Država oporezuje sve studente koji zarade više od 15 tisuća kuna godišnje - Monitor.hr
05.01.2017. (10:15)

Umjesto poticaja

Država oporezuje sve studente koji zarade više od 15 tisuća kuna godišnje

Studenti preko studentskih ugovora od 1. siječnja 2017. mogu zaraditi tek 15 tisuća kuna, a da im država ne uzme dio te zarade. Ako zarade više, svaka sljedeća plaća bit će oporezivana s čak 24% uz dodatak prireza, ovisno o stopi prireza u gradu koji je prebivalište studenta. Ipak, taj novac neće biti zauvijek u vlasništvu države, već će ga oni vratiti studentu kao povrat poreza u kolovozu 2018. Studenti očekivano nisu oduševljeni novim zakonom. Studentski.hr


Slične vijesti

Utorak (10:00)

Sve vide i sve znaju

Zaradu od online platformi treba prijaviti poreznoj, vremena ima do kraja siječnja

Porezna uprava krajem siječnja će dobiti prva izvješća o prihodima hrvatskih građana na digitalnim platformama izvan EU. U susjednoj Sloveniji već je najavljen lov na one koji izbjegavaju porez. Porezne vlasti u Europskoj uniji, pa samim time i Sloveniji, dobivaju podatke o prihodima ostvarenima na inozemnim platformama poput OnlyFansa. Stoga su svim osobama, koje su tijekom ove i prošlih godina, zarađivali na taj način dali rok do kraja godine da prihode prijave, tako legaliziraju tu svoju djelatnost i, naravno, na zaradu plate adekvatan porez na dohodak. Kazne se kreću između jedne i 26 tisuća eura, uz oduzimanje imovine stečene ilegalnim radom. Premda kod nas malo kasne, to ne znači da se neće provjeravati. Rok za prijavu je kraj siječnja sljedeće godine, a upute za njegovo ispunjavanje dostupne su na stranicama Porezne uprave. Obrazac se predaje digitalnim putem kroz jedinstveni portal Porezne uprave, ePorezna. Ukoliko netko živi od toga, nije mu zgorega otvoriti obrt.

27.11. (11:00)

Prihodi odlaze, troškovi ostaju

Porezni paradoks: Kako Booking.com „posluje” u Hrvatskoj

Booking.com je prošle godine generirao 338 milijuna eura od provizija u Hrvatskoj, dok je hrvatska podružnica prijavila prihod od samo devet milijuna eura. Razlika je prebačena na matičnu kompaniju u Nizozemskoj kroz sustav transfernih cijena. Takve transakcije su zakonite, ali često izazivaju sumnje u izbjegavanje poreza. OECD-ov BEPS program i EU pokušavaju uvesti poštenije oporezivanje digitalnih multinacionalki, dok zemlje poput Kanade već uvode porez na digitalne usluge. Rasprave u EU o vlastitim poreznim rješenjima za digitalne gigante sve su intenzivnije, ali globalni konsenzus još izostaje. Lider

22.11. (20:00)

Bolje kupiti pa čuvati

Sve što trebate znati o porezu na kriptovalute u Hrvatskoj

Trgovanje kriptovalutama u Hrvatskoj oporezuje se poreznom stopom od 12%, a potrebno je platiti i prirez. Stopa prireza ovisi o mjestu prebivališta. Rudarenje kriptovaluta također se oporezuje. Porez na kriptovalute u Hrvatskoj morate platiti ako ste ih prodali uz kapitalni dobitak unutar dvije godine od kupnje i isplatili dobit u nekoj od valuta, poput eura ili dolara. Nećete platiti porez na dobit od prodaje kriptovaluta ako je od dana kupnje ili rudarenja prošlo više od dvije godine. Posjedovanje kriptovaluta u Hrvatskoj se ne oporezuje. Forbes

05.10. (13:00)

Kad je fiskalna politika ravna k'o porezna stopa

Porezna politika u Hrvatskoj: Bogati plaču manje?

Hrvatska planira izmjene poreza na dohodak, povećavajući prag za višu poreznu stopu s 4200 na 5000 eura mjesečno, čime se porez na dohodak približava “flat tax” modelu. Poslodavci pozdravljaju promjenu, ističući potrebu za zadržavanjem visokokvalificiranih radnika. Međutim, stručnjaci upozoravaju da ta politika dodatno pogoduje bogatima, zanemarujući poreznu progresivnost i radničku klasu. Luka Brkić i Saša Drezgić kritiziraju fokus na PDV, neproporcionalno oporezivanje imovine i dobiti, te upozoravaju na rastuću imovinsku nejednakost u zemlji. DW

26.09. (12:00)

Sve za naše ljude, osim za one koji su ostali

Perković: Porezno oslobođenje za povratnike izaziva nezadovoljstvo kod građana

Najavljene porezne izmjene uključuju oslobađanje povratnika i potomaka iseljenika od plaćanja poreza na dohodak na pet godina, što izaziva žustre rasprave. Građani negoduju zbog potencijalne nepravde prema onima koji nisu iselili i koji redovito plaćaju porez. Iznosi ušteda povratnicima mogu doseći desetke tisuća eura, ovisno o bruto plaći i lokaciji povratka. Mnogi smatraju da je mjera nepravedna i diskriminatorna prema onima koji su ostali u Hrvatskoj, jer povratnici koriste iste javne usluge bez jednakog doprinosa. Branimir Perković za Index.

