Drevni amazonski gradovi mogli bi nas naučiti kako može izgledati budućnost civilizacije - Monitor.hr
18.06.2022. (16:00)

Stopljeni s prirodom

Drevni amazonski gradovi mogli bi nas naučiti kako može izgledati budućnost civilizacije

Čini se da su drevne strategije urbanog planiranja koristile sofisticirani sustav upravljanja zemljištem i vodama. Tim arheologa otkrio je urbanu civilizaciju u srcu amazone koja nije ugrožavala prirodne ekosustave. Arheolozi su otkrili ostatke pretkolumbovskog urbanog naselja koje se proteže na više od 4500 četvornih kilometara u amazonskoj prašumi na području Bolivije. Ovo je najnoviji dokaz da su velika, složena urbana društva postojala u Amazoni prije dolaska Španjolaca. Neki stručnjaci kažu da je ovo urbano područje, koje je gotovo 900 godina bilo dom tisućama ljudi, primjer kako su gradovi mogli postojati u prašumi bez da su degradirali okoliš. Izgradnja ovog grada nije zahtijevala rušenje šume, a osim toga, prostorni plan grada uključivao je sofisticirani sustav poljoprivrede i upravljanja vodama. Green


Slične vijesti

03.09.2022. (13:00)

Nitko iz vanjskog svijeta nikad nije razgovarao s njim

25 godina živio sam u amazonskoj prašumi. Zvali su ga “Čovjek iz rupe”

image

Njegovo ime nije poznato, a zvali su ga “Čovjek iz rupe” jer je kopao duboke jame da bi ulovio životinje ili se u njima sakrio. U Brazilu je dobio i nadimak “Najusamljeniji čovjek na svijetu“, zbog svog načina života. Nitko iz vanjskog svijeta, koliko je poznato, nikad nije razgovarao s njim. Njegovo pleme nikada nije dobilo ime, a ne zna se ni kojim su jezikom govorili. Tijekom godina, osim rupa koje je kopao ostavio je za sobom i slamnate kolibe s ručno izrađenim alatima i oružjem. Godine 1995. pobijeni su svi članovi njegova plemena. Naime, prema brazilskom ustavu, starosjedioci imaju pravo na vlastitu zemlju sve dok je živ i zadnji pripadnik plemena, pa ih često ubijaju oni koji im ju žele oduzeti. Nedavno je otkriveno da je umro i “Čovjek iz rupe”, navodno je imao oko 60 godina. “Bio je posljednji u svom plemenu, tako da je to još jedno pleme koje je izumrlo – nije nestalo, kako neki ljudi kažu, izumiranje je mnogo genocidniji proces od prirodnog nestajanja”, rekla je Sarah Shenker, aktivistica Survival Internationala, globalnog pokreta za plemenske narode. Slobodna

 

 

15.07.2022. (19:00)

Sve tanja pluća svijeta

U posljednjih pet desetljeća Amazona je izgubila oko 17 posto svojih šuma, krči se i dalje

Krčenje šuma u Amazoniji doseglo je novi rekord tijekom prve polovice 2022., izvijestila je u petak Brazilska svemirska agencija, produbljujući zabrinutost da će ključna uloga ogromne prašume u zaštiti zdravlja planeta biti nepopravljivo oštećena. Satelitski podaci pokazali su da je više od 3980 četvornih kilometara, područje pet puta veće od New Yorka, bilo iskrčeno u prvih šest mjeseci ove godine, što je najveća brojka barem od 2016. godine. Podaci agencije također su ukazali na to da je požarna aktivnost prošlog mjeseca bila najveća za lipanj u posljednjih 15 godina jer su farmeri spaljivali šumsku vegetaciju kako bi očistili zemlju za usjeve i stoku. Šuma je ugrožena u posljednjim desetljećima jer se zemljište krči i prenamjenjuje uglavnom za stočarstvo i poljodjelstvo. U posljednjih pet desetljeća Amazona je izgubila oko 17 posto svojih šuma. Green

30.08.2017. (21:30)

No pasaran

Brazilski sud poništio odluku vlade i zabranio uništenje amazonske prašume

Brazilski federalni sud u Brasiliji stao je na kraj inicijativi brazilske vlade da pokrene postupak iskorištavanja prirodnih resursa dijela amazonske prašume velikog 46 tisuća kvadratnih kilometara. Ovo je područje navodno bogato zlatom, manganom i drugim mineralima, a brazilski predsjednik Michael Temer rekao je da će ovaj potez ojačati državnu ekonomiju. Nakon oštrih kritika javnosti, aktivista i slavnih osoba, sud je poništio vladinu inicijativu. Rezervat Renca dom je starosjedilačkim plemenima i netaknutoj prirodi. BBC