Ekonomski analitičar Damir Novotny: “Bankarstvo nije profitabilno kao nekad, pekara na svoj kapital zaradi više” - Monitor.hr
15.08.2023. (10:00)

Perec ili dionica?

Ekonomski analitičar Damir Novotny: “Bankarstvo nije profitabilno kao nekad, pekara na svoj kapital zaradi više”

Talijani uveli porez na banke i izazvali paniku na burzama: Što će biti u Hrvatskoj? - tportal

Italija je odlučila uvesti bankarskom sektoru jednokratni porez od 40 posto na iznimno veliki rast profita kroz ovu i prošlu godinu, što je izazvalo paniku dalje od talijanskih granica jer bi se takva politika lako mogla “preliti” i u druge zemlje diljem Europe. “Sve populističke vlade se vrlo rado okreću bankama kao izvoru dodatnog prihoda javnog proračuna. To je učinio ministar Salvini, čini se, bez da se konzultirao s predsjednicom Vlade Meloni. On je tipični populist. Nije vodio računao o tome kako će reagirati tržište nego njegovi birači. Ta populistička mjera izazvala je cijeli niz negativnih reakcija na tržištu kapitala”, kaže Damir Novotny i dodaje: “Morate znati da bankarski posao više nije tako profitabilan kao u prošlosti. Svaka pekara na svoj kapital zarađuje više novca nego banke. Nikako ne bih takvu mjeru preporučio hrvatskoj Vladi.” Poslovni 


Slične vijesti

Jučer (15:00)

A od čega se onda oni financiraju?

Revolut u Hrvatskoj ima više od pola milijuna korisnika, njegov rast mogao bi smanjiti bankarske naknade

To je otprilike brojka koju imaju srednje velike banke poput HPB-a i OTP-a. Iako na hrvatskom tržištu još uvijek nema važne bankarske proizvode i usluge, poput kredita ili prekoračenja po računu, u slučaju njihova uvođenja, mogao bi postati ozbiljna konkurencija tradicionalnim bankama. Unatoč tome, Revolut još uvijek ne može u potpunosti konkurirati tradicionalnim bankama u Hrvatskoj jer ne nudi neke ključne usluge, poput kredita, koji klijente vežu uz banke. Međutim, situacija bi se mogla promijeniti u idućim godinama. No, planovi za širenjem signaliziraju smjer u kojem fintech industrija ide – prema potpunoj digitalizaciji i pojednostavljenom pristupu financijskim uslugama, što bi moglo utjecati i na bankarske naknade. Marko Repecki za Forbes

04.12. (16:00)

Besplatni račun? Da, ali uz skuplju sitnicu!

Banke ukidaju naknadu za račun, ali podižu cijene drugih usluga

Klijenti banaka izborili su ukidanje naknada za vođenje tekućih računa, no s početkom 2025. očekuje se rast cijena ostalih usluga. Banke, u suradnji s HUB-om, dovršavaju metodologiju obračuna naknada prema smjernicama HNB-a, koja bi trebala osigurati transparentnost i bolju regulaciju. Zagrebačka banka već je najavila znatna poskupljenja od siječnja. HNB tvrdi da nova pravila ne bi trebala utjecati na cijene, dok su banke na naknadama i provizijama već zaradile 659,4 milijuna eura u prvih devet mjeseci ove godine, što je porast od 8,5% u odnosu na lani. Lider

01.12. (15:00)

Ništa ti neće uzeti, ali ti neće ništa ni dati

Početkom iduće godine osnovni račun u bankama postaje besplatan

Ako niste “ovisnici” o dopuštenom prekoračenju kod banaka, ako vam nije stalo do toga da imate više otvorenih računa kod različitih banaka, ako ne koristite usluge obročnih plaćanja i ako vam nije problem promijeniti svoj postojeći IBAN onda ste pravi kandidat za otvaranje i korištenje Osnovnog računa. Dakle, možete godišnje uštedjeti na naknadi za otvaranje i vođenje računa oko nekih 35 eura za umirovljenike, oko 70 eura za studente pa do 276 eura za, na primjer, korisnike Obitelj plus Lepeze mogućnosti Zagrebačke banke, plus oko 16 eura za korištenje m-zabe koja nije uključena u nekoliko paketa te banke. Ipak, ako ste “ovisnik” o korištenju prekoračenja, želite imati više debitnih i kreditnih kartica, dodatnih usluga paketa banaka koje mogu uključivati pogodnosti poput osiguranja za pomoć popravaka u kući, medicinsku pomoć u RH, dostavu lijekova, pomoć na cesti u RH i inozemstvu, putno osiguranje u inozemstvu i sl. onda još jednom izračunajte koje su vam opcije, usporedite pakete banaka koji se nude na tržištu s vašim potrebama i odlučite. Bug

