EK: hrvatsko gospodarstvo pokazuje četvrti uzastopni porast optimizma - Monitor.hr
09.01. (11:00)

Nije sve tako crno

EK: hrvatsko gospodarstvo pokazuje četvrti uzastopni porast optimizma

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u prosincu 2023. za 1,8 bodova u odnosu na studeni, dosegnuvši 109,7 bodova. Najveći optimizam iskazali su poslovni čelnici u uslužnom sektoru, uz znatno bolju ocjenu potražnje i poslovanja u protekla tri mjeseca, Predviđaju dobru potražnju i u prvim mjesecima 2024. godine, što se očitovalo u rastu ukupnog indeksa sektora za 4,1 bod. Industrija također bilježi poboljšanja, posebno u knjigama narudžbi. Indeks sektora porastao za 2,1 bod u odnosu na studeni. Unatoč općem optimizmu, građevinski sektor zabilježio je pesimizam i evidentiran pad indeksa za 0,7 bodova. Ipak, očekuje se povećanje zapošljavanja u narednim mjesecima. Uz to, istraživanje je pokazalo poboljšanje ekonomske klime i u eurozoni i EU. Među vodećim gospodarstvima EU-a najviše s poboljšalo raspoloženje u talijanskom gospodarstvu, prema rastu ESI-ja za 2,6 boda. Blizu su i Njemačka i Španjolska s rastom indeksa za 2,4 boda. U Francuskoj indeks je bio gotovo nepromijenjen u odnosu na studeni. Menadžeri u eurozoni planiraju zadržati postojeći tempo zapošljavanja, dok se neizvjesnost u poslovanju blago smanjila. (Index)


Slične vijesti

Ponedjeljak (19:00)

U sendviču većih sila

Vizek: EU je i bez Trumpa u nezavidnoj situaciji, pravila globalizacije ne kroje se samo na Zapadu

Ponovni dolazak Donalda Trumpa na vlast samo pogoršava ionako već lošu situaciju u kojoj se nalazi Unija. Čitav niz zemalja u njemačkom okružju ili direktno ovisi o stanju njemačke ekonomije ili se trudi oponašati njemačku ekonomsku strukturu kako bi ostala konkurentna. No bez jeftinih ruskih energenata i uz sve intenzivniju konkurenciju Kine u proizvodima u kojima je europska industrija imala tradicionalnu komparativnu prednost, monocentrični njemački ekonomski model se polako, ali sigurno ispuhuje. A ispuhivanje njemačkog modela će za posljedicu imati ekonomsko usporavanje čitavog kontinenta. Energetske tranzicije u Uniji neće biti bez suradnje s Kinom, a ako Unija Kini nametne carine na električne automobile, Kinezi će imati na raspolaganju učinkovite mjere odmazde. Hoće li Unija pronaći način da se prilagodi i zaštiti svoju poziciju, ili će nastaviti gubiti korak u globalnoj utrci, pitanje je na koje će odgovor donijeti godine koje dolaze. Maruška Vizek za tportal.

06.11. (23:00)

Svemirski ratovi u ekonomskom izdanju

EU carinama na kineska vozila odgovara na globalnu ekonomsku podjelu

Europska unija uvodi dodatne carine na kineska električna vozila zbog tvrdnji da subvencije kineskim proizvođačima narušavaju tržište. Ove protekcionističke mjere pogađaju i europske kompanije, osobito njemačke, koje ovise o kineskom tržištu. Kina je odavno prerasla ulogu “svjetske tvornice” i postala globalni igrač, a rastuća ekonomska podjela svijeta, uz američku dominaciju, dovela je Europu u nezavidnu poziciju između dva giganta. Kraj slobodne trgovine već je postao stvarnost, upozoravaju stručnjaci, a globalna tržišta sve više mijenjaju svoje lice. Poslovni

28.10. (12:00)

Teško do novih zvjezdica

Starešina: Što je EU propustio primijetiti u bivšem komunističkom bloku

Europska unija prisiljena je ubrzano učiti da za države kandidatkinje više nije bezuvjetno privlačna kao prije dvadesetak godina, a još je manje predmet njihovih snova kao prije tridesetak godina. Administracija EU-a nikad se nije potrudila razumjeti društva bivšega komunističkog bloka, očekujući da se njihova fascinacija EU-om podrazumijeva, promičući po polufeudalnim društvima antikorupcijsku čistoću, nadnacionalnu državu i LGBTQ prava. Putin je iskoristio bivše sovjetske mreže u kombinaciji s novim oligarsima za promidžbu svojega velikoruskog narativa. I sad se, u osvit nove runde izbora u Gruziji i Moldaviji, čudi što im to radi Putin. Pa – radi. Kao i u Srbiji, BiH, Crnoj Gori… Višnja Starešina za Lider.

