Ekološke udruge podržale plan ministra Dobrovića o gospodarenju otpadom

Europska Unija (EU) je, zbog negativnog utjecaja klimatskih promjena i logičnog zaključka da su izvori sirovina ograničeni, definirala strategiju za gospodarenjem otpadom grupom direktiva koje predstavljaju okvir za formiranje kvalitetnog sustava gospodarenja otpadom.

Pregledom EU direktiva i rokova za provedbu strateških ciljeva čak i laicima postaje očito da one počivaju na temeljima koncepta nula otpada (zero-waste). Koncept počiva na nekoliko temeljnih načela: ekološom redizajnu proizvoda radi smanjenja štetnog utjecaja na ekosustav, ponovnoj upotrebi proizvoda koji bi u klasičnom sustavu gospodarenja otpadom bili odbačeni, popravcima neispravnih proizvoda kako bi se isti mogli ponovno koristiti te recikliranjem i kompostiranjem kao krajnjom razinom sustava kako bi se čim veći udio otpada ponovno vratio u sustav kao sekundarna sirovina.

Manje otpada, ponovno korištenje, popravljanje, recikliranje, kompostiranje

Prema EU direktivi “Directive 2008/98/EC” za gospodarenje otpadom, sustav gospodarenja otpadom treba postaviti tako da po priotitetima poštuje procese kako su navedeni: spriječavanje nastanka otpada, ponovno koištenje, popravak neispravnih proizvoda, recikliranje i kompostiranje otpada, priprema za spaljivanje i spaljivanje.

Direktive vezane za sustav gospodarenja otpadom, a koje su stupile na snagu 2008. godine jasno definiraju ciljeve i rokove, prema kojima je Republika Hrvatska, ukoliko ne želi godišnje plaćati izuzetno visoke iznose penala, dužna:
1. Do 2020. godine, pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje otpadnih materijala kao što su papir, metal, plastika i staklo iz kućanstava, a po mogućnosti i iz drugih izvora do mjere u kojoj su ti tijekovi otpada slični otpadu iz kućanstava povećati na minimalno 50% cjelokupne mase
2. Do 2020. godine, pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i druge načine materijalne oporabe, uključujući postupke nasipavanja u kojima se otpad koristi kao zamjena za druge materijale, neopasnog građevinskog otpada, isključujući materijal iz prirode, treba povećati na minimalno 70% mase otpada
U 2014. godini EU komisija je prihvatila nove Direktive kojima se revidiraju ciljevi vezani za sustav gospodarenje otpadom:
1. Sprečavanje odbacivanje prehrambenih artikala te nastanka bio otpada za 30% do 2015. godine
2. Do 2020. godine pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i nasipavanje neopasnog građevinskog otpada i otpada od rušenja, isključujući otpadni materijal iz prirode, treba povećati na najmanje 70% mase
3. Do 2025. godine pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada treba povećati na najmanje 65% mase
4. Do 2030. godine pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada treba povećati na najmanje 75% mase
5. Do 2030. godine pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada treba povećati na najmanje 65% mase
6. Postupno ograničavanje odlaganja komunalnog otpada na odlagališta na 10% do 2030. godine
Evidentno je da Republika Hrvatska nema puno vremena za odabir optimalnog plana za gospodarenje otpadom kako bi izbjegla plaćanje kazni radi ne poštivanja zakonskih regulativa EU.

SDP ni HDZ ne mare za EU direktive

Kako je važeća direktiva aktualna od 2008. godine, jasno je dvije prethodne vlade, pod vodstvom političkih stranaka HDZ i SDP nisu marile za donesene EU direktive. Neposobnost i nezainteresiranost bivšeg ministra zaštite okoliša Mihaela Zmajlovića i očito pogodovanje određenim interesnim grupama rezultiralo je grčevitim forsiranjem modela koji počiva na Županijskim centrima za gospodarenje otpadom (ŽCGO). Osnovna svrha takvih Županijskih centara za gospodarnje otpadom nije recikliranje i kompostiranje, već obrada mješanog smeća iz kojeg se proizvodi gorivi otpad namjenjen za spaljivanje. Takav je koncept jasno pokazao kako dosadašnje Vlade RH nisu željele slijediti EU regulativu, iako su sve prethodne ministarske garniture, kako one iz HDZ-a tako i iz one iz SDP-a, morale znati kakve će financijske, ekološke i ekonomske posljedice za Republiku Hrvatsku donijeti uporno forsiranje tehnološki zastarjelog, ekonomski neodrživog i ekološki neprihvatljivog koncepta!

