E-građani širi usluge: Stižu e/m-Potpis i e/m-Pečat, u rujnu ćete sami moći odraditi popis stanovništva - Monitor.hr
29.06.2021. (15:30)

E-život

E-građani širi usluge: Stižu e/m-Potpis i e/m-Pečat, u rujnu ćete sami moći odraditi popis stanovništva

Čini se Hrvatima kataklizme i apokaliptične pandemije otvaraju nove vidike pa su tako tijekom ove civilizacijske nepogode digitalizirali svoje živote te se sustav e-Građani proširio za 50 posto novih korisnika. S tim u vezi, zemlja nam je pri vrhu digitaliziranosti u Europi (nevjerojatno, ali istinito) te naši građani svoje mučne ispade na šalterske radnike sada mogu usmjeriti prema nulama i jedinicama. Tako ćemo uskoro povezati e-osobnu sa zdravstvenom iskaznicom, a stižu i nove usluge, e/m-Pečat te e/m-Potpisi, kojima ćemo se moći digitalno potpisati te pečatirati, a u rujnu učekujemo i samopopisivanje stanovništva na platformi pa da vidimo koliko nas ima. Priznajte, nije loše kliknuti umjesto čekanja na žegi ispred MUP-a, samo jadna nam djeca koja više ni jedinicu ne mogu skriti. N1


Slične vijesti

Prekjučer (15:00)

Analogija je majka

Novinari, autori i fotografi: za buduće generacije čuvajte svoje radove od digitalnog truljenja

Taman kad se pomislilo da je internet vječno spremište svih informacija, ubrzano se nagriza veliki dio sadržaja. Značajan dio iz prošlog desetljeća već je nestao, a bojazan je da će 2025. biti kritična pa se novinari, autori i fotografi pozivaju da sami čuvaju svoje radove za buduće generacije. Fenomen digitalnog propadanja proteže se preko različitih internetskih platformi, gdje približno 23% stranica sadrži barem jednu neispravnu poveznicu, neovisno o količini prometa na stranici. Vladine stranice također nisu imune na ovaj problem – 21% vladinih stranica ima neispravne poveznice, pri čemu su lokalne i gradske vladine stranice posebno podložne ovom problemu. Digitalno propadanje događa se iz različitih razloga, uključujući gašenje stranica i web-sjedišta, promjene URL-ova i nestanak cijelih domena. Posljedice ovog propadanja su dalekosežne i utječu na povijesne zapise, akademska istraživanja i javni pristup informacijama. Ovaj trend prijeti stvaranjem “povijesnih pustinja”, gdje cijeli narativi i kulturni fenomeni riskiraju biti zaboravljeni ili pogrešno predstavljeni. Bug

19.01. (23:00)

Život kao u Star Treku

Istraživanje: Porast zadovoljstva digitalizacijom u Hrvatskoj

Prema istraživanju, 49% ispitanika izražava zadovoljstvo širenjem digitalnih usluga, a više od 80% građana želi plaćati mobilnim telefonom. Kartično plaćanje je najpopularnije (85%), s mobilnim aplikacijama (54%) i gotovinskim plaćanjem (67%) na visokim pozicijama. Direktorica Mastercarda u Hrvatskoj, Gea Kariž, naglašava snažan porast online kartičnih transakcija, dok se korištenje gotovine smanjuje. Rezultati su u korelaciji s navikama vezanim uz korištenje digitalnih uređaja. Prosjek vremena provedenog na tim uređajima varira – 4,1 sat na pametnim telefonima, 3,7 sati na prijenosnim ili stolnim računalima, dva sata pred pametnim televizorima te 27 minuta dnevno na tabletima. Žene češće koriste mobitele (4,5 sati) i mladi do 29 godina (5,2 sata). Ispitanici izražavaju želju za više inovacija u zdravstvu, javnoj upravi, javnom prijevozu, obrazovanju i pravosuđu. (Lider)

22.12.2023. (09:00)

Život u oblacima

Indeks digitalne kvalitete života: Europa ispred svih, Hrvatska sve bolja

Prosječna osoba provede blizu sedam sati svaki dan gledajući u ekran, bilo za posao, zabavu ili komunikaciju, naglašavajući koliko je ljudski život postao digitalan. I kao što se fizičko blagostanje razlikuje od mjesta do mjesta, tako se razlikuje i digitalno blagostanje. SurfShark je i ove godine rangirao 121 zemlju (što iznosi 92 posto svjetske populacije) prema pet ključnih metrika: dostupnost interneta, njegova kvaliteta, e-infrastruktura, sigurnost i e-uprava. Prvih deset zemalja na ljestvici su iz Europe. Hrvatska je među zemljama koje su premašile očekivanja, s obzirom na BDP. Lider

18.10.2023. (13:00)

Not great, not terrible

Digitalizacija javnih usluga nam je ispod, a digitalizacija poslovanja iznad prosjeka

Prvo godišnje izvješće Europske unije o statusu Hrvatske u okviru Digitalne dekade 2030. donosi neke novosti, a jedna od njih je promjena načina kako se mjeri indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI). Govorimo o političkom programu koji je odredio digitalnu transformaciju Europe s konkretnim ciljevima koje je potrebno ispuniti do 2030. godine. Što se tiče digitalnih vještina, tu napredujemo. Digitalna infrastruktura nam je ok, no nedostaju ICT stručnjaci. Najslabiji smo u digitalnoj transformaciji javnih usluga, s par svijetlih točaka. Netokracija

