Dune: Prophecy - Sestre koje vuku konce - Monitor.hr
12.11. (19:00)

Duniverzum se nastavlja

Dune: Prophecy – Sestre koje vuku konce

Sinoć je u dvorani Gorgona zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti pretpremijerno prikazana prva epizoda nove Maxove serije ‘Dune: Prophecy’ koja proširuje filmski svemir koji je Denis Villeneuve pokrenuo svojim dvjema ekranizacijama slavnog znastveno-fantastičnog književnog serijala Franka Herberta. Radnja se odvija u godinama nakon rata ljudi protiv inteligentnih strojeva, što u jednakoj mjeri priziva paralele s franšizom “Terminator” kao i aktualne strahove probuđene rastom primjene umjetne inteligencije u svakodnevnom životu, ali tu su prisutne i druge bioetičke teme poput genetskog inženjeringa i doista mnogo dobrog starog političkog spletkarenja i igara moći. Ostaje vidjeti koliko će se početno uzbuđenje uspješno prenositi iz epizode u epizodu, ali na temelju viđenoga, potencijala za novi veliki televizijski hit ima sasvim dovoljno za zdravu dozu optimizma. Ivan Laić za Ravno do dna


Slične vijesti

01.12. (19:00)

Iz ženske perspektive

Zrinka Pavlić: ‘Dina: proročanstvo’ razlikuje se od dosadašnjih ekranizacija – Izrazito je ženska

Snimljena kao spin-off najnovijih filmova o ‘Dini’ i prema romanima Briana Herberta i Kevina J. Andersona, serija ‘Dina: proročanstvo’ govori o počecima moćnog sestrinstva Bene Gesserit te sestrama Valiji i Tuli Harkonnen koje su ga uspostavile. Nova serija na platformi Max, od koje su dosad prikazane dvije epizode, na tragu je Villeneuveovih filmova više nego na tragu nekadašnjih uprizorenja Herbertova univerzuma. ‘Dina: proročanstvo’ jasnija je, pametnija, zanimljivija i dojmljivija od nekadašnjih ekranizacija priča iz toga svijeta, pa iako, naravno, nema taj snažan villeneuveovski umjetnički ‘štih’, postoji nešto po čemu se drastično razlikuje i od nekadašnjih i od Villeneuveovih ekranizacija pa i od romana Franka Herberta. Izrazito je ženska. Zrinka Pavlić za tportal.

19.10. (15:00)

Povratak na pješčani planet

Nakon filma, stiže i serija – Dune: Prophecy

Radnja serije bit će smještena 10 000 godina prije nego što se Paul Atreides pridružio Fremenima i pokrenuo uzbunu na Arrakisu te se sukobio s Harkonnenima. Pratimo dvije sestre, Valyu i Tulu Harkkonen koje su osnovale Bene Gesserit. Sestre se moraju boriti sa silama koje prijete čovječanstvu. Na HBO Max stiže 17. studenog, a bit će sastavljena od šest epizoda. Usput je najavljen i treći nastavak filma Dine pod palicom Denisa Villeneuvea, a on će biti rađen po drugom nastavku originalnog Herbertovog serijala – Dune Mesija. Journal

26.02. (12:31)

Još nije ni ožujak, a već nas očekuje film godine

‘Dina’ Franka Herberta je s Villeneuveom napokon dobila dostojnu ekranizaciju

Još od neuspjelog pokušaja Alejandra Jodorowskog i verzije koju je snimio David Lynch (i koje se kasnije sam odrekao), znanstveno fantastična saga američkog autora Franka Herberta nije dobila dostojnu ekranizaciju koju bi jednoglasno prihvatila kritika, ali i publika.

Pod originalnim naslovom “Dune Chronicles” serija romana prvi put je objavljena 1965. godine. Radnja romana odvija se u dalekoj budućnosti na pustinjskom planetu Arrakis, poznatom i kao Dune, gdje se sukobljavaju političke, ekonomske i ekološke sile. Glavni lik, Paul Atreides, postaje ključna figura u borbi za kontrolu nad Arrakisom. Roman istražuje teme moći, religije, ekologije i sudbine. “Dune” je postao klasik znanstvene fantastike i inspirirao je brojne nastavke, filmove, televizijske serije i videoigre. Neki su ga nazvali Gospodarom prstenova znanstvene fantastike.