Zbog Zmajlovića skoro ostali bez novca

Na žalost to nije sve! Bivši Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović, prema formalnoj obavijesti EU Komisije iz 2015. godine, nije proveo korekcije problema vezanih za tadašnji prijedlog plana gospodarenja otpadom i tako je Republiku Hrvatsku doveo na korak do uvođenja sankcija i uskrate sredstava za unaprijeđenje sustava gospodarenja otpadom u iznosu od 475 milijuna EUR.
EU Komisija je tada zatražila da Republika Hrvatska u potpunosti uskadi zakonski okvir direktivi za gospodarenjem otpadom “2008/98/EC ” čija je svrha smanjenje negativnog utjecaja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš. Stavljajući fokus primjedbi na sprečavanje nastanka otpada, ponovnu upotrebu i recikliranje i cirkularnu ekonomiju, EU Komisija ukazuje na odstupanja kao što su:
1. Nepostojanje preduvjeta za provođenje EU direktive
2. Nedefinirani preduvjeti za izdavanje dozvola za gospodarenjem otpadom
3. Problematični sadržaj prijedloga plana za gospodarenjem otpadom i programa za spriječavanje nastanka otpada
Zaključno, na kraju dokumenta, RH je upozorena kako navedene zahtjeve treba ispoštovati te da će se u suprotnom aktivirati Sud pravde EU, što bi za Hrvatsku najvjerojatnije značilo plaćanje kazni radi nepoštivanja EU direktiva vezanih za područje gospodarenja otpadom i usklađivanjem s pravnom stečevinom EU.

Ministar ima plan

Aktualni Ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović, koji ima i praktično iskustvo u području analize, projektiranja i izvedbi sustava za odvojeno prikupljanje, kompostiranje i sortiranje otpada, u kratkom je roku predstavio novi Plan gospodarenja otpadom, koji udovoljava svim aktualnim EU direktivama i usmjeren je na uvođenje cirkularne ekonomije i ekoloških standarda za koje se EU zalaže.

Kako i sam Ministar Slaven Dobrović kaže: “Prijedlogom novog plana za gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj najviše koristi bi trebala imati društvena zajednica te poduzeća koje se bave recikliranjem i oporabom. Tim poduzećima nedostaju sirovine i neprihvatljivo je da Hrvatska godišnje uvozi čak 180.000 tona reciklirane plastike iz EU. Ako je recikliranje plastike isplativo u EU, zašto ne bi bilo i u Hrvatskoj.”
Činjenica je da jačanje sustava odvojenog prikupljanja otpada reciklažnim centrima sa sortirnicama pomaže domaćoj industriji i stvara preduvjete za otvaranje novih zelenih radnih mjesta što je i smisao kružnog gospodarstva.
U skladu sa svim nabrojanim argumentima u potpunosti podržavamo novi prijedlog Plana gospodarenja otpadom 2016.-2022. koji je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode poslalo na javnu raspravu.
Priopćenje potpisuju:
– Udruga Eko breza
– UZOR – udruga za zaštitu okoliša Resnik
– Krizni eko stožer Varaždin
– Udruga eko Zagreb
– Građanska inicijativa Koprivnica kakvu zaslužujemo
– Udruga Okoliš
– Udruga Krizni eko stožer Marišćina

plan gospodarenja otpadom

Mali zeleni koraci

Usvojen Plan gospodarenja otpadom – razdvajanje, recikliranje, kompostiranje

Vlada je danas usvojila Plan gospodarenja otpadom od 2017. do 2022. koji je preduvjet za povlačenje oko 475 milijuna eura od Europske unije za financiranje sektora otpada. Odustalo se od spalionica, ide se na pristup ministra Dobrovića – sprečavanje nastanka otpada, ponovnu uporabu, recikliranje i kompostiranje, prikupljanje na kućnom pragu, uvođenje stimulativnih mjera pri naplati javne usluge prikupljanja otpada prema sastavu i količini te uvođenje naknade za odlaganje komunalnog otpada. Monitor

plan gospodarenja otpadom Slaven Dobrović

Usvojen Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022.

Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. usvojen je na današnjoj sjednici Vlade RH. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković uvodno je kazao kako je donošenje Plana važan preduvjet za korištenje sredstava iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija u ovoj financijskoj perspektivi, a u kojemu je ukupno predviđeno oko 475 milijuna eura za financiranje sektora otpada.

„Stvaramo preduvjete da idemo u korak s kružnim gospodarstvom, novim konceptom koji uvažava i razvoj industrije i gospodarstva, ali isto tako vodi brigu o zaštiti okoliša i prirode na razini EU-a i na taj način kreira i nova radna mjesta“ – rekao je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.

Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović predstavio je ključne novosti koje donosi Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017.-2022. te je naglasio da će Plan omogućiti razvoj industrije recikliranja, otvaranje novih zelenih radnih mjesta i ispunjavanje preuzetih EU obveza u pogledu recikliranja.

„U prvom planu su sprječavanje nastanka otpada, ponovna uporaba, recikliranje i kompostiranje. Važnije mjere iz Plana su odvojeno prikupljanje na kućnom pragu, uvođenje stimulativnih mjera pri naplati javne usluge prikupljanja otpada prema sastavu i količini te uvođenje naknade za odlaganje komunalnog otpada“ – istaknuo je ministar Slaven Dobrović.

Okosnica Plana su reciklažna dvorišta, reciklažni centri sa sortirnicama i kompostištima u kojima će se za recikliranje pripremati odvojeno prikupljeni otpad. Za neizgrađene Centre za gospodarenje otpadom potrebno je prilagoditi kapacitet i sadržaje ciljevima ovog Plana zbog čega je za svaki od njih potrebno izraditi studiju izvedivosti.

Plan je sukladan Okvirnoj direktivi o otpadu. Njime se uređuje dostizanje ciljeva u pogledu odvojenog prikupljanja i recikliranja sastavnih dijelova komunalnog otpada, sastavni dio je Plan sprječavanja nastanka otpada, uvode se mjere za odvojeno prikupljanje na izvoru, selektiranje otpada i poticanje kompostiranja otpada u kućanstvu i na lokalnoj razini.

Neke od najznačajnijih mjera su poticanje odvojenog sakupljanja papira, kartona, metala, stakla, plastike i biootpada, odvojeno prikupljanje otpada na kućnom pragu, uvođenje stimulativnih mjera pri naplati javne usluge prikupljanja komunalnog otpada prema sastavu i količini, uvođenje naknade za odlaganje komunalnog otpada, poticanje kućnog i komunalnog kompostiranja, izgradnja sortirnica, informatička potpora praćenju tokova otpada i niz edukativno – informativnih mjera.

plan gospodarenja otpadom

Nešto trulo u državi

Predrag Lucić: Rt Dobrovićeve nade

“Odlaganje donošenja Plana gospodarenja otpadom prenijelo se iz 2016. u novu godinu. Jer otpadom se u nas gospodari tako da se pogoduje kronično nesposobnim menadžerima, postavljenima po političkoj liniji, kojima je najnormalnije da Hrvatska uvozi staru kartušinu i staklariju, sve dok se oni bogate na njezinu siromašenju, a ministar Dobrović se nada da će Plan gospodarenja otpadom uopće doći na dnevni red”, piše Predrag Lucić. Novi list

plan gospodarenja otpadom Slaven Dobrović

Zlato u smeću

U 10 godina na odlagalištima smo ostavili 5 milijardi kuna

Hrvatska je pri europskom dnu po količini odvojenog otpada, samo u posljednjih deset godina na odlagalištima su ostavljene sirovine poput stakla, papira, plastike i metala vrijedne više od pet milijardi kuna. Ministar Slaven Dobrović najavljuje da će s planom gospodarenja otpadom [pdf] krenuti početkom 2017. Udruge upozoravaju da građani ne znaju što je to selekcija, te da gradovi i općine kasne u nabavi odvojenih spremnika. HRT

plan gospodarenja otpadom Slaven Dobrović

Nacionalni Plan gospodarenja otpadom ministra Dobrovića dobio podršku inicijative Zero Waste Europe, referentne mreže na razini EU kojoj su ciljevi promicanje i konsolidacija strategija održivosti u upravljanju resursima

plan gospodarenja otpadom

"Popis želja koje je gotovo nemoguće realizirati"

