Domaći turisti spašavali sezonu - u kolovozu ih je bilo 20% više

Nismo baš skroz gologuzi

Domaći turisti spašavali sezonu – u kolovozu ih je bilo 20% više

Uprvih osam mjeseci 2020. turisti su ostvarili 6,2 milijuna dolazaka i 36,6 milijuna noćenja, što je 60% manje dolazaka i 52% manje noćenja nego lani u istom razdoblju. Domaći turisti ostvarili su u tom razdoblju 1,1 milijun dolazaka i 4,6 milijuna noćenja (29% i 19% manje), a strani 5 milijuna dolazaka i 32 milijuna noćenja (64% i 55% manje). U kolovozu je bilo 2,5 milijuna dolazaka i 16,7 milijuna noćenja svih turista (48% i 40% manje), dok je broj domaćih turista u kolovozu porastao na 412.000 (19% rast), kao i noćenja na 2,2 milijuna (16%). Telegram

turistička sezona

Pošaljite nam te nepoželjne turiste malo na kontinent

Prekomjerni turizam je problem, ali samo u određenim destinacijama, stvara se dojam da turizam općenito nije dobar

U takvom medijskom ozračju, čitava Europa bavi se turističkom sezonom od koje, više-manje, živi. I nekakvo je pravilo da zemlje koje privlače velik broj turista ostvaruju najviše prihoda. Vijesti s poznatih destinacija ili njihova ponuda popularna su tema. Svi su, čini se, eksperti za probleme u turizmu, a problema naravno ima: bilo da su to velike hotelske kuće, loši gosti ili skupoća do generalno “neuspjele sezone”. Mediji vole naglašavati da “brojke skrivaju stvarnu sliku” jer, prema njima, prava slika je zapravo loša. Pitanje je, dakle, što te brojke doista znače? Jesu li one zaista mjerilo uspjeha ili postoji nešto dublje što nam promiče? Naravno, ove se teme ističu u ljetnim mjesecima kada ima minimalnog prostora za promjene jer su stvari već postavljene. U tom dualizmu posebno najpopularnijim destinacijama volimo tražiti negativne priče: od Barcelone, Venecije, Hvara ili spomenutog bisera Dubrovnika. No, pitanje je jesu li te priče zaista odraz stvarnih problema ili samo još jedan način da se popuni medijski prostor popularnom destinacijom. Poslovni

prekomjerni turizam turistička sezona turizam

Zimmer frei u dominaciji

Rentijerski model turizma zemlju je doveo do točke opasnosti od monokulture

Sve dok nam turizam drži glavu iznad vode, a drži još od postpandemijskih vremena, nitko se ne bavi pitanjima o tome je li turizam kakav nam se događa (a događa nam se inercijom, jer… sunce, more i to),) ono što nam stvarno treba ili bi možda netko njime trebao upravljati. Rentijerski je model turizma zemlju doveo do točke opasnosti od monokulture što ugrožava i nas i sve oko nas. Kada gledamo cjelokupnu turističku godinu, od početka siječnja, onda je 2024. objektivno dobra godina. Treba, kažu stručnjaci, definirati set mjera za razvoj malih obiteljskih i sličnih hotela te daljnje upravljanje i razvoj privatnoga smještaja, riješiti oporezivanje rentne pozicije kampova i definirati model za prerastanje kampova u kompleksnije proizvode, sveobuhvatno adresirati problematiku hotelskoga sektora… a posebno treba početi upravljati prostorom, smatraju stručnjaci. Lider

rentijerska ekonomija turistička sezona turizam

Nije dovoljno imati apartman

Pobjednici ove turističke sezone su hoteli i kampovi s najskupljim smještajem

Hoteli s pet zvjezdica na vrhuncu su sezone popunjeni 96 posto, kampovi s pet zvjezdica 100 posto, a hoteli s četiri zvjezdice 93 posto. Poslovne izazove imaju objekti nižih kategorija, posebno oni s dvije zvjezdice, koji zbog inflacijskih troškova pokušavaju postići cijene koje tržište očito ne prihvaća. Proteklih godina skupoću su, kad je riječ o smještaju, najviše ‘sijali‘ apartmani. A oni čine čak dvije trećine ukupnih smještajnih kapaciteta, pa se Hrvatska sa samo 9,5 posto hotelskog smještaja diči najnepovoljnijom strukturom turističkih ležajeva na Mediteranu.