Roman krasi upravo njegova slojevitost, od prikaza intergalaktičkog svijeta kojim vladaju političke sile koje međusobno ratuju i bore se za prevlast, prikazuje se tipična ljudska želja za moći, ali i vjerske organizacije uz posebno razrađenu mitologiju. Dina istražuje različite teme kroz svoje likove i radnju. Glavni lik, Paul Atreides, prolazi kroz put od mladića do vođe, suočavajući se s pitanjima identiteta, sudbine i moći. Roman istražuje složene političke dinamike među različitim frakcijama unutar univerzuma Dine, dok se borba za kontrolu nad planetom Arrakisom razvija.

Jedna od ključnih tema romana je ekologija, prikazana kroz važnost pustinjskog ekosustava na Arrakisu i utjecaj čovjeka na okoliš. Religijske teme također su prisutne, s elementima mitologije i proročanstava koji oblikuju radnju.

Herbert je bio inspiriran različitim elementima kada je stvarao Dinu. Jedan od ključnih utjecaja bio je njegovo zanimanje za ekologiju i pustinjske ekosisteme, koje je reflektirano u opisu planeta Arrakisa kao sušnog i nepristupačnog okruženja. Također, bio je inspiriran arapskom kulturom i poviješću, što se očituje u imenima likova, religijskim motivima i političkim dinamikama unutar romana. Njegovo poznavanje političkih procesa također je oblikovalo složenu političku pozadinu romana.

Herbertova fascinacija religijom i filozofijom također je vidljiva u temama sudbine, religijskih proročanstava i moći unutar svijeta Dine. Kombinacija ovih različitih elemenata rezultirala je stvaranjem jedinstvenog i dubokog svijeta koji je postao klasik znanstvene fantastike.

Značajan utjecaj imao je i njegov interes za gljive, posebno njihove uloge kao razlagača u prirodi, što je potaknulo njegovu imaginaciju i utjecalo na opis ekosistema planeta Arrakisa. Koncept začina, ključnog resursa u svijetu Dine, dijelom je inspiriran idejama o psihodeličnim učincima gljiva i njihovoj sposobnosti da mijenjaju percepciju i svijest. Herbert je koristio ove ideje kako bi dodao složenost i dubinu svom romanu, stvarajući jedinstvenu viziju budućnosti koja je postala prepoznatljiva karakteristika Dine.

Likovi u djelu su složeni i duboki, od Paul Atreidesa koji se suočava s teretom sudbine, do njegovih saveznika i neprijatelja koji imaju različite motive i ambicije. Na primjer, likovi poput Lady Jessice, Duke Leto Atreidesa i imperatora Shaddama Corrinoa doprinose složenosti političkih intriga, dok likovi poput Stilgara, Fremen vođe, pružaju uvid u kulturu i život na Arrakisu.

Kroz ove teme i likove, “Dune” istražuje širok spektar ideja i pitanja, od politike i moći do ekologije i ljudske prirode, čineći ga jednim od najutjecajnijih romana znanstvene fantastike svih vremena.

Iako pokušaji prenošenja romana na film postoje otkako je roman objavljen, prvi ozbiljniji pristup imao je Alejandro Jodorowsky. Poznat po svojim eksperimentalnim i kontroverznim filmovima, bio je ambiciozan u svojim planovima za Dinu, te je angažirao impresivan tim umjetnika i filmaša, uključujući H.R. Giger-a, Moebius-a, Dana O’Bannon-a, Orsona Wellesa i Mick Jagger-a, pa i Salvadora Dalija. Međutim, projekt nikada nije dovršen zbog financijskih i produkcijskih izazova.

“Dune” Alejandra Jodorowskog ostao je neostvareni filmski san, ali je ostavio dubok utjecaj na svijet filma i znanstvene fantastike, prvenstveno na kasnije projekte poput Aliena, ali i Zvjezdanih ratova. O pokušaju je snimljen i dokumentarni film koji istražuje njegovu viziju, proces stvaranja i nasljeđe koje je ostavio iza sebe, čime je postao inspiracija i ikona za ljubitelje filma i umjetnosti diljem svijeta. Mnogi ga nazivaju “najboljim filmom nikad snimljenim”.

Nakon njega, u igri je bio tada mladi redatelj Ridley Scott, koji je upravo dovršio Aliena. No, Herbert se nikako nije mogao složiti sa Scottovom verzijom scenarija, budžet je bio ograničen, a Scott je zatim otkazao suradnju nakon smrti starijeg brata. Već se tada diskutiralo kako bi film, zbog njegove opsežnosti, trebalo podijeliti u dva filma. No, prava su Di Laurentiisu, talijanskom producentu, isticala i tražilo se brzo rješenje kako bi se film na kraju ipak snimio. Odluka je pala na tada mladog redatelja Davida Lyncha, koji je snimio Eraserhead i Elephant Man, te kojemu se knjiga dovoljno svidjela da prihvati rad na projektu.

