Doktor, odnosno doktorica medicine u Hrvatskoj je tipično žensko zanimanje, pitanje je zašto nema previše ravnateljica bolnica - Monitor.hr
01.08. (23:00)

U manjini, a vladaju

Doktor, odnosno doktorica medicine u Hrvatskoj je tipično žensko zanimanje, pitanje je zašto nema previše ravnateljica bolnica

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, predlani je u Hrvatskoj bilo oko 10.100 doktorica i oko 5800 doktora medicine. Dakle, skoro duplo više. Kad je riječ o specijalisti(ca)ma medicine, žena je oko 6300, a muškaraca oko 4000. Iste je godine u Hrvatskoj bilo 454 doktorica znanosti i 352 doktora znanosti. U biomedicini i zdravstvu je 133 doktorica znanosti te 80 doktora. I potom dolazimo do apsurda: od ukupno 62 zdravstvene ustanove u Hrvatskoj, u 41 je na čelu muškarac. Od osam kliničkih bolnica u državi, u samo jednoj je na čelu žena (KB Sestara milosrdnica u Zagrebu). Na koncu, ministar zdravstva je muškarac, a u svim Vladinim tijelima vezanima uz zdravstveni sektor žene su u manjini. Što, uostalom, i reći za Vladu u kojoj od 18 ministarstava samo dva vode žene. Danica


Slične vijesti

Prekjučer (22:00)

Muškarci vs. doktori: Nema me dok ne bude hitno

Muškarci češće od žena odlažu odlazak liječniku

Muškarci često izbjegavaju liječničke preglede, što može imati ozbiljne posljedice na njihovo zdravlje. Strah, ego, osjećaj ranjivosti, kao i socijalni pritisci, često ih sprječavaju da potraže medicinsku pomoć na vrijeme. Unatoč značajnom napretku medicine, mnogi muškarci odlaze liječniku tek kad je problem ozbiljan ili ih netko prisili. Česta izjava “Nije mi ništa, tu sam zbog žene” često signalizira ozbiljan zdravstveni problem. Razumijevanje tih prepreka i pružanje podrške u prevladavanju straha može pomoći u promjeni ovog zabrinjavajućeg trenda te očuvanju zdravlja. Igor Berecki za Bug

22.12.2023. (20:00)

Ipak rade na smanjenju lista čekanja

Nova odluka: Na preglede u privatne klinike o trošku HZZO-a

Upravno vijeće HZZO-a donijelo je odluku o ugovaranju dodatnih dijagnostičko-terapijskih postupaka radi smanjenja lista čekanja te kako bi pacijentima povećala dostupnost zdravstvene zaštite. Upravno vijeće prihvatilo je ponude najpovoljnijih ponuditelja za provođenje dijagnostičko-terapijskih postupaka te će ukupno biti ugovoreno oko 40.000 postupaka, priopćio je HZZO u petak. Nakon provedenog javnog natječaja i odluke HZZO-a, ugovorit će se s izabranim privatnim klinikama 12.426 ultrazvuka, 6498 ultrazvuka abdomena, 5800 postupaka magnetske rezonance i 5120 postupaka UZV/dopler arterija ili vena gornjih te donjih ekstremiteta. Danica

06.07.2023. (21:00)

Za bolje zdravstvo

Hrvatski liječnici u SAD-u žele unaprijediti medicinsko obrazovanje u Hrvatskoj

Kako unaprijediti obrazovanje kliničara u Hrvatskoj, pitanje je u fokusu rasprava na forumu “Inovacije u medicinskoj edukaciji” koji se održavao u Zagrebu. Forum organizirao CroMed-USA, neprofitna udruga hrvatsko-američkih liječnika obučenih u SAD-u, koji se trenutno bave kliničkom medicinom, znanošću ili podučavaju medicinu u Americi. Forum je namijenjen studentima, specijalizantima, medicinskim edukatorima u pretkliničkim i kliničkim disciplinama, kao i zdravstvenim djelatnicima iz svih područja medicine, a na njemu će govoriti istaknuti hrvatski i američki stručnjaci. Jutarnji list

01.05.2023. (13:00)

"U bolnici nemam ni svjetla u WC-u”

Liječnici u robovlasničkom odnosu: “Moram im dati gotovo milijun kuna, a koštao sam ih 40.000 kn”

Mladi liječnici traže do listopada liberalizaciju specijalizacija: Ukinite 'robovlasnički ugovor' | 24sata