Katkad srozavanje cijene neće donijeti gosta ili popunjenost kakvu želite, već će gosti doći privučeni vašim dosadašnjim radom i bogatim sadržajem koji nudite. Upravo je to i pouka ove sezone. Niža cijena često ne diktira popunjenost, kao što to misle u komercijalnom smještaju, ali za obiteljski smještaj srozavanje cijena usred sezone obično nije dobro. Lider

hoteli kampovi turistička sezona turizam

Nešto se i ušpara

Srpska TikTokerica koja radi sezone u Hrvatskoj: Može se zaraditi od 900 do 2500 eura

Ovisno o poslu koji radite. Sobarice su plaćene oko 1000 eura, konobari od 1000 do 1700 eura, rad u kuhinji je plaćen između 1000 i 2500 eura, ovisno o znanju i iskustvu. Recepcija, animacija i spa pozicije od 900 do 1500 eura. Radiš 8, 10, 12 sati na dan, kako kad. Imaš jedan dan tjedno slobodno i taj dan izbjegavaš mjesto gdje radiš u širokom luku. Posao kao posao, mora se odraditi. Nisam oduševljena, ali sam zadovoljna zaradom. Hrana i smještaj su osigurani od strane poslodavca, što je jedini način na uštedite novac kad dođete, objasnila je Bojana koja već četiri sezone radi u Hrvatskoj, dok ostatak godine predaje engleski u Vijetnamu. Index

plaće sezona sezonski rad turistička sezona

Iznajmljivači i ugostitelji, ne brinite (zasad)

Perković: Unatoč manjem broju turista, sezona je daleko od propale

Rezultati vjerojatno neće biti toliko dobri kao prošle godine, kad je ostvareno 9 posto više dolazaka i 3 posto više noćenja, ali nema govora o krahu turističke sezone. Štoviše, pad ukupnog broja dolazaka u srpnju i kolovozu dobar je za Hrvatsku pod uvjetom da se u ostalim mjesecima bilježi visok rast. Naime, sezonalnost turizma u Hrvatskoj jedna je od najvećih mana. Hrvatska 70 posto noćenja stranih turista bilježi u samo tri mjeseca – srpnju, kolovozu i rujnu. Doslovno nema države u Europi da ima toliko izraženu sezonalnost turizma kao Hrvatska. To stvara brojne probleme i troškove, pa je blagi pad dolazaka u srcu sezone uz snažan rast u pred i postsezoni zapravo zdrav za turizam Hrvatske. Branimir Perković za Index.

Branimir Perković turistička sezona turizam

Čeka nas zimsko ljetovanje

Turistička sezona mogla bi se pomaknuti zbog klimatskih promjena

Zbog velikih vrućina s glavnih ljetnih mjeseci turistička bi se sezona mogla pomaknuti na sadašnje podsezone, uvjeren je direktor najvećeg njemačkog turističkog koncerna TUI. To bi moglo imati pozitivnog učinka za sve. Dok za najvećih ljetnih vrućina vladaju požari, za budućnosti se prognozira pojačanje potražnje za regijama u kojima temperature nisu postigle tolike vrijednosti kao na Sredozemlju, što bi moglo biti dobro za sjevernije krajeve Europe kao i planinske regije u kontinentalnom dijelu. Sredozemni otoci će i dalje ostati atraktivni, ali vjerujem da će se potražnja pomicati na mjesece s blažim temperaturama i s bukinzima već od veljače, smatraju. DW

godišnji odmori turistička sezona turizam

Ne samo paštetu i špagete, i WC papir nosit od doma

Ovo su cijene u dućanima na kopnu i moru. U jednom prašak za veš 47 eura, u drugom 22