Lynch je režirao i napisao scenarij za film, koji je podijelio kritiku i publiku. Film je poznat po svojoj vizualnoj spektakularnosti i impresivnom dizajnu seta, ali je također kritiziran zbog svoje kompleksne radnje koja nije uvijek jasno objašnjena. Unatoč tome, Lynchev ‘Dune’ ostaje kultni klasik među ljubiteljima znanstvene fantastike zbog svoje jedinstvene estetike i ambicioznog pristupa adaptaciji.

No, Lynch ga se kasnije odrekao, traživši da se i njegovo ime ukloni i stave pseudonimi. Danas kaže da se radi o užasnom iskustvu, a najviše žali za tim da nije uspio ispregovarati da kao redatelj dobije pravo na završnu verziju filma.

Romani su adaptirani i za televiziju, za koju je snimljeno i nekoliko mini serija. Serija iz 2000. godine, koja se sastojala od dvije epizode, bila je prva televizijska adaptacija romana. Pratila je glavne događaje romana, ali je primila podijeljene kritike zbog ograničenog budžeta i oskudne produkcije. Tu su još i Djeca Dine iz 2003. godine sa sličnom reputacijom.

Tu dolazimo do Denisa Villeneuvea koji je gotovo 20 godina kasnije snimio svoju verziju Dine. Kanadski redatelj poznat po epskim spekatklima, u SF-u se već etablirao s filmovima Arrival i nastavkom kultnog Blade Runnera, 2021. godine izašao je s adaptacijom prvog romana iz serije. Dune: Part 1, koji ovih dana dobiva nastavak, izazvao je veliku pažnju i pohvale zbog svoje vjernosti izvornom materijalu, vizualne spektakularnosti i dubokog razumijevanja Herbertovog svijeta.

Villeneuveova adaptacija “Dune-a” temelji se na prvoj polovici romana i prati ključne događaje i likove, uključujući Paula Atreidesa, njegovu obitelj, Fremen- narod Arrakisa, te političke intrige koje oblikuju univerzum “Dune-a”. Film je pohvaljen zbog svoje izvanredne glumačke postave, uključujući Timaothéea Chalameta u ulozi Paula Atreidesa, Rebecca Ferguson kao Lady Jessicu, i Oscara Isaac-a kao Duke Leto Atreidesa. “Dune” Denisa Villeneuvea primljen je s oduševljenjem od strane kritičara i publike, te je postao jedan od najuspješnijih i najutjecajnijih filmskih adaptacija znanstvene fantastike općenito u posljednjih nekoliko godina.

Visoka očekivanja drugog dijela, prema riječima kritičara koji su ga imali prilike pogledati, ispunjena su, a neki ga smatraju još i boljim od pvog dijela.

Villeneuve i ekipa uzeli su sve ono što je funkcioniralo u prvom filmu i dali nam još veća, još snažnija, još nabrijanija i još emotivnija dva sata i 45 minuta. Da, dva sata i četrdeset i pet minuta (ili deset minuta dulje od jedinice), ali Part Two zbog svoje dinamičnosti djeluje kao sat i pol kraći film. I to ni u kojem slučaju nije kritika jedinice, ali dvojka je… Recimo to ovako. Dvojka je za jedinicu isto što i Terminator 2 i Aliens za svoje prethodnike – tvrdi Indexov Hrvoje Marjanović.

Budući da film kod nas u kina izlazi ovog tjedna, preostaje ga preporučiti gledati upravo tamo. O Dini se raspravlja na nekoliko tema na Forumu, primjerice na Fantastci, a na temi za nastavak na Filmu čekamo prve recenzije.

02.12.2023. (17:00)

Adaptacija koju su knjige zaslužile

Dune Denisa Villeneuvea: Od manjih drama do najvećeg današnjeg redatelja znanstvene fantastike

U Dini Denisa Vilneva imate grandioznost koja graniči s biblijskom. Monolitni svemirski brodovi lebde na nebu poput meseca. Crvi veličine nebodera plivaju kroz pustinju poput ajkula. Ekstremno široki kadrovi prikazuju ogoljenu planetu Arakis kao beskrajni, neosvojivi okean peska, dok se njegove dine mreškaju na vetru poput talasa. A opet nije samo veličina ono što čini Dinu jednim od najupečatljivijih naučnofantastičnih filmova poslednjih godina. Reč je o načinu na koji ona spaja raskoš sa sporom, atmosferičnom i promišljenom režijom u kojoj su kadrovi dugi, a scene slobodno dišu, kažu na portalu Pulse o prvom dijelu filma Dina, četiri mjeseca prije izlaska odgođenog nastavka.

