Državna procedura oko potpora za solarne panele izazvala val nezadovoljstva - Monitor.hr
21.10. (21:00)

Kvaka 22

Državna procedura oko potpora za solarne panele izazvala val nezadovoljstva

Iako je država raspisala natječaj za dodjelu sredstava za postavljanje i već postavljene fotonaponske ćelije na krovove kuća, neki građani, koji su se prijavili na njih, nisu prihvaćeni iz neshvatljivih razloga, navodno zbog nepotpune dokumentacije ili drugih neispunjenih uvjeta. Koliko je stvar apsurdna, dokazuje primjer jednog majstora koji je ženi kojoj je postavljao fotonaponske ćelije na kuću rekao da se nema smisla prijavljivati na njih ako nema vezu. Povjerovala mu je jer ni sam nije uspio dobiti potporu, „mada sve te procedure i dokumentaciju ima u malom prstu“. Dugo je tako u RH pojam suvremene energetske demokratizacije bio ono što narod obično naziva „misaona imenica“. Uslijed toga nisu mogle zaživjeti ni građanske energetske zadruge, ali se profitno ulaganje u vjetroparkove i solarne elektrane, zbog povlaštenog statusa ulagača i javno subvencionirane otkupne cijene njihove energije, svrstavalo među najbolje komercijalne poslove u Hrvatskoj. DW


Slične vijesti

Ponedjeljak (16:00)

Kako sunce pomaže novčaniku (i planeti)

Za solare na kućama možete ostvariti pola uloženog novca nazad

Hrvatska ulaže u zelenu tranziciju omogućujući građanima retroaktivni povrat do 50% troškova za solarne elektrane postavljene lani, uz budžet od pet milijuna eura. Fond za zaštitu okoliša sufinancira do 600 eura po kilovatu, a interes za solare raste zbog rasta cijena struje. Tvrtke koriste EU potpore, povoljne kredite i PPA modele za ulaganja bez početnih troškova. Tehnologija napreduje, od bifacijalnih modula do hibridnih izmjenjivača i baterijskih sustava. Solari mogu smanjiti troškove kućanstava do 70%, uz povrat ulaganja u tri do četiri godine, što ih čini privlačnom investicijom za budućnost. Lider

20.10. (15:00)

Skoro da i svira

Solarni kontejner: Sustav s 240 solarnih panela otvara se poput harmonike

Ova prijenosna solarna konfiguracija može se seliti ili postaviti fiksno na mjesto. SolarCont je dizajniran da stane u kontejner standardne veličine šest metara u duljinu, širok je 2,4 metra i visok 2,9 metara. Standardizirana veličina omogućuje da se solarni moduli premjeste na bilo koji dio svijeta pomoću kontejnerskih brodova, teretnih vlakova ili kamiona za prijevoz kontejnera. Kontejner također osigurava da se generatori zelene energije transportiraju kompaktno i sigurno te stignu u vrhunskom stanju za rad na lokaciji. Revija HAK

10.10. (12:00)

Dajte nama koji ako već imate viška...

Žrtva vlastitog uspjeha: Australija sad ima previše solarnih panela

U Australiji je često sunčano pa većina zemlje prima više od 3000 sati sunčeve svjetlosti godišnje. Stoga je idealno mjesto za solarne panele gdje više od 3 milijuna domova ima sustave na svojim krovovima. Dakle, svaka treća obiteljska kuća. Ali problem je sa starom i slabo povezanom električnom mrežom pa udari električne energije iz solarnih ploča mogu preopteretiti mrežu. Upravo to se dogodilo prošle subote u državi Victoriji, kada je došlo do pada sustava. U Australiji obnovljivi izvori energije pokrivaju 70% potražnje za električnom energijom. Već 2018. godine instalirano je šest solarnih panela u minuti. Ova stopa se smanjila, ali je omjer visok, više od 25 posto kućanstava ima solarne panele. Revija HAK

03.10. (12:00)

Dobar deal

Za fotonaponsku elektranu na kući možete dobiti 50 posto sredstava

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je javni poziv za poticanje ugradnje fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama. Podnošenje prijava počinje 4. studenog u devet sati, a podnose se isključivo elektronički, putem informacijskog sustava eFZOEU uz NIAS autentifikaciju i korištenje vjerodajnica značajne sigurnosti. Na javni poziv mogu se prijaviti građani koji su od 1. siječnja do 29. prosinca 2023. na svojim kućama već instalirali fotonaponsku elektranu i dobili potvrdu za trajni pogon, ali i građani koji na prošlogodišnji poziv za sufinanciranje fotonaponskih elektrana nisu dostavili svu potrebnu dokumentaciju, a udovoljavaju propisanim uvjetima. Green

24.07. (10:00)

Zeleni i sunčani

Zeleni krovovi smanjuju temperaturu u gradovima i produžuju vijek solarnim panelima