Za razliku od sladoleda i restorana, trgovine su nužne za svakodnevni život i domaćih, i gostiju. Zbog toga su i cijene u njima, s obzirom na to da se radi o nužnim prehrambenim i neprehrambenim namirnicama, nešto što više utječe na svakodnevni život. Usporedili smo cijene u Splitu, Supetru, Puli i Zagrebu, i to u Konzumu, kao najvećem trgovačkom lancu, i u dva manja lanca, izrazito zastupljena na Jadranu – Studencu i Tommyju. Iako je riječ o istim trgovinama s pretežno identičnom ponudom proizvoda, vidljivo je da se njihove cijene razlikuju od mjesta do mjesta, a na iznose tih cijena, dakako, najviše utječe turizam. Što je turistička destinacija traženija – u njoj su cijene veće. Studenac je daleko najskuplja trgovina, dok Tommy i Konzum imaju više-manje usklađene cijene i znatno veći broj proizvoda na akciji. Također, razlike u cijenama njihovih proizvoda ne odskaču drastično između Splita, Supetra, Pule i Zagreba. Index

Konzum Studenac Tommy turistička sezona usporedba cijena

I dalje sunce, more i plaže, pa dok ne dosadi

Povijesna godina za hrvatski turizam: Vrijeme je za kvalitetu, a ne masovnost

Mnogi su jednostavno vidjeli priliku za dobrom investicijom ulaganjem u gradnju ili kupnju apartmanskog smještaja. Tako danas imamo preko 60 posto kapaciteta u privatnom smještaju, dok recimo u Grčkoj ili Italiji privatni smještaj čini oko jedne trećine, a u Španjolskoj svega 24 posto. Iako smo popularna destinacija, daleko smo od iskorištenosti punog potencijala. Trebali bismo bježati od masovnog turizma, a prema njemu idemo. Umjesto toga treba razmišljati o sadržaju i kvalitetnim radnim mjestima (iako nitko neće reći kakav točno sadržaj). Lider

turistička sezona turizam

Najam van sezone

Birtić: Već se zna, i iduća turistička sezona već je srušila rekorde

Brzi test kontaktiranja vlasnika apartmana u subotu i nedjelju, slobodan sam zaključiti, otkriva i da je prošla sezona bila fantastična te da će i ovo ljeto potući sve rekorde. Ili, hajde, ako i ne otkriva, iz testa se to da prognozirati s velikom vjerojatnošću pogotka. Vikendom uglavnom ne odgovaraju na poruke. Što će reći, dovoljno im je dobro, i predobro. Također, neki u ponudi diskretno, da te zaprepasti tek na dolasku, nimalo diskretno napišu da se ručnici i plahte dodatno naplaćuju. Da im je dobro vidi se i po cijenama izvan sezone. Vrlo često su iste kao u sezoni ili samo neznatno snižene. Cijenu najma bolje drže desetljećima netaknuti “bakini” apartmani, nego sređeni novijim namještajem i pločicama. Dalje, praksa “ne da mi se mijenjati lancune za dva noćenja”, gotovo neslužbena himna sezone, na mnogim mjestima vrijedi i u veljači. Traži se minimalno tri ili više noćenja – piše Tomislav Birtić. Express…

turistička sezona

Najbolji, ali ne dovoljno dobri

Europski turizam na putu je oporavka, a Hrvatska u odnosu na konkurenciju ima ozbiljan problem

Rast noćenja u odnosu na prošlu godinu ostvaren je u svim članicama EU, a brojka od 856 milijuna noćenja od lipnja do kolovoza govori u prilog tomu. Iako brojke nisu dosegnule predpandemijske, znak je to oporavka i svakako je bolje nego prošle godine. S 81 posto rezultata od predpandemijske godine, Hrvatska jest u vrhu oporavka, no Veljko Ostojić upozorava da je potrebno raditi na turističkom oporavku i napretku, pogotovo u sektoru radne snage koji ističe kao najvažniji problem s kojim se Hrvatska susreće uz problematično polje investicija. Tportal

Hrvatska radna snaga turistička sezona

Nismo baš skroz gologuzi