27.10. (17:00)
Ludo brza vožnja, slalomi kroz grad, pretjecanje s desne strane, jurnjava kroz crveno, prekršaj do prekršaja.. ako se snimi, objavljuje, dijeli, lajka i zatim objavi na društvenim mrežama moglo bi biti podložno kaznama. Općinski prekršajni sud u Zagrebu Pp-12494/2022-16 jedno takvo postupanje objavljeno na Instagram profilu valorizirao je s izricanjem kazne zatvora od 60 dana i primjenom uvjetne osude. Riječ je o kazni izrečenoj vozaču koji je ne smanjujući brzinu namjerno prošao kroz raskrižje na kojem je bilo upaljeno crveno svjetlo na semaforu i nastavio voziti te objavio na svom Instagram profilu. Iako se pravdao da u to vrijeme nije bilo nikog na cesti, sud mu zbog toga nije gledao kroz prste. Revija HAK
Istraživanja su pokazala da variranje brzine između 75 i 85 km/h svakih 18 sekundi može povećati potrošnju goriva za čak 20 posto. Način na koji upravljate papučicom gasa ima ogroman utjecaj na potrošnju goriva. Naglo ubrzavanje i česte promjene brzine značajno povećavaju potrošnju. Umjesto toga, pokušajte ubrzavati postupno i održavati konstantnu brzinu kad god je to moguće. Stručnjaci preporučuju da za ubrzavanje od nula do 20 km/h potrošite oko pet sekundi. To možete vizualizirati tako da zamislite otvorenu šalicu kave na kontrolnoj ploči – cilj je ne proliti je. Kad jednom postignete željenu brzinu, održavajte je što je moguće konstantnijom, piše net.hr. Poslovni
Mrtvi kutovi su područja koja vozači ne mogu vidjeti niti kroz vidno polje niti pomoću retrovizora, a predstavljaju ozbiljan rizik u prometu. Ključne zone su bočne i stražnje strane vozila, što postaje posebno opasno pri pretjecanju ili mijenjanju traka. Dobro podešeni retrovizori, okretanje glave prije skretanja i svjetlosna signalizacija smanjuju rizik. Novi sustavi poput BLIS-a pomažu prepoznati vozila u mrtvim kutovima zvučnim i vizualnim signalima, dok drugi sustavi olakšavaju parkiranje i vožnju unatrag. Revija HAK
That's incredible! ✊🏼🔥 pic.twitter.com/AlPPWMJ6Cb
— HOW THINGS WORK (@HowThingsWork_) September 26, 2024
Bilo je to vrijeme sjevernoameričke kolonizacije i potrebe za prijevozom pšenice golemim prostranstvima. Tada su se pojavila nova teretna kola koja su se zvala Conestoga (po plemenu Irokeza). Veliki teret vuklo je osam mazgi. Čovjek koji je upravljao teretnom kočijom jahao je na leđima posljednje mazge s lijeve strane, a bič je držao u desnoj ruci. Sve više ovih vozila prisililo je vlasti u Pennsylvaniji da zakonom promijene i reguliraju smjer putovanja. Od 1792. godine u Americi se vozi s desne strane. Francuska je prva slijedila američki primjer jer je morala regulirati promet. Naime, sve veći broj teretnih kočija također je stvarao kaos. Revija HAK
Upravljanje bez obuće ili s neadekvatnom obućom potencijalno je rizično, kako za samog vozača, pa tako i za ostale sudionike u cestovnom prometu, jer je vrijeme reakcije bosih nogu ili u japankama mnogo sporije nego s čvrstom obućom na nogama, a isto tako slabija je sila kočenja, uslijed čega se povećava zaustavni put vozila te može doći do neželjenih posljedica – rekli su iz MUP-a za portal Savjeti. Kod nas nije kažnjivo zakonom, propisana je samo preporuka. U Francuskoj vas mogu kazniti sa 135 eura i jednim kaznenim bodom. Takva vožnja kažnjiva je i u Španjolskoj, gdje vas mogu kazniti sa 100-200 eura. U Austriji i Mađarskoj će vas kazniti ukoliko u njima skrivite prometnu nesreću.
U Njemačkoj doduše ima sve više električnih vozila, ali ona su još uvijek previše skupa za većinu potrošača i nije realno u tome vidjeti skori spas u tom sektoru. Zato i aktivisti Greenpeace-a najprije savjetuje bolji javni prijevoz i bolju povezanost željeznicom. Početkom sedamdesetih imali su sličnu zabranu, ali zbog nestašice nafte, sada bi to uveli zbog ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova. Ministar prometa rješenje vidi u zabrani prometa vikendom – ili novom zakonu. Jer po novom zakonu koji je dio koalicijskog sporazuma je bitna promjena da kad jedan sektor zakaže u smanjenju cilja, to postaje zadaća čitave vlade koja onda odlučuje, gdje bi se emisija mogla i negdje drugdje smanjiti kako bi cilj bio postignut. Ali oko tog zakona se koalicija Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala već spori devet mjeseci bez da se nadzire kraj. DW
S aktivnostima potrebnima da pozovemo telefonski broj na mobitelu pri približnoj brzini od 100 km/h, prijeći ćemo 140 metara prije nego što podignemo pogled s mobitela i nagazimo kočnicu te nam treba još 155 metara za zaustavljanje vozila. Zamislite što se sve može dogoditi u tom trenutku nepažnje. Ako tome dodamo činjenicu da sustavi pomoći u vožnji vozila još nisu savršeni, imamo potencijalno opasnu situaciju. Revija HAK
Ova fobija uključuje i sam proces vožnje, ali i vožnju u automobilu ili nekom drugom obliku prijevoza kao putnik. Etimološki, riječ dolazi od grčkog amaxos (kočija) i fobos (strašni strah). Uzroci ovih fobija mogu biti proživljena prometna nesreća, ali i neodređeni strah od vožnje ili putovanja. Simptomi koje osoba s amaksofobijom ima su znojenje, vrtoglavica, nelagoda u želucu, stezanje u prsima, ubrzani rad srca, nagon za plačem ili vriskom, napetost mišića i panika, koje prate negativne misli, briga, nesigurnost, strah i iščekivanje opasnosti. Revija HAK
Istraživanje su proveli uz pomoć Spotifya i njegovih najslušanijih playlista namijenjenih za slušanje u vožnji. Potom su najčešće reproducirane pjesme s tih popisa rangirali prema četiri karakteristike: brzini ritma, energičnosti, plesnosti i glasnoći. Popis predvodi Dragostea Din Tei (koju mnogi znaju pod “Numa numa jej”), slijedi globalni hip-hop hit Empire State of Mind (Jay-Z i Alicia Keys), potom su se našli Pump It (Black Eyed Peas), Wanna Be Startin’ Somethin’ (Michael Jackson) te na petom mjestu All About That Bass (Meghan Trainor). S druge strane, najmanje mogućnosti da vam prouzroče probleme u vožnji su skladbe poput Circle of Life iz filma Kralj Lavova (Carmen Twillie), Wonderful Tonight (Eric Clapton) ili Brothers In Arms (Dire Straits) – redom lagane, tihe i opuštajuće melodije. Autonet