Dokumentarac o Led Zeppelin: Kad je rock bio mlad - Monitor.hr
08.02. (21:00)

Whole lotta love

Dokumentarac o Led Zeppelin: Kad je rock bio mlad

Ujedno je i prvi dokumentarni film o Led Zeppelinu u kojem su sudjelovali svi živući članovi; Jimmy Page, Robert Plant i John Paul Jones, ali je glasom prisutan i pokojni bubnjar John Bonham, koji ni za života nije bio sklon davanju intervjua. Zahvaljujući modernoj tehnologiji pročišćavanja starih audio snimki Bonhamovog glasa, koje je produkcija godinama sakupljala iz najrazličitijih izvora, uspješno je oživotvoreno zvučno prisustvo i tog ključnog člana. U vremenima kad se glazbeni dokumentarci, ali i biopicovi pojavljuju kao gljive poslije kiše i u kojima je često glazba sekundarna priča jer se u prvi plan gura mnoštvo drugih naizgled primamljivijih narativa, „Becoming Led Zeppelin“ odskače upravo stoga što je u njemu glazba primarna – ona je ujedinjujući narativ za četiri različita i naizgled nespojiva karaktera koji i dan danas jednakim sjajem sjaje kao pojam onoga što bend treba biti. Zoran Stajčić za Ravno do dna


Slične vijesti

Jučer (13:00)

Kad ti ne preostane ništa drugo, gleda ti se u zvijezde

Pod sretnom zvijezdom: Gorko-slatki dokumentarni film o talijanskoj astrologinji

Njegova glavna zvijezda je talijanska astrologinja Luciana de Leoni D’Asparedo, koja vjeruje da na život utječe položaj sazviježđa u trenutku našeg rođenja. Brojni ljudi kontaktkirali su je u vezi svojih problema, a film prati njihove priče, nadanja i rođendanska putovanja. Bilo da se radi o Taipeiju, Bejrutu, Cresu ili vlastitom stanu, tijekom ovih putovanja, protagonisti prolaze neočekivane transformacije koje će im pomoći da otkriju što uistinu žele.

Ovaj film je empatična potraga za smislom u kozmosu ispunjenim kaosom, rečenica je koja stoji u najavi ovog ostvarenja i doista ga sjajno opisuje. Bez obzira vjerovali li vi u astrologiju ili zazirali od nje, u svojoj suštini, priča je ovo o ljudima koji, ma kako različiti bili, teže ka istome – pronalasku ljubavi (u različitim formatima). Ipak, priče su ovo koje nemaju nužno sretan kraj. Zvijezde, što i sama Luciana voli isticati, ukazuju na put, ali ga ne određuju. Određujemo ga mi sami. Journal… film je sniman na Cresu i okolici (HRT).

09.04. (20:00)

Smjena geneacija

Novinar i redatelj filma ‘Najglasnija tišina’: Da ćaciji imaju imalo mozga, ne bi bili ćaciji. Snaga studenata je mnogo jača

To je najveća snaga Vučićevog režima, podrška koju ima iz trenutno vladajućih krugova Evropske unije, koji su uglavnom konzervativni. Podrška i dalje traje, jer postoji pre svega taj cilj kopanja litijuma i ko zna koji još poslovni interesi koji su skriveni od javnosti. Trideset godina moje novinarske karijere obeležene su borbom za evropske integracije i normalnije društvo i naravno, ne mogu tek tako da mi preokrenu naopako taj fokus, ali se ponekad osećam izneverenim do mere da me to uvede u dilemu da li je integracija uopšte potrebna. Užasava me pomisao da je takozvani zapadni Balkan Afrika Evrope, a sve više mislim da nas sa namerom EU gura ka tome. Sa druge strane, treba imati u vidu da je cela Evropa skliznula udesno i da je Vučić za njih prirodni saveznik, te da je očigledno vreme da se i tamo pokrenu procesi promena i ozdravljenja društava, kaže Reljić za H-alter. Film prati generaciju koja umjesto da dogovara koliko će gajbi piva uzeti za novogodišnju proslavu, za doček dogovara komemorativnu šutnju, razgovarao je Reljić uoči ZagrebDoxa i za HRT.