31.10.2021. (19:00)

Muzika, kamera, akcija

Još jedna recenzija filma Dune (2021), ovaj put iz pera Bugovog recenzenta

Scenarističku ekspoziciju, kojom je Lynch dočarao političku dimenziju romana, Villeneuve nastoji zamijeniti umjetnički intenzivnijim pristupom. Mistična i poetična atmosfera provlači se kroz cijeli film i čini gledanje najnovije Dine uistinu jedinstvenim iskustvom. To jedinstveno iskustvo upotpunjuje Hans Zimmer koji je napisao glazbu s namjerom da bude drugačija od njegovih dosadašnjih djela. U tu svrhu su korišteni instrumenti koji su  stvoreni posebno za ovu priliku, a sam Zimmer je proveo tjedan u pustinji u Utahu. Premda ne zvuči kao soundtrack kojem ćemo imati želju vratiti se izvan okvira filma, u okviru filma je u savršenom skladu s vizualnim sadržajem. Ipak, nisu svi oduševljeni šturom skriptom i sporim ritmom filma. Dok jedan ekstrem publike opisuje osjećaj pri gledanju nove Dine kao komparativan onom pri gledanju Kubrickove Odiseje, drugi ekstrem misli da je film prosto dosadan. Ono što je sigurno je da film koji se sastoji od sat vremena uvoda, sat vremena akcije, te završava vrhuncem umjesto raspletom, nije format na koji je publika navikla. Bug.hr

30.10.2021. (15:30)

Nakon što se prvi dojmovi nisu skroz ni slegli...

Dune part II: Sve što znamo o nastavku ovog serijala

Nedavno izašla nova verzija filma “Dune” glavna je tema filmskih zaljubljenika i kritike: glumačka je postava impresivna, vizualni dojam još bolji, glazbu je radio veliki Hans Zimmer, a priča je jedna od najpoznatijih u povijesti znanstvene fantastike. Potvrđeno je i snimanje nastavka, koji će izaći za dvije godine. Film će obraditi drugi dio knjige, i izaći će samo u kinima, bez paralelnog prikazivanja na streaming servisima. Bit će tu glumačke ekipe koji su obilježili prvi dio, ali tek se očekuju i novi, kako likovi iz knjige, tako i glumci koji će ih utjeloviti. Prvi dio je možda bio važniji za izgradnju osnove, dok će u drugom dijelu Villeneuve imati slobodnije ruke: Reći ću samo jedno: za mene je Dune 1 predjelo, a Dune 2 glavni obrok. Muzika

23.10.2021. (14:00)

Obećavajući početak moguće franšize - i prve dostojne adaptacije

Dune – Pravda za pješčani planet

U Villeneuveovim se rukama našao klasik s velikom bazom obožavatelja koja seže kroz nekoliko generacija i ako dobro odigra svoje karte mogao bi stvoriti megahit u rangu serijala Lord of the Rings Petera Jacksona ili – usudimo li se reći? – Star Wars. S druge strane, ako ne uspije lako se može pridružiti pješčanom groblju koje prekriva pokušaje Jodorowskog i Lyncha. No, Kanađanin se nije dao lako uplašiti. Imao je dovoljno povjerenja u svoju viziju kao i integriteta da je ne kompromitira jeftinim podilaženjem publici stasaloj na konstantnim eksplozijama i distrakcijama koje čine kost i meso filmova iz, primjerice, Marvelovog univerzuma. Za razliku od Lyncha, on ne pokušava ugurati cijeli sadržaj u jedan cjelovečernji film, već u ovih 150 minuta tek postavlja teren za fabulu koja će se zakuhati i rasplesti u narednom nastavku ili više njih. Oni s kraćim rasponom pozornosti možda će zijevati kao i kad su gledali “Blade Runner”, ali ovo nije film u kojem nakon bučnog sukoba grupa superjunaka spašava svijet. Ivan Laić za Ravno do dna ovu adaptaciju ocjenjuje s visokom devetkom.