29.08. (15:00)

Nema više "bez računa se ne računa"

Uhvati li vas inspektor bez računa, možete platiti kaznu od 30 do 260 eura

Ako građani u ugostiteljskom objektu nisu dobili račun, moraju ga zatražiti. Kako kažu iz Porezne uprave, uzimanjem računa štitimo proračun, izbjegavamo nelojalnu konkurenciju i time štitimo porezne obveznike koji uredno obavljaju svoje obveze. Kazne za neizdavanje računa u rasponu je od 3980 do 66 tisuća eura, ovisno o tome kakvo je počinjenje. Ako vas, kao gosta, zatekne inspektor pri izlasku iz objekta da nemate račun, predviđena kazna je od 30 do 260 eura, kaže pomoćnica ravnatelja Porezne uprave za HRT.

15.04. (12:00)

Nije za nas, za Horusa je

Plaćanje poreza starije je od novca, a plaćao se na razne načine i gotovo svime

Oporezivanje postoji toliko dugo da je čak i prethodilo novcu. Porezi su se mogli primijeniti na gotovo sve i moglo se platiti gotovo svime. U drevnoj Mezopotamiji ta je fleksibilnost dovela do prilično bizarnih načina plaćanja. Na primjer, porez za sahranjivanje tijela u grobu bio je “sedam bačvi piva, 420 kruhova, dva bušela ječma, vuneni ogrtač, koza i krevet, vjerojatno za leš”. Postoji zapis iz razdoblja 2000-1800. godine prije Krista kako je jedan čovjek svoj dug platio s 18 tisuća metli i sa šest cjepanica. Organizirani sustav oporezivanja imao je i drevni Egipat 3 tisuće godine prije n.e. Obilazili su svoje građane i vodili računa o njihovim posjedima i proizvodima, poput ulja, piva, keramike, stoke i slično te tražili dio za “Horusovu sljedbu”. National Geographic

 

14.02. (08:00)

Nema profita bez rizika

Otvaranje tvrtke vani: i u drugim državama porez na dobit je visok

Poduzetnici često očekuju da su porezne stope, pogotovo poreza na dobit, povoljnije u drugim zemljama na koje se gleda kao atraktivnije za poslovanje. Ipak, u pravilu sve države zapadne Europe imaju više stope poreza na dobit nego Hrvatska. Teško da se motiv za ‘premještanje poslovanja‘ može pronaći samo u poreznim stopama, osim ako se ne planiraju iskoristiti posebne pogodnosti sustava koje mogu efektivnu stopu poreza na dobit znatnije sniziti, poput patent boxa i slično. Lider

22.11.2023. (13:00)

Administrativna otežica

Računovođe na nogama – novi pravilnik o doprinosima donijet će nam kaos

U cijeloj se priči posebno ističe detalj da je motiv predlagatelja, odnosno države bio da plaće zaposlenih dodatno rastereti. Međutim, administrativno neće doći do nikakvog rasterećenja, upravo suprotno, tvrdi računovodstvena struka. Pravilnik predviđa ispravke JOPPD obrazaca kao rutinsku svakodnevnu operaciju ne uzimajući u obzir kompleksnost sastavljanja, a posljedično i ispravljanja takvog izvještaja – kažu računovođe. Kao rješenje problema struka predlaže brisanje ove dopune te propisivanje obveze Ministarstva financija, odnosno Porezne uprave da godišnjim obračunom utvrdi iznos olakšice. Trenutni prijedlog poslodavcima donosi i skuplju uslugu. Lider

19.11.2023. (11:00)

I oni imaju svog Todorića

Apple bi mogao biti prisiljen Europskoj uniji platiti 13 milijardi eura poreza

EU tvrdi kako je Apple ostvario nepravedne koristi od dvije odvojene porezne odluke u Irskoj kojima je tvrtci omogućeno da plaća stopu poreza od tek 0.005 posto svog globalnog profita. Odvjetnik Pitruzzella je preporučio da Europski sud pravde poništi tu presudu, a slučaj vrati na Opći sud kako bi se donijela “nova meritorna odluka.” Očekuje se da će Europski sud pravde konačnu presudu donijeti unutar sljedećih nekoliko mjeseci. Financial Times prenosi kako bi presuda protiv Applea mogla dovesti do toga da će i druge zemlje unutar Europske unije, pa čak i SAD, tražiti dio ukupnog iznosa od 13 milijardi eura. Forbes