Drevne kosti čeljusti iz Etiopije otkrile novu ljudsku vrstu - Monitor.hr
28.05.2015. (16:30)

CSI: Etiopija

Drevne kosti čeljusti iz Etiopije otkrile novu ljudsku vrstu

Studija objavljena u časopisu Nature tvrdi da je u Etiopiji otkrivena nova ljudska vrsta nazvana Australopithecus deyiremeda. Znanstvenici su pronašli ostatke zuba i čeljusti stare između 3,3 i 3,5 milijuna godina, što po njima potvrđuje da je u tom periodu postojalo nekoliko različitih vrsta. U građi čeljusti te veličini i obliku zuba pronađene su očite razlike u odnosu na slavnu Lucy, koje upućuju da je porijeklo ljudi ipak malo kompliciranije no što se mislilo. CNN


Slične vijesti

08.07. (17:00)

Bolji su i od Indiane Jonesa

Youtuberov projekt pomogao astronomima otkriti jednu od tajni mehanizma iz Antikitere

Poznati youtuber i astronomi koji rade na gravitacijskim valovima neobičan su spoj, ali upravo oni zajedničkim su naporima došli do jednog bitnog arheološkog otkrića. Mehanizam iz Antikitere otkriven je 1901. godine kod istoimenog grčkoj otoka. Iznimno je to složeni mehanički uređaj sa zupčanicima i brojčanicima, a služio je, kako je dugogodišnja istraga pokazala) za predviđanje položaja planeta, Sunca i Mjeseca, pomrčina te kao kalendar. Pretpostavlja se da potječe od 150. do 100. prije Krista, pa se samim time smatra prvim analognim računalom i čudom mehanike, budući da su se slični mehanizmi u poznatoj nam povijesti pojavili tek 15-ak stoljeća kasnije.

Na temelju rendgenskih snimki iz 2020. godine, fragmenata i nepotpunih informacija koje je “iskopala” Budiseliceva istraga, statistička je analiza pokazala da misteriozni brojčanik mehanizma ima vrlo vjerojatno 354 rupe, a ne njih 365. to bi značilo da je vrlo vjerojatno njegova namjena bila praćenje starogrčkog lunarnog kalendara. Bug

08.10.2023. (10:00)

Kako to? Kako to?

Viminacijska flota izronila iz ugljenokopa

Brod pronađen blizu Viminacijuma: Nastavak priče

Arheološki lokalitet Viminacium u Srbiji, čije je istraživanje počelo zbog ostataka rimske prijestolnice provincije Gornje Mezije, još jednom je iznenadilo stručnjake. Otkriće “fosiliziranih” brodova, duboko u tlu brda ispod rudnika ugljena Kostolac, na kojem se prostirao veliki rimski grad Viminacium, zaprepastilo je i najiskusnije arheologe, a najveća enigma je iz kojeg razdoblja potječu brodovi, hermetički sačuvani glinom i muljem?! Pronađeni su u istoj zoni gdje i ostaci mamuta, stari milijun godina, na 19-20 metara dubine. Po toj analogiji, brodovi bi potjecali iz vremena od prije 70.000 godina, što je po službenoj povijesti i arheologiji – nemoguće. Arheologe dodatno zbunjuje to što kraj plovila nema predmeta koje su koristili lađari. Raspored monoksila i brodova podsjeća na poredak ratnog desanta, ali nisu pronađeni tragovi koji upućuju na borbe ili paljevine. Jednostavno, kao da je sve odjednom propalo u mulj. Atma/Novosti/Punkufer

08.07.2023. (21:00)

Ipak nije sve fantazija

Artefakt sudbine iz novog filma o Indiani Jonesu zaista postoji

Tko je gledao novi film Indiana Jones zna o čemu se radi. Antikiterski mehanizam počivao je na dnu Sredozemlja više od 2000 godina. Antikitera je otok između Grčke i Krete, a pronađen je slučajno (artefakt, ne otok). Ronioci su bili u potrazi za morskim spužvama, da bi pronašli ostatke antičkog brodoloma. Radi se o neobičnoj astronomskoj napravi s kojom su se mogle predvidjeti pozicije sunca, mjeseca i planeta. Neki ga opisuju kao “prvo analogno računalo”. Nije poznata njegova starost. National Geographic… nešto slično nekima je vjerojatno poznato iz igrice Indiana Jones and Fate of The Atlantis

17.06.2023. (16:18)

Rijetki brončani srednjovjekovni mač nedavno iskopan u Njemačkoj i dalje sjaji

07.05.2023. (18:00)

