Drljača: Je li bogohulno pitati što se dogodilo u Srbiji koja je ostala na ispod 400 mrtvih na milijun? - Monitor.hr
10.01.2021. (12:30)

Upitnici iznad glave

Drljača: Je li bogohulno pitati što se dogodilo u Srbiji koja je ostala na ispod 400 mrtvih na milijun?

Tjedan iza nas ponudio nam je nove upečatljive dokaze kako na stvari ne smijemo gledati samo iz jednog kuta. Puno toga je relativno, pogotovo kad je u pitanju procjena uzroka stvarne opasnosti. Jedan je primjer religija strogih epidemioloških mjera koja ne nudi dokaze spašavanja života, ali je podjednako gorljiva kao i početkom godine kad je u pitanju ograničavanje građanskih i poduzetničkih sloboda. Drugi je primjer opčinjenost antipatičnošću Trumpovih pristaša, iako demokracija u svijetu ima puno ozbiljnijih briga. Piše Gojko Drljača za Jutarnji list


Slične vijesti

29.01. (23:00)

Skrenimo malo s teme na kolumniste

Ivančić: Centralni komoditet

Referirajući se na polemiku između Viktora Zahtile i Sanje Modrić povodom predsjedničkog otkrivanja seksualne orijentacije ministra gospodarstva, kolumnist Jutarnjeg lista Gojko Drljača uključio je sirenu za uzbunu i proglasio opću društvenu opasnost. Mahniti ljevičari poput Zahtile, koji “prelaze granice zdravog razuma”, ustvrdio je, podlo polariziraju društvo, a s obzirom na to da izostaje organizirana institucionalna reakcija, to društvo vodi u smjeru “zastrašujuće crveno-crne močvare radikala”.

No u Drljačinoj vatrenoj interpretaciji akcent nije tek na zdravlju dotična razuma, već na podrazumijevajućoj bolesti svega što nije s njim usuglašeno. Društvo se, drugim riječima, dijeli na zdrave i bolesne – na poželjne i nepoželjne, na normalne i abnormalne – i jedni način da ga spasimo od sigurna uništenja je da bolesnicima onemogućimo pristup javnoj sferi, a ako tamo ipak dospiju, valja ih “širom reakcijom” neutralizirati. Viktor Ivančić reagira na kolumnu Gojka Drljače za Novosti.

17.09.2021. (12:00)

Inflacija naša svagdašnja

Energetska kriza se produbljuje, u Europi padaju rekordi, industrijski divovi u problemu!

Čini se kako će se više cijene energenata tek ugraditi u ostale europske cijene. Europska središnja banka (ESB) ne pokazuje naročite znakove nervoze. The Financial Times objavio je kako prema internim podacima ESB procjenjuje dosizanje očekivane inflacije od 2 posto do 2025. godine te bi stoga mogli podići kamatne stope za dvije godine, što je godinu ranije nego se očekivalo. Međutim, čak niti te interne analize ESB-a koje nisu javno objavljene ne ukazuju na značajnu brigu zbog kontinuiranog i vrlo snažnog rasta cijena industrijskih proizvođača iz mjeseca u mjesec, kao niti dramatični rast cijena prirodnog plina. Piše Gojko Drljača za Jutarnji list

20.12.2020. (00:30)

Crkve da i ne spominjemo

Drljača: Putovanja zabranjena, hoteli otvoreni?; zašto je loše da su ljudi u vikendicama?…

Gojko Drljača u Jutarnjem postavlja nekoliko zanimljivih i važnih pitanja vezano uz stroge epidemiološke mjere: Kako objasniti to što cijeli niz europskih zemalja koji ima vrlo stroge mjere ima vrlo loše pozicije na ljestvici broja smrti na milijun stanovnika? Kako će zabrana putovanja štititi starije građane koji se ionako ne mogu izolirati jer dijele kućanstvo s mlađima? Zašto zabraniti putovanja, a ostaviti hotele otvorenima? Zašto je epidemiološki loše gradske obitelji pustiti u usamljene obiteljske kuće za odmor? Kakvog smisla ima zaključati Grad Zagreb i Zagrebačku županiju u istu epidemiološku zonu, ako zajedno predstavljaju trećinu hrvatskog stanovništva?

01.12.2020. (18:30)

Život je sad na sjeveru

U Hrvatskoj u drugom valu smrtnost raste, a u Švedskoj pada, zašto?

U razdoblju od 1. listopada do 29. studenog u Hrvatskoj smrtnost od korone je oko 1,30 posto, a u Švedskoj ok0 0,56 posto tj. u Hrvatskoj je oko 2,3 puta viša. Gojko Drljača ima dvije teorije – u prvom valu pandemije umrlo je (u Švedskoj) puno ljudi koji bi s obzirom na stanje zdravlja i starost vjerojatno ionako umrli u tom razdoblju; velika opterećenost sustava, odnosno pad kvalitete terapija (u Hrvatskoj) koje primaju oni kojima je život ugrožen.

