Einsteinova jedna rečenica o sreći prodana za - 1,5 milijuna dolara

Vlasniku Nobelova nagrada iz ekonomije

Einsteinova jedna rečenica o sreći prodana za – 1,5 milijuna dolara

Jedna rečenica o sreći ispisana na komadu papira koju je Albert Einstein napisao 1922. prodana je na aukciji za 1,56 milijuna dolara. Poznati je fizičar poruku dao dostavljaču u hotel u Tokyju jer nije imao novca za napojnicu i rekao mu da će ova poruka jednom postati vrijedna. Imao je pravo – početna cijena na aukciji bila je 2.000 dolara, očekivalo se da će dosegnuti 5 do 8 tisuća dolara, a otišla za milijun i pol. Kupac je anonimni Europljanin. Poruka je ispisana na njemačkom i glasi “Stilles bescheidenes Leben gibt mehr Glück als erfolgreiches Streben, verbunden mit beständiger Unruhe” (slobodan prijevod: “Miran i skroman život donosi više sreće nego potraga za uspjehom koja podrazumijeva stalnu napetost”). Napisao Einstein tada još jednu poruku – “Wo ein Wille ist, da ist auch ein Weg” (“Gdje ima volje, ima i načina”) – koju se pripisuje Lenjinu, ona prodana za 240.000 dolara. Telegraph

Albert Einstein

Pismo koje je promijenilo svijet

Einsteinovo pismo Rooseveltu u kojem upozorava na nuklearnu opasnost prodaje se na aukciji

Einsteina je na pisanje potaknula njemačka zabrana prodaje urana iskopanog u okupiranoj Čehoslovačkoj, iz čega je zaključio da nacisti smjeraju nešto veliko i opasno. Upozorenje Rooseveltu bilo je okidač za početak utrke s Njemačkom u razvoju atomskog naoružanja i pokretanje Projekta Manhattan, vrijednog tadašnje dvije milijarde dolara, a predvodio ga je fizičar Robert Oppenheimer. Veliki fizičar kasnije je to pismo nazvao najvećom greškom u svom životu jer je njime pokrenuo eru atomskog naoružanja. No u vrijeme pisanja mnogo je razloga govorilo u korist onoga što je stajalo u njemu. Razlog zbog kojeg se sada opet govori o Einsteinovom pismu jest najava aukcijske kuće Christie’s u New Yorku da će dva lista papira sa zlokobnim sadržajem biti 10. rujna ove godine ponuđena na aukciji, a očekuje se da će postići cijenu od najmanje četiri milijuna dolara. tportal

Albert Einstein atomska bomba nuklearna bomba

Za svako rješenje oni nađu problem

Filozof dovodi u pitanje Einsteinovu teoriju relativnosti, tvrdi da fizičari ignoriraju problem

Ugledni američki filozof znanosti Tim Maudlin je u intervjuu Indexu rekao da fizičari uglavnom odbijaju prihvatiti da su fizikalni eksperimenti za koje je 2022. dodijeljena Nobelova nagrada već pokazali da Einsteinova teorija relativnosti ima temeljenih kontradikcija te da je treba mijenjati. Činjenica da su fizičari u eksperimentima potvrdili kvantnu spregu, koju je Einstein nazvao “sablasnim djelovanjem na daljinu”, nagoviješta da brzina svjetlosti u vakuumu nije nužno granična brzina koju ništa ne može premašiti, što bi trebalo značiti da Einsteinova teorija relativnosti ne stoji. Doveo je u pitanje koncept prostor-vremena utemeljen na teoriji relativnosti, ustvrdio da fizika već desetljećima ne daje neke nove velike uvide te da ne uspijeva povezati kvantnu mehaniku i teoriju relativnosti u smislenu zajedničku teoriju. Index

Albert Einstein filozofija fizika teorija relativnosti Tim Maudlin

Nije ni svemir kakav se čini

Astronom otkrio anomaliju koja ne može biti objašnjena sadašnjim modelima koje koristimo kako bismo razumjeli svemir