13.10. (17:00)

Kad umjetna inteligencija postane stvarna

EU AI Pakt: Priprema za budućnost umjetne inteligencije

Europska unija aktivno nastoji postati tehnološki lider putem EU AI Akta i EU AI Pakta, koji podržava dobrovoljne obveze tvrtki prema regulaciji umjetne inteligencije (AI). Pakt poziva članice na primjenu strategija upravljanja AI-jem, mapiranje visokorizičnih sustava i promicanje AI pismenosti. Multinacionalne korporacije i mala poduzeća već su potpisnici Pakta, dok mnogi uvode dodatne mjere poput osiguranja ljudskog nadzora i transparentnog označavanja AI generiranog sadržaja. EU ovom inicijativom nastoji privući globalne talente i zadržati tehnološku relevantnost u natjecanju sa SAD-om i Kinom. Bug

27.09. (15:00)

Svi bi na zapad

Promjena broja stanovnika u EU državama u posljednjih 30 godina

Prikazana je usporedba broja stanovnika 1993. i 2023. u postocima. Tako je Turska povećala stanovništvo za 49 posto, Irska za 47 posto, dok je Hrvatska smanjila za 16 posto. Stanovništvo Hrvatske ubrzano stari. Do 2030. naša zemlja zabilježit će najveći pad broja stanovnika među članicama Europske unije. Novo izvješće Svjetske banke upozorava da je to potencijalni rizik za gospodarstvo. HRT

23.09. (10:00)

EU na trostrukom toboganu

Sigurnost, konkurentnost i energetika monumentalni su izazovi Starog kontinenta

Europska unija suočava se s tri povezane krize: slabljenjem konkurentnosti, sigurnosnim prijetnjama zbog rata u Ukrajini i energetskoj krizi koja ju čini manje konkurentnom naspram SAD-a i Kine. Tri nova izvješća, uključujući ona Enrica Lette i Marija Draghija, slažu se da EU treba dublju integraciju, osobito na jedinstvenom tržištu energetike i financija. No, napredak koče otpor država članica i rastući ekonomski nacionalizam. Ključne reforme zahtijevaju hrabrost, no nacionalni političari nisu skloni riskirati zbog nepopularnosti kod birača. Poslovni

06.09. (18:00)

Nisu samo botovi lažni – čak ni domena nije stvarna

FBI otkrio tajne podatke kako su Rusi lažima i manipulacijama djelovali u EU

Američka vlada optužila je dvojicu Rusa za utjecaj na američke izbore i zaplijenila preko 30 internetskih domena povezanih s kampanjom. Dokumenti FBI-a otkrivaju i širu rusku operaciju usmjerenu na europske zemlje, poput Njemačke, Francuske, Italije i Ujedinjenog Kraljevstva. Cilj je bio izazvati podjele, diskreditirati SAD te oslabiti podršku Ukrajini. Korištene su krivotvorene verzije poznatih medija i botovi za širenje lažnih informacija. Njemačka je posebno identificirana kao ranjiva meta zbog svoje ovisnosti o ruskom plinu. Index

27.08. (09:00)

Godišnji je prošao, idemo radit

Politico: Von Der Leyen je u prvom mandatu bila krizna menadžerica, izazovi kakvi su pred njom slamaju političare

Europski parlament rascjepkaniji je nego ikada. Rat u Ukrajini ne pokazuje znakove jenjavanja (kao ni sukobi na Bliskom istoku), dok Sjedinjene Države oklijevaju oko daljnjeg financiranja Kijeva. Trump bi mogao pobijediti na izborima u SAD-u u studenome. Tijekom sljedećih pet godina Von der Leyen će također morati pripremiti EU za buduće proširenje – Crna Gora, Moldavija i Ukrajina. Tu su i napeti odnosi s Charlesom Michelom, a iako su uspjeli potisnuti rastuću desnicu, morat će naporno raditi kako bi uvjerili europske zakonodavce da podrže nove zakone. Index

03.07. (18:00)

Što ste kupovali za bagatelu, kupovali ste

EU će uvesti carine na jeftinu robu s AliExpressa, Temua, Sheina…

Prema važećim propisima EU, pošiljke kupljene online u zemljama izvan EU ne podliježu carini ako im vrijednost ne prelazi 150 eura. Europska komisija predložit će do kraja mjeseca ukidanje tog limita. Kritičari Sheina i Temua u Sjedinjenim Državama već su se požalili da kompanije koriste carinska izuzeća kako bi potkopale konkurenciju i izbjegle carinske preglede proizvoda. Takva praksa pomaže dvjema tvrtkama da kupcima diljem svijeta nude haljine po cijeni od samo osam dolara i pametne satove za 25 dolara, primjećuje Reuters. Index

23.06. (20:00)

Nije to Domovinski pokret pa da ih HDZ potamani

Žižek: Bauk neofašizma kruži Europom

Izbori za Europski parlament donijeli su iznenađenje – desilo se baš ono što su svi očekivali. Da parafraziram klasičnu scenu iz braće Marks: Europa možda govori i ponaša se kao da se kreće udesno, ali ne dajte da vas to zavara; Europa stvarno ide radikalno udesno. Zašto trebamo inzistirati na takvom tumačenju? Zato što se većina mainstream medija trudi to potisnuti. Uporno ponavljaju: „Jeste, Marine Le Pen, Giorgia Meloni i Alternativa za Njemačku (AfD) povremeno koketiraju sa fašističkim idejama, ali nema razloga za paniku jer još uvijek poštuju demokratska pravila i institucije kada su na vlasti.“ Trebalo bi nas sve uznemiriti ova normalizacija radikalne desnice, jer ukazuje na spremnost tradicionalnih konzervativnih stranaka da se priklone novom pokretu. Aksiom europske demokracije poslije Drugog svjetskog rata, nema suradnje sa fašistima, tiho je napušten. Slavoj Žižek za Peščanik