09.08.2023. (15:00)

Bog, domovina, nacija, svi na pod, ovo je - digitalizacija

Uz “Hrvojku” AI ulazi i u našu državnu upravu

Upravo je očuvanje upotrebe jezika s malim brojem govornika (kao što je hrvatski) u vrijeme digitalne tranzicije jedan od ciljeva međunarodnog projekta Nacionalna platforma za jezične tehnologije u sklopu kojeg je nastala hrvatska inačica jezične platforme – Hrvojka. Primarna ciljna skupina je državna uprava, a cilj projekta je unapređenje njezina rada odnosno unapređenje komunikacije državnih institucija i građana. Inače, ako ste se pitali, Hrvojka je zapravo akronim: Hrvatski Računalni Višejezični Operativni Javni Komunikacijski Alat. Dokaz da su alati za strojno prevođenje postali jako napredni, a u budućnosti će imati vrlo važnu ulogu. Netokracija

09.06.2023. (14:00)

Novi standard

Ulaganja u automatizaciju: Iznova se izmišlja rad

Nezamislivo je danas poslovati bez digitalnih alata, posebice bez ulaganja u automatizaciju i umjetnu inteligenciju (AI). Ulagati u te digitalne alate danas ima isto značenje kao što je prije tridesetak godina značilo ulagati u IT odjel tvrtke. Pokazalo se da one kompanije iz devet zemalja zaslužnih za 40 posto globalnog BDP-a, koje snažno ulažu u digitalizaciju da bi poboljšali svoje opskrbne lance, vještine zaposlenika i usvojili održive prakse, ubiru pozitivne rezultate. Danas, primjerice, nema tvrtke koja se ne koristi elektroničkom poštom ili nema vlastitu web-stranicu. Lider

19.05.2023. (22:00)

Još kad krenu e-Tužbe

Digitalizacija tradicionalnog zanimanja: odvjetničko društvo 21. stoljeća

Ukratko, rad odvjetničkih društava prije digitalizacije bio je sporiji i s više administrativnih zadataka što je moglo dovesti do pogrešaka, gubitka vremena i neefikasnosti. Klijenti sada mogu transparentnije pratiti njihov rad na pojednom predmetu ili postupku, kao i utrošeno vrijeme. No, za noviji sustav u pravosuđu potrebna je obuka cijelog tima kako bi znali baratati alatima softvera. Odvjetnici su na neki način primorani na digitalizaciju jer, primjerice, već postoji e-Komunikacija sa sudovima, elektroničke zemljišne knjige i sustav e-Ovrha. Ipak, ovi alati mogu biti jako komplicirani prosječnom korisniku. Netokracija

03.02.2023. (09:00)

Dotad je samo slovo na papiru

Digitalna strategija Hrvatske – što piše u dokumentu od milijardu eura?

Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti alocirano je čak 3,3 milijarde kuna bespovratnih sredstava za poduzetnike koji ulažu u zelenu transformaciju, što predstavlja uistinu izdašan i pohvalan iznos. Međutim, za digitalnu transformaciju poduzetnicima je dostupno svega 300 milijuna kuna. Država bi, osim poreznog rasterećenja, trebala smanjiti birokratska opterećenja u vidu raznih dozvola, izvještaja, propisa i kontrola. Ne treba posebno naglašavati kako smo jedna od rijetkih država EU koja razvoj IT industrije nije ni stavila u prethodne planove, a zaostajemo i u uvođenju širokopojasnog pristupa internetu. Poseban će fokus biti i na digitalizaciji javne uprave. Faktograf

13.05.2022. (14:00)

A najvažnija stvar prema Karamarku

Još je uvijek teško naći dovoljno zaposlenika s odgovarajućim digitalnim vještinama

Digitalna transformacija javne uprave, poslovanja i hrvatskog društva od strateške su važnosti za Hrvatsku. Digitalizacija posljednjih godina zauzima središnje mjesto u kreiranju javnih politika u Hrvatskoj, Europskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama i taj trend nastavit će se snažno i u vremenu pred nama. Na panelu su zaključili da je potrebna bolja suradnja između privatnog i javnog sektora na razvoju javnih digitalnih usluga te kako nam nedostaje odlučnost u provođenju prioriteta digitalizacije. Hrvatska konstantno napreduje, no brzina napretka nije zadovoljavajuća jer drugi napreduju znatno brže. Lider

13.11.2021. (11:00)

U nečemu nismo zadnji

Hrvatska po napretku u digitalizaciji 19. od 27 članica EU-a

DESI indeks objavio je nove podatke o stupnju digitalizacije te je EK poručila da sve zemlje Unije moraju raditi na razvoju digitalizacije. Hrvatska se popela za jedno mjesto te je sad 19. od 27 zemalja, a ponajviše zbog bolje povezivosti. Indeksom se ne mjere digitalna konkurentnost, ljudski kapital, širokopojasna povezivost, integracija digitalnih tehnologija u poduzećima i digitalne javne usluge, a Danska, Finska i Švedska prednjače u digitalizaciji. Hrvatska zapravo ima lošiji prosjek od prosjeka Unije, osim u integraciji digitalnih tehnologija u kojoj je bolja od prosjeka. Također smo lošiji u digitalnoj pismenosti. HRT