23.11. (09:00)

Morat će nas učiti računati

Banke će morati ulagati u financijsko opismenjavanje građana, inače im slijede kazne

Novim zakonom banke u Hrvatskoj moraju dio godišnjeg prihoda ulagati u edukaciju građana o financijama. Ministar financija odredit će smjernice kako da to provedu, a banke koje to ne ispune, suočit će se s kaznama od 26.540 do 66.360 eura. Osim banaka, odgovorne osobe u upravi također mogu biti kažnjene do 6.630 eura. Cilj je poboljšati financijsku pismenost građana i potaknuti banke da postanu aktivniji partneri u obrazovanju. Poslovni

16.11. (12:00)

Ponekad je potrebno samo se informirati

Toni Milun: Tisuće građana preplaćuju vođenje računa, već sedam godina postoji osnovni račun koji se plaća puno manje

Dosta se piše o tome da bismo od siječnja trebali imati pravo na besplatan bankovni račun za primanje plaće, ali važno je naglasiti dvije stvari. Prvo, to ne ide automatizmom, već morate umjesto redovnog tekućeg računa u banci otvoriti račun koji se zove osnovni račun. Cijena za vođenje osnovnog računa trenutno je od 2 do 3 eura mjesečno, ovisno o banci, a nju su uključeni internet ili mobilno bankarstvo i 10 ili 20 transakcija. Još ako spadate u jednu od šest osjetljivih skupina potrošača, imate pravo na osnovni račun za osjetljivu skupinu za svega 20 centi mjesečno ili besplatno.

Dakle, već sedam godina postoje dvije vrste bankovnih računa na kojima smo mogli uštedjeti velike količine novca, ali mnogi to nisu znali. Iako u Hrvatskoj ima više od 4.5 milijuna otvorenih tekućih računa, na dan 31. 12. 2023. bilo je otvoreno svega 4939 osnovnih računa, od čega 2282 osnovna računa za osjetljivu skupinu. Te račune možete koristiti za primanje plaće, plaćanje računa, podizanje gotovine s bankomata, ugovaranje trajnih naloga, internet i mobilnog bankarstva, baš kao i redovni tekući račun koji imate. Toni Milun za Index.

05.11. (10:00)

Simple life hack

Boris Rašeta o emisiji Potrošački kod: Naknade na nulu

Banke naplaćuju nekoliko stotina – stotina! – naknada za sve što im padne na pamet. Malo im se koja vlada usudila umiješati u naknade jer vladama trebaju krediti, a njih dijele banke. Lani su “hrvatske” banke zaradile 1,2 milijarde eura! “Mi danas govorimo o aktualnim najavama ministra o ukidanju naknade za vođenje tekućeg računa ili primjerice smanjivanju naknade za raznorazne usluge platnog prometa. Međutim, postoji niz drugih usluga na kojima banke dobro zarađuju. Usluge mobilnog bankarstva, internetskog bankarstva i to se rijetko promatra kao jedinična usluga, već jedno bez drugog gotovo pa i ne može. Ako gledamo smanjivanje tih troškova, danas postoje izvrsna visokotehnološka rješenja koja nude opciju platnog prometa bez ikakve naknade, plaćanja računa bez ikakve naknade. Znači, ako su ljudi uistinu vođeni time da smanje troškove koje imaju za takve usluge, onda bi trebali ići u tom smjeru“, kazala je Andrea Lučić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, preporučivši svima koji ne žele biti ovce za šišanje, put u banku – i šišanje naknada. Može se, primjećuje Boris Rašeta u svom tv pregledu za Novosti.