07.04. (14:00)

Jedino što možemo je zelenije živjeti

Regenerativna poljoprivreda rješenje je za klimatske promjene? Dokumentarac ‘Poljubi zemlju’ to promovira, no stručnjaci se baš i ne slažu

Film “Kiss the Ground” autora Josha Tickella i Rebecce Harrell Tickell istražuje kako obnova tla može pomoći u smanjenju emisija ugljičnog dioksida te zagovara regenerativne metode koje mogu obrnuti ovaj proces. No, film se bavi i drugim temama, poput negativnog utjecaja kemijskih pesticida i umjetnih gnojiva na bioraznolikost i kvalitetu tla te povezanosti zdravlja tla s globalnim ekološkim problemima, uključujući dezertifikaciju, poplave i eroziju. Pozitivne kritike o filmu govore kako uspješno predstavlja kompleksne ekološke teme na način koji je razumljiv i zanimljiv široj publici, a pritom je i lijepo snimljen. S druge strane, neki kritičari smatraju da film pojednostavljuje kompleksnost klimatskih promjena i ne nudi dovoljno dokaza o tome koliko regenerativna poljoprivreda može smanjiti emisije CO2. Agroklub

03.04. (14:00)

Ne dirajte mi Savicu

Crveni tobogan Nebojše Slijepčevića: Kako je Savica pobijedila Bandića

Stanovnici tog kvarta uz sjevernu obalu Save pobunili su se kada se proširila vijest da im gradska uprava, na čelu s tadašnjim gradonačelnikom Milanom Bandićem, namjerava oduzeti park i na tom mjestu izgraditi crkvu. Stanovnici su odmah organizirali prosvjede i peticije te uspjeli pobijediti… bar nakratko. No, gradska vlast je tada došla s idejom uređenog parka. Ponovno su krenuli u borbu, no taj put stvari su išle malo teže – morali su organizirati noćna dežurstva i spavanje u šatoru usred parka da bi se suprotstavili bagerima… Sad je o tome snimljen film, redatelj je za Oscara nominirani Nebojša Slijepčević, a prikazan je na ZagrebDoxu koji je otvorio festival. tportal

29.03. (17:00)

Zato je Vučić i rekao da, ukoliko je korišten zvučni top, on više nije predsjednik... A da ga pitaju za zračni?

Objavljen dokumentarac ‘Dvanaesti minut’: Na prosvjedu je korišten zračni top, ne zvučni

Beogradski studenti su u svom dokumentarnom filmu ‘Dvanaesti minut’ analizirali uzroke stampeda tijekom jednog od najvećih prosvjeda u novijoj povijesti Srbije. Nikola Romčević, jedan od autora filma, govorio je za Dnevnik Nove TV, otkrivajući kako je njihova istraga pokazala da uzrok nije bio zvučni top, već određena vrsta zračnog topa, koji je, prema njihovim saznanjima, ispaljen s visine. Što god da se dogodilo 15. ožujka, činjenica je da nas je bilo 800 tisuća. Ta spoznaja nam daje dodatnu snagu i sigurnost u našim akcijama, poručuju… Nacional

24.03. (14:00)

Hrane ima, ali za odabrane

Food, Inc.: Dokumentarac iz 2008. pokrenuo javnu raspravu o prehrambenoj industriji, zakonodavstvu i potrošačkim pravima

Moćan i uznemirujući dokumentarac koji je razotkrio skrivene strane industrije, pokazao kako opskrbu hranom kontrolira šačica korporacija kojima je na prvome mjestu profit, a ne zdravlje konzumenata, zarada poljoprivrednika, sigurnost radnika ili okoliš. I sve to, naravno, uz pristanak vladinih agencija. Fokus je i na lobiranje za GMO hranu. Iako film prikazuje mračnu sliku industrije, nudi i alternativu, kroz razgovore s malim poljoprivrednicima, ekološkim proizvođačima i aktivistima. Film je nominiran za Oscara za najbolji dokumentarni film na 82. dodjeli Oscara, ali je izgubio je od “Zaljeva““. Agroklub

10.03. (20:00)

Ali neka ga prvo uspostave

Picula o ‘Jedinoj zemlji’: Autori tog dokumentarca zaslužuju Nobela za mir

Priznanje Akademije za najbolji dokumentarac ove godine je pripalo palestinsko-norveškom ostvarenju ‘Jedina zemlja’, u kojem se mladi palestinski aktivist i izraelski novinar zajednički bore i zalažu za pravedan mir i suživot…djeluje kao donkihotovski, ali neustrašiv pokušaj dokazivanja da je područje na Levantu od Sredozemnog mora do rijeke Jordan uistinu jedna i jedina zemlja za cijelo njezino stanovništvo, Izraelce i Palestince, Židove i Arape, neovisno o budućem političkom i državnom rješenju višedesetljetnog sukoba. Film je u prvom redu trijumf svoja dva autora i protagonista iza i ispred kamera. Boško Picula za tportal.