Anomalija se događa kada se zvijezde u labavoj orbiti, poznate kao široke dvojne zvijezde, kreću na načine koji prkose standardnim modelima gravitacije koje su uspostavili Albert Einstein i Isaac Newton. Pri ubrzanju nižem od 0,1 nanometra po sekundi na kvadrat, orbita dviju zvijezda odstupala je od Newtonovog univerzalnog zakona gravitacije i Einsteinove opće relativnosti. Ovo otkriće dovodi u pitanje postojanje ‘tamne tvari’, koju se često koristi za objašnjenje takvih anomalija. Naime, tamna tvar ne može igrati ulogu u unutarnjoj dinamici širokih dvojnih zvjezdanih sustava. Chaeovo otkriće treba još proći neovisnu potvrdu. Ako se pokaže kako je u pravu, to će imati ogromne implikacije za astrofiziku, kozmologiju, fiziku općenito i naše poimanje svemira. Next Web

Albert Einstein astronomija Isaac Newton svemir

Dobro, i uz malo fizike

Kako je Einstein samo uz pomoć matematike poništio teoriju postojanja planeta Vulkan

U 19. stoljeću razvila se teorija postojanja još jednog planeta u Sunčevom sustavu, i to kako bi objasnili neočekivanu putanju Urana. Iako su odstupanja bila mala, postojala je razlika između promatrane orbite Urana i načina na koji se prema Newtonovim zakonima ona predviđala, zbog čega je postojanje još jednog planeta bilo logično objašnjenje. No, u 20. stoljeću tu je teoriju pobio Albert Einstein, i to bez gledanja u teleskop. Putem njegove teorije relativnosti uspio je predvidjeti putanju Merkura bez dodatnih planeta koji bi utjecali na njegovo kretanje. Teorija prepoznaje gravitaciju kao rezultat zakrivljenosti prostor-vremena zbog masivnih objekata, pri čemu su objekti koji su bliže masivnim objektima više pogođeni. Tako bi se promjena ili kolebanje Merkurove orbite mogla objasniti teorijom, dok na vanjske planete – na koje zakrivljenost manje utječe – novi izračuni malo utječu. IFL Science

Albert Einstein Merkur planeti svemir teorija relativnosti

Sjajan razgovor dva velika duha – Alberta Einsteina i Rabindranatha Tagorea

Albert Einstein Rabindranath Tagore

Einsteinova bilješka o tajni sreće na aukcijskoj prodaji, prije 95 godina fizičar je japanskom dostavljaču napisao: Miran i skroman život donose više radosti od nemirne trke za uspjehom

Albert Einstein

Fotografija Alberta Einsteina s isplaženim jezikom prodana na aukciji za 125.000 dolara

Albert Einstein

Odmor i mašta

Einstein je spavao 10 sati dnevno i često je drijemao

Tesla i Newton prakticirali su celibat kako bi svoju energiju usmjerili na rad. No je li to cijena genijalnosti? Jednostavnija se čini Einsteinova metoda, koji je kao vrlo mudar čovjek spavao 10 sati dnevno, a također je često drijemao tijekom posla jer su mu tada na pamet padale najbolje ideje. Osim toga, uvijek je tvrdio da se ne treba pamtiti i mozak opterećivati informacijama koje se mogu negdje naći zapisane. BBC

Albert Einstein

Genij ne samo u glavi

Spoj nasilja i seksa kao strategija da upoznamo Alberta Einsteina

National Geographic ima novi projekt nazvan Genij. Riječ je o seriji od deset nastavaka koja će svake sezone pratiti drugu važnu povijesnu ličnost. Zvijezda prve sezone je Albert Einstein, a sudeći po uvodnim scenama prve epizode, nema straha da će gledatelje zamoriti beskonačne formule, ima tu dosta seksa, drame i eksplozija. To je pomalo neobična strategija da upoznamo pravog Einsteina, no nije to bez vraga, piše Nenad Polimac. Jutarnji

Albert Einstein genij

Einsteinova formula E=m puta c na kvadrat objašnjena vrlo jednostavno

Albert Einstein

P	U	S	Č	P	S	N
				1	2	3
4	5	6	7	8	9	10
11	12	13	14	15	16	17
18	19	20	21	22	23	24
25	26	27	28	29	30

Vlasniku Nobelova nagrada iz ekonomije