Hoće li Plan gospodarenja otpadom biti gotov do kraja godine?

Hrvatska do kraja godine mora donijeti Plan gospodarenja otpadom, inače će morati plaćati penale Europskoj uniji. Odnosno, izgubit će 475 milijuna eura iz europskih fondova. Iz Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom i Grupacije centara za gospodarenje otpadom pri HGK smatraju kako je veliki problem to što je Nacrt plana ušao u zakonsku proceduru bez izrade financijske i tehničko-tehnološke analize, te kako je suprotan važećoj Strategiji zbrinjavanja otpada, dok iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode tvrde da tehničko-tehnološke i ekonomske analize nisu nužne za donošenje Plana, već za njegovu provedbu, piše Telegram i donosi razgovore sa svim akterima ovog slučaja.

plan gospodarenja otpadom Slaven Dobrović

Ako hoću - lako ću, ako neću - kako ću?

Tvrtke koje se bave smećem: Ne možemo mi do 2020. reciklirati 50% otpada

Cilj koji je Hrvatskoj postavila Europska komisija, da do 2020. godine odvaja 50% otpada, nemoguće je ispuniti u tako kratkom roku s Dobrovićevim novim konceptom i bez postrojenja za spaljivanje otpada, kaže Hrvatska udruga za gospodarenje otpadom koja se protivi ministrovom planu izgradnje 90 malih sortirnica otpada. Kažu da je Hrvatska unatrag dvadeset godina postigla stopu od 24% odvajanja, što znači da čak i uz europski prosjek rasta od tri do pet posto godišnje ne možemo ostvariti traženi minimum. Novi list

plan gospodarenja otpadom

Mora bit da je nešt dobro smislio

Ekološke udruge podržavaju ministrov plan gospodarenja otpadom

Ministar Dobrović u kratkom je roku predstavio novi Plan gospodarenja otpadom, koji udovoljava svim aktualnim EU direktivama i usmjeren je na uvođenje cirkularne ekonomije i ekoloških standarda za koje se EU zalaže, kažu hrvatske eko-udruge koje su podržale njegov plan. Jačanje sustava odvojenog prikupljanja otpada reciklažnim centrima sa sortirnicama pomaže domaćoj industriji i stvara preduvjete za otvaranje novih zelenih radnih mjesta što je i smisao kružnog gospodarstva, kažu udruge, te se pitaju zašto se najveće dvije hrvatske stranke protive ovom planu. Monitor

plan gospodarenja otpadom

Što je još ostalo? Tuđu kanalizaciju da uvozimo?!?

Zagorska tvornica za preradu plastike nema dovoljno domaćeg, uvozi strani otpad

Hrvatska na godinu uveze 180 tisuća tona reciklirane plastike jer ne postoji adekvatni sustav za odvojeno prikupljanje otpada. Primjer toga je tvrtka Straža-plastika iz Huma na Sutli koja godišnje uveze 1.200 tona plastike, dok iz Hrvatske nabavi tek 300 tona, i od toga pravi kante za smeće, 100.000 na godinu. Trenutno se u Hrvatskoj reciklira 17% komunalnog otpada, a do 2020. ta bi brojka morala doći do 50%, kako bi se udovoljilo Bruxellevim zahtjevima, koji kriju 475 milijuna eura. Hrvatska Bruxellesu još nije ni dostavila uvjerljivi plan gospodarenja otpadom, za što ima vremena do kraja rujna, a vlast jedva da postoji… Dnevnik.hr

plan gospodarenja otpadom recikliranje otpada