"Drž’te uhljeba!" - Monitor.hr
28.07.2015. (19:51)

Podjeli, pa vladaj

"Drž’te uhljeba!"

“Poticanjem dojma kako svi-mi-porezni-obveznici izdržavamo apsolutno prevelik broj onih na javnim budžetima, a uz tobože pregolema im ukupna radna prava, cilja se na opće smanjenje javnog sektora i državnog prisustva na tržištu. Budući da je krajnji zadani cilj nova radnopravna ‘fleksibilizacija’ tj. redukcija, namjera je izvođača kampanje – vlasnika komercijalnih medija i njihovih tzv. analitičara – bacanje kosti između radnika javnog i privatnog sektora. Zato nerado spominju strateške uzroke proračunskih deficita, opadanja proizvodnje i izvoza, nezaustavljivog zaduživanja, gubitaka radnih mjesta, itd…”, pišu Novosti.


Slične vijesti

26.09. (22:00)

A mogu li se samoocijeniti?

Nadigrani na radnom mjestu: Nitko ne želi biti ocjenjivan na poslu u javnom sektoru

Uredbe o ocjenjivanju rada državnih i javnih službenika, u završnom krugu javne rasprave, izazvale su burne reakcije. Zaposlenicima će od 2024. ocjene varirati od “ne zadovoljava” do “izvrstan,” utječući na plaće ili otkaze. Kritike se fokusiraju na potencijalnu pristranost komisija koje imenuju šefovi, specifičnost određenih zanimanja (liječnici, IT sektor), te demotivirajući sustav gdje su pohvale ograničene na maleni broj odabranih. Nezadovoljstvo raste jer zaposlenici smatraju da ocjene ne odražavaju stvarno stanje rada. tportal

05.06. (12:00)

A kažu da nešto je trulo u državi Danskoj...

Hrvatska odmah iza Danske po izdvajanju za plaće javnog sektora

Plaće u javnom sektoru porasle su za nevjerojatnih 33,2 posto na godišnjoj razini, dok je u istom razdoblju neto plaća u privatnom sektoru porasla za 11,9 posto na godišnjoj razini. Time se dodatno produbio jaz u plaćama između javnog i privatnog sektora, a koji je svojevremeno detaljno analizirala Svjetska banka u Pregledu javnih financija 2021. Hrvatska zapošljava više radnika u pružanju temeljnih javnih usluga (javna uprava, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb) nego što bi se očekivalo s obzirom na veličinu tržišta rada i razinu dohotka. A Hrvatska ima i jedan od najviših prosječnih troškova rada u javnom sektoru u odnosu na BDP među zemljama centralne i istočne Europe. Lider

31.01. (11:00)

Iz kreveta u ured

Otprilike pet posto radne populacije u Hrvatskoj stalno radi od kuće

Unatoč porastu popularnosti rada od kuće, Hrvatska zaostaje za Europskom unijom. Prema Eurostatu, oko 7% radnika u Hrvatskoj povremeno, a 5% većinu vremena radi od kuće, dok EU bilježi 12% povremeno i 10% većinu vremena. U pogledu podrške radu od kuće, tvrtke u Hrvatskoj različito pristupaju ovoj praksi, no podaci sugeriraju da veći broj radnika ima priliku raditi od kuće. Čak i javni sektor, poput Porezne uprave i Ministarstva rada, uvodi takve modele rada. Iako rad od kuće donosi prednosti, poput fleksibilnosti i bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, postoje i nedostaci, uključujući osjećaj izoliranosti, a stručnjaci naglašavaju da hibridni pristup, gdje radnici kombiniraju rad iz ureda i od kuće, može biti najučinkovitiji. (Nacional)

05.01.2020. (14:30)

Novo desetljeće - nov početak

Velimir Šonje: Ruka ruku mije dok tržišta nije

“Okretanje nula na brojčaniku godina ne znači mnogo, ali simbolički, moja poruka za 2020. glasi: proces promjene je na djelu. Spor je, lomljiv, ali krenuo je. To se jednim dijelom događa zbog prirodnog učenja i sazrijevanja čitavog društva u pogledu funkcioniranja države. Dijelom se događa i zbog svijesti o tome da su slabe institucije usporile gospodarski rast, te posredno, a možda i neposredno potaknule brojne ljude na odlazak iz zemlje. Događa se i zbog ulaska u EU” – Velimir Šonje, Ekonomski lab.