29.11.2020. (10:30)

"Snađi se druže" se vraća

Drljača: Vlada napravila isto što i zapadne zemlje, osim što nije rekla kako će obeštetiti poduzetnike

Nema ništa posebno u tome što je sada učinila Vlada u odnosu na cijeli niz europskih zemalja, osim što su u naprednijim zapadnim demokracijama pri proglašenju ovih parcijalnih lockdownova odmah rekli poduzetnicima kako će ih točno obeštetiti te što će činiti kako bi ublažili recesiju. Originalni smo ispali samo po tome što je taj financijski aspekt priče u Lijepoj našoj izostao – piše Gojko Drljača za Jutarnji koji, generalno, odobrava novu mjere.

26.10.2020. (21:00)

Utrka virusa i cjepiva

Drljača: Brojke u Belgiji i Češkoj bude nadu da se situacija stabilizira, velika vijest stiže i s Oxforda

“Do sada je bilo poznato da Oxfordovo cjepivo osigurava dobru imunološku reakciju kod starih do 55 godina, a sada znanstvenici bliski istraživačkom timu gaje optimizam i za starije skupine, premda, prema pisanju The Financial Timesa, britanski regulator još ne želi pothranjivati jako brzo odobrenje za uporabu novog cjepiva. Kao rok se spominjao siječanj 2021. godine. Hrvatska je preko zajedničke EU-inicijative u grupi zemalja koje mogu računati s relativno brzom distribucijom prvih doza Oxfordovog cjepiva.” Piše Gojko Drljača za Jutarnji list

25.10.2020. (20:00)

Bez panike, ali pametno

Drljača: Ekonomska drama bit će dulja i teža nego što smo mislili: zato si ne možemo priuštiti lockdown

Ekonomski kontekst je bitan kako bismo razumjeli zbog čega si Hrvatska ne može još jednom priuštiti krupnu grešku zvanu lockdown, kao niti jednu ozbiljnu grešku kad je u pitanju kontrola pandemije. Ako odemo predaleko u blokadi javnog i ekonomskog života, štete nas lako mogu gurnuti u financijsku provaliju. Ako pak izgubimo kontrolu nad pandemijom, kombinacija ekonomske krize i krize povjerenja također može voditi prema kolapsu svih bitnih nacionalnih sustava – socijalnog, financijskog, mirovinskog, zdravstvenog i političkog… Zaključak: izvucimo maksimum aktivnosti u ovom napornom suživotu s novim virusom jer je sve drugo dugoročno rizičnija opcija. Panika i strah mogli bi se pokazati puno gorim neprijateljem. Piše Gojko Drljača za Jutarnji list

27.09.2020. (21:00)

Možemo li izbjeći crne scenarije?

Drljača: Jesi li bolji čovjek ako najavljuješ Manaus u Hrvatskoj ili se nadaš scenariju iz Tokija?

Japanci su pratili 615 volontera iz iste velike kompanije, ali u različitim dijelovima Tokija. Dva su ih puta testirali. Seroprevalencija je tijekom ljeta među njima narasla sa 5,8 do ekstremno visokih 46,8 posto, a da nitko nije umro. Posebno obratite pozornost na to da je čak 81,1 posto pozitivnih na prvom testiranju u samo mjesec dana na drugom testiranju postalo negativno na IgM. Pri ovome još samo treba podsjetiti na istraživanje Karolinska instituta koje je otkrilo da se dvije trećine asimptomatičnih othrvalo zahvaljujući T-stanicama. Što to govori o smrtnosti? Piše Gojko Drljača za Jutarnji list

20.09.2020. (22:30)

Djeca osamdesetih

Drljača: Zašto mladim hrvatskim poduzetnicima stižu stotine milijuna?

Milijarde koje su stvorile pametne i poduzetne ekipe u Infobipu, Nanobitu i Rimcu nisu pravilo, nego izuzeci koje danas možemo nazvati putokazima. Zašto vlasnicima relativno mladih hrvatskih kompanija u posljednje 2-3 godine iznenada stižu stotine milijuna? Odgovor je jednostavan: jer su bili poduzetni, lukavi i jako radišni. Putokazi su to koji nam govore što trebamo mijenjati u obrazovnom sustavu i odnosu prema poduzetničkim inicijativama – piše Gojko Drljača u Jutarnjem o uspjehu mladih hrvatskih poduzetnika.

16.08.2020. (21:00)

Virus manipulacije informacijama

Drljača: Covid-19 i put prema bizarnim i zastrašujućim oblicima cenzure

Inicijativa EDRi (European Digital Rights) upozorila je kako su velike kompanije koje stoje iza najpoznatijih internetskih tražilica i društvenih mreža također dovele u pitanja fundamentalna prava slobode izražavanja kroz uvođenje posebnih politika svih objava koje imaju veze s virusom SARS-CoV-2. Pozicioniranje vijesti na tražilici, selekcioniranje vijesti, pa čak i uklanjanje objava neke od najvećih tvrtki prepustile su automatiziranim digitalnim alatima; umjetnoj inteligenciji, algoritmima te moderatorima koji su dobili striktne upute neka slijede politike koje su donijele pojedine države ili organizacije. To je, pak, dovelo do bizarnih i zastrašujućih oblika cenzure. Piše Gojko Drljača za Jutarnji list