U kombinaciji sa solarnim panelima, zeleni krovovi doprinose boljoj energetskoj učinkovitosti zgrada, ali i produžuju životni vijek solarnih panela jer ih štite od vremenskih utjecaja. Pomažu u regulaciji temperature zgrade, smanjujući potrebu za hlađenjem ljeti i grijanjem zimi. Osim što uljepšavaju životni prostor i pružaju toplinsku izolaciju, zeleni krovovi apsorbiraju kišnicu, a time smanjuju oticanje voda i smanjuju opterećenja na sustav za odvodnju. Također, pružaju stanište korisnim kukcima, čime utječu na održavanje bioraznolikosti. Green

27.06. (14:00)

Kuću krov pokriva, a krov - paneli

Hrvatsku zahvatio trend nadogradnje solarnih elektrana: na režijama već štede 1500 eura, a sad će i više

Zakonska regulativa je do 2023. godine sprječavala vlasnike solarnih elektrana za kućanstva da na godišnjoj razini proizvedu više energije nego što potroše, no sada je to zakonski dopušteno, što je otvorilo mogućnosti nadogradnje solarnih elektrana za sve postojeće vlasnike. Inverter je centralizirani uređaj koji se obično postavlja na zid kuće ili u garažu. Bez obzira na broj panela na krovu, koristi se jedan inverter za sve solarne ploče u sustavu, dok su mikroinverteri manji uređaji koji se postavljaju na poleđine solarnih panela. Oni zasebno pretvaraju jednosmjernu struju proizvedenu u solarnim panelima u izmjeničnu struju, što znači da paneli mogu raditi neovisno od drugih u sustavu. Poslovni

11.06. (01:00)

O sunčece ti presvetlo

Groblja kao solarne elektrane: Grad Valencia je identificirala više groblja koja mogu primiti 6658 solarnih panela

Kada bude dovršen, projekt će generirati preko 440.000 kilovata energije i uštedjeti 140 tona emisija ugljika svake godine. Većina energije iz ovih postrojenja koristit će se za napajanje općinskih zgrada, ali 25 posto proizvodnje također je rezervirano za ugrožena kućanstva. Projekt je dio klimatske misije Valencia 2030, u okviru koje grad namjerava zadovoljiti 27 posto svoje potražnje za energijom iz obnovljivih izvora i koristiti je za javnu infrastrukturu. Revija HAK

14.02. (12:00)

Ne baš najljepši ukras za balkon, ali ok

Trend uštede energije: Balkonske elektrane sve su jeftinije i sve popularnije u Europi

Balkonska elektrana proizvodi ekološki prihvatljivu električnu energiju izravno na mjestu potrošnje, što ne samo da smanjuje ovisnost o tradicionalnim opskrbljivačima energijom, već i emisiju CO2 u kućanstvima. Balkonska elektrana Green Solar od 800 W, na primjer, predstavlja učinkovito rješenje u ovoj kategoriji. Takvi sustavi dizajnirani su da zadovolje značajan udio dnevne potražnje za električnom energijom i mogu proizvesti između 600 i 900 kilovatsati (kWh) električne energije godišnje, ovisno o lokaciji i orijentaciji. Osim toga, mogućnost isporučivanja viška električne energije u javnu mrežu i primanja naknade za to nude dodatne potencijale financijskih ušteda. Revija HAK

07.02. (15:00)

Svašta se može s njima

Revolucionarni solarni paneli stvaraju vodu, ne električnu energiju

U svijetu gdje je voda postala neprocjenjiva roba, inovacija je ključna. Cody Friesen, iz Državnog sveučilišta Arizone, predvodi revoluciju sa svojim hidropanelima na solarni pogon. Umjesto električne energije, ovi paneli proizvode vodu iz zraka, koristeći Sunčevu svjetlost. Ova tehnologija već je instalirana na lokacijama diljem svijeta, od luksuznih odmarališta u pustinjama do osnovnih škola u Africi. Paneli se koriste Sunčevom energijom za izvlačenje vlage iz zraka, stvarajući četiri do pet litara vode dnevno po panelu. Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, učinkovitost ovih panela može se dodatno poboljšati, čineći ih vitalnim izvorom vode u sušnim područjima. (Tportal)

03.02. (13:00)

Ako to znači da dulje traje i stvara manje otpada, ok

Raos: Solarni paneli od plastike

Nešto novo? Ne, samo tehnička inovacija staroga. Uz poboljšanu električnu vodljivost, prvi sloj nove fotonaponske ćelije zadržao je prozirnost od 90 %. Na kraju su složili fotonaponsku ploču koja daje struju napona 0,81 V uz specifičnu jakost 23,5 mA/cm2 i pretvaranje 12,8 % Sunčeve energije u električnu. A fotonaponska ćelija napravljena samo od polimera? I to su pokušali, zamjenjujući najgornji („staklo“) i najdonji sloj (Ag) polimerima, ali je sposobnost pretvaranja Sunčeve energije u električnu smanjena na 4 %. Nenad Raos opisuje cijeli proces za Bug.