Obiteljski liječnik iz Gunje Ivon Matić rekao je da bi ga penalizacija zbog prijevremenog raskida ugovora, koji je sklopio 2017. s Domom zdravlja u Županji, stajala gotovo milijun kuna. Troškovi njegove specijalizacije su oko  40.000 kuna. Prema podacima Hrvatske liječničke komore (HLK), najmanje 1148 liječnika u Hrvatskoj ima takav ugovor koji sadrži obavezu vraćanja bruto plaća poslodavcu za razdoblje jednako trajanju specijalizacije (obično pet godina). U HLK-u navode i da najmanje 181 liječnik ima obavezu vraćanja bruto plaća za dvostruko razdoblje specijalizacije – obično deset godina. “Vezano uz ugovore tražimo da samo stvarni troškovi specijalizacije budu u ugovorima. To se odnosi na cijenu poslijediplomskog studija, knjižicu i dnevnik rada, naknadu za mentora i cijenu ispita. Stavke kao povratak bruto plaća ili paušalni iznos od proračunske osnovice po mjesecu specijalizacije treba maknuti iz tih ugovora”, objasnio je Marin Smilović, predsjednik Inicijative mladih liječnika. Novilist

19.01.2023. (15:00)

Nema sjedenja na dvije stolice

Strože će se regulirati radno vrijeme liječnika

Najava bolje regulacije rada liječnika iz javnog sustava u privatnim ustanovama budi nadu u razvoj kvalitetnije usluge za pacijente. No to je tek početak. Do realizacije bi još moglo proći dosta vremena. Koliki postotak liječnika radi u privatnom i javnom sektoru i koliki gubitak za zdravstvo predstavlja neispunjavanje radnih obaveza liječnika koji rade i u privatnom sektoru. Pritom ne treba zaboraviti da je prilikom ulaska Hrvatske u EU donesena odluka da se liječnicima dozvoli raditi tako. No, prema novom zakonu, liječnici koji rade u privatnom sektoru ili u drugim bolnicama moraju dobiti dozvolu od svog poslodavca, dok predstojnici klinika neće moći raditi i privatno. DW

12.06.2022. (21:00)

Put pod noge i glavu gore

Iz Hrvatske otišlo više od 1000 liječnika, a papire za odlazak ima još 839 njih

Broj liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u idućih pet godina past će za 24 posto, čime rad u toj djelatnosti postaje nemoguć, a broj medicinskih sestara zbog odlaska u mirovinu i nedostatka novog kadra za dodatnih 25 posto, upozoravaju iz komora liječnika i medicinskih sestara. (…) U bolnicama je trenutno 9170 liječnika prosječne dobi od 43 godine. Njih 995 je starije od 60 godina, a u sustavu trenutno radi i 127 umirovljenika na pola radnog vremena. Među njima je 6276 specijalista, čiji je broj porastao za tristotinjak u odnosu na 2017. godinu. S obzirom a 2558 specijalizanata, u HLK procjenjuju da će broj specijalista u bolnicama u pet godina narasti za 23 posto. Novi list

05.11.2021. (09:00)

Pet krovnih liječničkih organizacija od Vlade traži donošenje mjera; ravnatelj KBC-a: prestrogi su

Hrvatska liječnička komora, Hrvatski liječnički zbor, Hrvatski liječnički sindikat, HUBOL i KOHOM od Vlade su zbog trenutne situacije i porasta broja zaraženih zatražili donošenje hitnih mjera. Među 6 zahtjeva je uvođenje obveznih covid potvrda za rad kod svih poslodavaca i ulazak u sve zatvorene prostore, te ograničavanje okupljanja na 50 0s0ba. Ante Ćorušić, ravnatelj KBC-a Zagreb, u Otvorenom je izjavio kako su zahtjevi možda prestrogi.

04.11.2020. (23:30)

Apel doktora

Liječničke udruge traže strože mjere: Do kraja mjeseca morat ćemo birati koga liječiti, a tko će umrijeti

Ako Vlada bez odgode ne donese plan strogih mjera, ako se nastavi dosadašnji rast hospitalizacija, bolnice već za 30 dana neće moći uspješno liječiti bolesnike s covidom-19 ni druge građane, primjerice one koji će doživjeti moždani i srčani udar ili prometnu nesreću, upozoravaju predstavnici šest liječničkih udruga u otvorenom pismu vladi. Upozoravaju kako respiratora i intenzivnih kreveta neće biti za sve. Novi list…

06.02.2020. (09:00)

“Najliječnica” i “najsestra” u Hrvatskoj 2019. – pedijatrica iz Metkovića Ksenija Kaleb te medicinska sestra iz Zagreba Verica Farkaš