu oko neuspjelog projekta, ali predviđa da će UEFA ići prema ovome, samo puno sporije.

22.04.2021. (13:30)

Pitaj Frankfurt!

Šonje: Je li moguća visoka inflacija nakon korona krize?

Može li se dogoditi da trenutno velika ponuda novca „ostane“ u sustavu i nakon što se gospodarstvo počne oporavljati (a cijene rasti)? – pita se Velimir Šonje u svojoj analizi za Ekonomski lab, a koji već vidi prve naznake inflacije. Ključno je, kaže ekonomist, kako će se postaviti Europska središnja banka, s kojim instrumentima ECB uopće raspolaže ako odluči usporiti inflaciju prije ili oko 2% na godinu i, prije toga, hoće li ECB biti spreman kontrolirati inflaciju na tim razinama?

30.03.2021. (19:30)

Šok-zdravstvo

Šonje: Što možemo naučiti iz podatka o višku mortaliteta?

Analitičar Velimir Šonje za Ekonomski lab iznosi zaključak o budućim problemima zdravstvenog sustava, a prema iskustvu umrlih od korone: S obzirom da stanovništvo Hrvatske stari (sve više ljudi je u dobnoj skupini 65+), može se predvidjeti da problem za zdravstveni sustav neće predstavljati postupan rast potražnje za zdravstvenim uslugama proporcionalno starenju ljudi (na taj izazov se može odgovoriti jer je taj rast predvidiv), nego će glavni problem proizaći iz povremenih kratkoročnih udara (sve jačih) – iz naglih skokova vršnog opterećenja (zbog temperaturnih oscilacija, virusa i sl.).

09.01.2021. (20:30)

Reality show

Ekonomski lab: Amerika – kaos bez (kratkoročnih) posljedica?

Dramatični događaji u američkom Senatu prošli su bez posljedica na burzama, a Ekonomski lab objašnjava zašto:

  1. Svijet voli pobjednike – Wall Street je još pred nekoliko tjedana shvatio tko je pobijedio u ovoj igri, i to potpuno
  2. Burze vole novo financijsko gorivo – Biden najavio daljnje fiskalne poticaje od 600 milijardi dolara
  3. Eskalacija poput viđene bila je već “ugrađena u cijene” – protest se najavljivao danima, a Trumpovo zapaljivo ponašanje ni za koga nije bilo iznenađenje
24.11.2020. (09:56)

Političari su robovi ideja davno preminulih ekonomista

29.10.2020. (09:45)

Zeleni AI

Što Europska komisija planira za 2021. godinu?

Ekonomski lab analizira godišnji program rada Europske komisije za 2021. gdje je naglasak na zelenoj i digitalnoj tranziciji – sedmogodišnji proračun dizajniran je tako da minimalno 37% sredstava ide u zelene projekte, a 20% u digitalne. Bruxelles se planira više baviti i borbom protiv oksimoronskog fake newsa, a u planu je i dovršetak šengenskog prostora, što je dobar znak za Hrvatsku. Plan je i da se EU više uključuje u socijalne politike vezano uz pravedne radne odnose, adekvatnu socijalnu zaštitu, zaštitu osoba s posebnim potrebama, zaštitu djece i zaštitu na radu.