Ljudi su hodali ovom cestom

Pod morem kod Korčule otkriveni cesta stara 7000 godina i ostaci naselja

VIDEO Pod morem kod Korčule otkriveni cesta stara 7000 godina i ostaci naselja

U istraživanjima potopljenog neolitičkog lokaliteta Soline na otoku Korčuli, arheolozi su pod morem pronašli ostatke ceste stare gotovo 7000 godina, priopćili su sa Sveučilišta u Zadru. Ispod naslaga morskog mulja, otkrivena je cesta koja je spajala potopljeno prapovijesno naselje hvarske kulture s obalom otoka Korčule, dodaju sa Sveučilišta. Riječ je o pažljivo složenim kamenim pločama koje su bile dio ceste široke četiri metra koja je spajala umjetno stvoreni otok s obalom. Radiokarbonskom analizom očuvanog drva pronađenog u prošloj arheološkoj kampanji, cjelokupno naselje datirano je oko 4900 godina prije Krista. Ljudi su hodali ovom cestom prije gotovo 7000 godina, navodi se u priopćenju Sveučilišta u Zadru. Index

10.04.2023. (09:00)

Psihodelija iz brončanog doba

Pramenovi kose otkrili čime su se Europljani drogirali prije 3000 godina

Ancient Humans Took Hallucinogens 3,000 Years Ago for Rituals: Study

Analiza pramenova kose, pronađenih u jednoj špilji na španjolskom otočju Menorci pokazala je da je lokalno stanovništvo koristilo psihoaktivne supstancije još prije 3000 godina. Znanstvenici kažu kako je to najstariji izravan dokaz da su ljudi i u to vrijeme uzimali halucinogene droge, prenosi Science News. Konzumirali su biljke koje utječu na promjenu stanja uma i na vid, smatra arheologinja Elisa Guerra-Doce sa Sveučilišta Valladolid u Španjolskoj. Kemijska analiza pramenova kose iz jednog spremnika u špilji otkrila je prisutnost triju psihoaktivnih biljaka. Znanstvenici su zaključili da su one konzumirane, a potom i apsorbirane u kosi u razdoblju od gotovo godinu dana. Novilist

 

 

04.02.2023. (08:00)

Gradili hramove bez metalnih alata između 9500. i 8000. godine prije nove ere

Göbekli Tepe – tajanstveni kompleks hramova 6000 godina stariji od Stonehengea

Gobekli Tepe (8)

Neolitičko arheološko nalazište poznato kao Göbekli Tepe – što na turskom znači ‘trbušasto brdo’ – nalazi se na vrhu vapnenačkog planinskog grebena u jugoistočnoj Turskoj nedaleko od grada Urfe i sirijske granice. Ta lokacija prvi je put označena kao zanimljiva tijekom jednog terenskog istraživanja 1963. godine, ali tek je njemački arheolog Klaus Schmidt 1994. godine shvatio važnost tog nalazišta i iste godine počeo arheološka iskapanja. Kompleks su izgradili pretpovijesni ljudi o kojima ne znamo gotovo ništa osim da tada još nisu bili razvili metalne alate pa čak ni tehnike izrade glinenog posuđa. Mnogi od stupova bogato su ukrašeni figurativnim antropomorfnim detaljima i reljefima divljih životinja. Kompleks je datiran u tzv. predgrnčarski neolitik, u razdoblje između 9500. i 8000. godine prije nove ere, što znači da je nevjerojatnih 6000 godina stariji od Stonehengea i velikih egipatskih piramida. Göbekli Tepe vjerojatno je najstariji kompleks hramova na svijetu. Tportal

26.01.2023. (09:00)

Tajnu je odnio sa sobom u grob

Grobnica prvog kineskog cara mogla bi biti puna zamki

I zbog toga se aheolozi boje u nju ući. Dobro, prvi je razlog da se boje da će oštetiti povijesno vrijedne artefakte i tako izgubiti moguće vrijedne informacije, budući da su invazivne arheološke metode ovdje jedina opcija. Na sličan su način u 19. stoljeću uništili mogući pronalazak ostataka Troje. No, ono što posebno straši su napisi kineskog povjesničara iz tog doba (210. godina prije Krista) koji napominje kako je grobnica vjerojatno puna smrtonosnih zamki koje bi usmrtile moguće provalnike. Pokraj strijela koje bi se aktivirale kao da si u Indiana Jones filmu, veći je strah od otrovne žive, čija je neobično visoka koncentracija zamijećena oko lokacije grobnice (koju, usput budi rečeno ,”čuvaju” brojni kameni vojnici). IFL Science

15.12.2022. (13:00)

Postoji samo u mašti

Zašto arheolozi ne istražuju moguću lokaciju Atlantide

Iako ju jako davno spominje Platon kao mitski otok na kojem je živjelo napredno, gotovo idealno društvo i koji je potonuo uslijed epske katastrofe, Atlantida je zapravo postala “mit” tek u 19. stoljeću kada se počinje češće spominjati. Svi dostupni dokazi upućuju na to da je Platon cijelu priču izmislio kao metaforu idealne države i opasnosti imperijalizma. Stručnjaci upozoravaju da Atlantida ionako nije dio grčke mitologije, a “mitski” status dobila je tek u 19. stoljeću kada se netko dosjetio (Teozofi koji su stvarno vjerovali u svašta) da bi to moglo biti stvarno povijesno mjesto. Budući da je arheologija znanost koja se bavi materijalnim ostacima, osim Platonovih par redaka, tu nema ništa za istraživati. IFL Science