03.01. (14:00)

Pola stoljeća jedne od najboljih naših serija

Snimili dokumentarac o Gruntovčanima, seriji koja ove godine navršava 50 godina

Analizirajući upravo lik Dudeka kao centralne figure, film podsjeća da u vlastitim životima, svjesno ili nesvjesno, često preuzimamo osobine i odlike poštenog i naivnog podravskog lika Draža Katalenića- Dudeka, kojeg je maestralno utjelovio pokojni glumac Martin Sagner. Svi koji su bar malo patili u vlastitom životu, gledajući lik Dudeka morali su pomisliti u sebi: ”Pa to sam zapravo ja”?! Upravo taj identifikacijski trenutak gledatelja sa junakom je ono što dobar scenarij (Kerstner) preko filma (Golik) pretvara u stvarni život. Zato su i Dudek i Gruntovčani i danas živi jer su naprosto istiniti i stvarni. Zato jer su i igrani i dokumentarni u isto vrijeme. HRT

03.01. (10:00)

The Freewheelin' Jimmy Carter

In memoriam: Jimmy Carter (1924. – 2024.) – rock & roll predsjednik

Naime, gotovo ni jedan drugi američki predsjednik do Baracka Obame nije toliko uspješno prigrlio popularnu kulturu kao oruđe prenošenja svoje poruke i približavanja puku kao što je to uspjelo Carteru, onom koji je doživio najdublju starost, nadživio mnoge svoje nasljednike i desetljeća nakon odlaska s vlasti posvetio plemenitim humanitarnim ciljevima do zadnjeg dana. Još dok je bio guverner, njegovu su kuću posjećivali glazbenici poput Gregga Allmana i Robbieja Robertsona, a u sedamdesetim godinama zbližio se i s Bobom Dylanom koji se također oprostio od Cartera. Nije samo rock kultura bila privlačna Carteru, slavan je i jazz concert koji je u Bijeloj kući upriličio 1978. povodom 25. godišnjice Newport Jazz Festivala, a na kojemu su nastupili, između ostalih i velikani kao što su Herbie Hancock, Sonny Rollins, Max Roach i Dizzy Gillespie, a potonjoj se dvojici pridružio i sam predsjednik kako bi izveo pjesmu i to, naravno, “Salt Peanuts”, s obzirom na njegovu povijest s farme kikirikija. Na Ravno do dna o dokumentarcu Jimmy Carter: Rock & Roll President koji je izašao 2020. godine.

23.09.2024. (21:00)

Iza svake revolucije stoji neka kavana

Kava je kriva za sve (2013): Priča o povijesti zagrebačkih kavana ujedno je i priča o društvenom životu grada

Sinoć je na HTV 3 prikazan zanimljiv dokumentarac o povijesti zagrebačkih kavana, kao mjestima koje su zbog mnogima omiljenog napitka postale društveni centri. Prva kavana u Zagrebu otvorena je još 1748. godine. U drugoj polovini 19. stoljeća kafanski život postaje vrlo popularan, što pogoduje otvaranju kavana i u ostalim hrvatskim gradovima. U njima se sastaje društvena elita i tamo vodi burne filozofske rasprave o raznim temama, a posebno o kulturi i politici. Kavane s razlogom počinju nazivati “platonskim akademijama”. Ovamo su stizali vodeći europski listovi, a gostima je na raspolaganju bio i besplatni telefon.

Glavne zagrebačke kavane bile su smještene na Harmici – središnjem gradskom trgu. Gradski vodič iz 1892. godine opisuje ih sljedećim rečima: “Na južnoj strani trga poredane su velike kafane, ispred kojih su namešteni stolovi pod platnenim šatorima na prostoru ukrašenom cvećem i zelenilom, gde mogu gosti boraviti u letnje doba. Ugodno je boraviti na tom mestu, jer tu kola mnogobrojno stanovništvo, naročito u jutru za vreme dnevnog sajma, na koji dolazi seljaštvo iz okolice u svojim slikovitim nošnjama.”