23.10. (01:00)

Uvijek pronađu način

Ukida se naknada za vođenje računa. Banke povećavaju sve ostale naknade

Ministarstvo financija na čelu s ministrom Markom Primorcem je početkom ovog mjeseca najavilo zakonsko ukidanje naknada za vođenje računa u bankama. Banke su to prihvatile relativno mirno, ali izgleda da planiraju nadoknaditi gubitak prihoda od vođenja osnovnih računa tako što su povećali dio ili sve ostale naknade. Zaba je već obavijestila svoje klijente da će na početku 2025. ukinuti naknadu za ugovaranje i vođenje osnovnog računa, ali su istodobno značajno povećane naknade za vođenje drugih računa i ostale usluge. Paketi usluga banke, koji osim samog računa uključuju online bankarstvo, besplatnu upisninu i članarine za kreditne kartice, osiguranja, asistencije itd., rastu. HNB je ranije poslao zahtjev bankama da dostave metodologije na temelju kojih su izračunale da je potrebno povećavati naknade ove i prethodnih godina. A o tome hoće li još koja banka povećavati naknade odgovorit će uskoro iz Hrvatske udruge banaka. Branimir Perković za Index.

08.10. (13:00)

Sve što se da naplatiti, naplati

HNB želi neujednačenim bankarskim naknadama stati na kraj, traže od banaka da definiraju metodologiju

Banke tradicionalno najviše zarađuju na naknadama za platni promet, druge po važnosti su naknade vezane uz kreditne kartice, a treće po udjelu u prihodima su naknade za vođenje računa. Kako bi konačno uveo red u područje naknada, HNB je krajem lipnja poslao okružnicu bankama, kojom je zatražena uspostava metodologija kojima će se definirati kako se utvrđuju naknade. Za to im je postavljen rok od šest mjeseci. Tarife bankarskih naknada javno su dostupne, ali zbog neujednačenosti usluga nije ih lako komparirati. Koristan alat za snalaženje u šumi naknada je preglednik HNB-a. tportal

07.10. (17:00)

Porez svima, a ne samo nama

Viktor Viljevac: Zašto i Hrvatska ne uvede dodatan porez bankama?

Rekordna profitabilnost banaka posljedica je toga što je Hrvatska ušla u eurozonu, odnosno, uvela euro. Ulaskom u eurozonu (nju čine sve države članice EU-a koje imaju euro) Hrvatska se odrekla monetarnog suvereniteta koji je imala prije uvođenja eura, a odluke o monetarnoj politici koja se provodi u Hrvatskoj sada se donose u Frankfurtu, na razini ECB-a. Tako smo u Hrvatskoj od početka 2023. godine vidjeli, na primjer, rast kamatnih stopa na gotovinske nenamjenske kredite, kredite poduzećima, kao i oročene depozite.

Devet od dvadeset država članica eurozone uvelo je od 2023. godine dodatne poreze bankarskom sektoru radi snažnog rasta profitabilnosti, a neke koje to nisu učinile, kao što je Cipar, javnosti su pružile argumente protiv dodatnog poreza. S druge strane, u Hrvatskoj je javna rasprava o snažnijem oporezivanju banaka bila slaba. U rujnu prošle godine ministar financija je izjavio kako „Vlada nije sklona selektivnom oporezivanju banaka“, ali bez navođenja argumenata zašto je tako odlučeno. Vidjeli smo da su banke 80 posto rekordne dobiti iz 2023. godine isplatile dioničarima, a HNB očekuje slična kretanja i za 2024., kao i naredne godine.

Stoga je teško pravdati izjavu ministra financija iz rujna ove godine kako se „stav Vlade po pitanju dodatnog oporezivanja banaka nije promijenio“, ponovno bez argumentiranja takvog stava. I Vlada i HNB su prije uvođenja eura govorili da će uvođenje negativno utjecati na profitabilnost banaka. Treba li netko snositi političku odgovornost za odstupanje od najavljenog? Viktor Viljevac za Nacional.

03.10. (00:00)

Ako su banke zainteresirane, onda se valjda i može zaraditi na tome

Banke postaju sve otvorenije prema inovacijama iz svijeta blockchaina

Na konferenciji Web3 Tales u Zagrebu, stručnjaci su raspravljali o integraciji blockchain tehnologija i decentraliziranih financija (DeFi) u tradicionalne bankarske sustave. Vid Hribar iz Raiffeisen banke naglasio je da DeFi predstavlja priliku, a ne prijetnju za banke, te da blockchain može poboljšati učinkovitost kroz pametne ugovore i tokenizaciju. Posebno je istaknuta potreba za jasnijim regulatornim okvirima, poput MiCA regulative. Na drugom panelu, Mike Alonso iz BIS-a govorio je o potencijalu digitalnih valuta središnjih banaka (CBDC) da povećaju učinkovitost platnih sustava i financijsku inkluzivnost. Lider