10.10.2017. (11:29)

Javni sektor u Francuskoj u štrajku, otkazana gotovo trećina letova

07.10.2016. (18:56)

Prilagođavanje tržištu

Manualni poslovi 50% bolje plaćeni u javnom nego u privatnom sektoru

Znanstvenica zagrebačkog Ekonomskog instituta Valerija Borić analizirala je utjecaj recesije na razlike u plaćama između javnog i privatnog sektora. Istraživanje daje i prikaz podataka o prosječnoj plaći po radnom satu u kunama. Javni sektor tako isplaćuje 149 kuna po satu za apstraktne poslove, što je pet posto više u odnosu na plaću koju bi se za posao koji traži iste vještine moglo dobiti u privatnom sektoru. No u slučaju manualnih poslova razlika između prosječne plaće po satu između javnog i privatnog sektora iznosi čak 50 posto u korist javnog sektora. T-Portal

20.09.2015. (08:53)

Zabušavanjem do mirovine

Bauk javnog sektora – nije problem u veličini, nego u neučinkovitosti

U tvrtkama i institucijama kojima je vlasnik država, u Hrvatskoj radi 40 posto zaposlenika i njihova je prosječna plaća od 6100 kuna za četvrtinu veća od prosječne plaće zaposlenih kod privatnika, koja iznosi 4854 kune. Podaci su to koje je izračunao Državni zavod za statistiku. No, svaki treći zaposlenik u javnom sektoru ima visoku stručnu spremu, dok je kod privatnika takvih upola manje – tek nešto više od 14 posto, pa je i očekivano da je prosječna plaća u državnom sektoru viša. “Javni sektor u Hrvatskoj ima dva problema, a to nisu ni preplaćenost ni prekobrojnost. To je visoka ispolitiziranost i neefikasnost”, kaže dr. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije, suautor znanstvenog rada. Slobodna

26.08.2015. (15:53)

Mir i javno dobro

Od "corbynomike" do ekonomije u Hrvatskoj

“Iza kandidata za predsjednika britanske Laburistčke stranke Jeremyja Corbyna, podiglo se najviše prašine. Razlog su njegove ekonomske ideje[pdf], inspirirane doktrinom Johna Maynarda Keynesa: Corbyn se protivi mjerama fiskalne štednje, želeći da javni sektor iznjedri investicijski program koji će transformirati britansku ekonomiju. Pritom uspijeva ne samo inspirirati potencijalne pobornike, već i izazvati polemike i kritike onih koji misle da su njegove ideje veoma radikalne, čak ekstremne”, piše H-alter i ispituje primjenjivost tih ideja i u Hrvatskoj.

12.08.2015. (15:30)

Kasta za sebe

Svi koji rade u javnom sektoru bit će raspoređeni u 10 platnih razreda

Plaće u javnom sektoru po novom će zakonu biti raspoređene u deset platnih razreda i deset stupnjeva unutar svakog platnog razreda. Prema kosturu novog zakona, dodatak na minuli rad ostaje, baš kao i način izračuna plaće koju čini umnožak onovne plaće i koeficijenta. Izgubljeni su dodaci od 4, 8 i 10 posto na godine staža, dok će dodaci za posebne uvjete rada biti ograničeni na maksimalno 20 posto. Otvara se i mogućnost za uvođenje 11. i 12. platnog razreda isključivo za policiju i vojsku. Novi list

11.04.2015. (11:34)

Jedan od najpoznatijih islamskih učenjaka o arapskim zemljama: Zaposlenik u javnom sektoru dnevno radi 27 minuta