Documenta protiv Merčepa u Saboru

“Kako je moguće da se na svečanosti demokracije našao i optuženi za ratni zločin. Ne bi željeli da se zbog nazočnosti osoba čija je prisutnost nepoželjna u svim civiliziranim društvima umanji uvažavanje najznačajnije demokratske institucije u javnosti.

Podsjećamo da je 10. prosinca 2010. Policijska Uprava Zagrebačka podnijela kaznenu prijavu Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu protiv Tomislava Merčepa zbog postojanja osnovane sumnje da je isti tijekom 1991., počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Istog dana on je uhićen, a ŽDO Zagreb je podnijelo zahtjev za provođenjem istrage istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu.

Tomislav Merčep, je bio u istražnom zatvoru/pritvoru od 10. prosinca 2010. do 5. srpnja 2012., kada je rješenjem vijeća Županijskog suda u Zagrebu pritvor ukinut.

9. lipnja 2011. ŽDO Zagreb podiglo je optužnicu protiv Tomislava Merčepa, tada savjetnika MUP te de facto (stvarnog) zapovjednika jedinice rezervnog sastava MUP, za ratni zločin protiv civilnog stanovništva – čl. 120 OKZRH, da je okrivljeni naredio ili nije spriječio sebi podređene, da vrše nezakonita uhićenja, zlostavljanje i ubijanja civila dovedenih iz Zagreba, Kutine, Ribnjka, Janje Lipe, Bujavice, Međurića, Zbjegovače i Pakračke Poljane u periodu od 8. listopada 1991. do sredine prosinca 1991.

Optuženog Tomislava Merčepa tereti se da je kao zapovjednik pričuvne postrojbe MUP-a stacionirane u Pakračkoj Poljani i na Zagrebačkom velesajmu te savjetnik u MUP-u Republike Hrvatske, od listopada do prosinca 1991. osobno naređivao nezakonita lišavanja slobode, mučenja i ubojstva civila te da, iako je znao da njegovi podređeni neovlašteno lišavaju slobode civile, pljačkaju ih, zlostavljaju, muče i ubijaju, propustio takva nezakonita postupanja spriječiti. Njegovi podređeni tako su na području Kutine, Pakraca i Zagreba nezakonito lišili slobode 52 osobe, od kojih su 43 ubijene, tri se vode kao nestale, dok su ostale osobe preživjele mučenja i zlostavljanja.

Tijekom suđenja u 2012. saslušano je 75 svjedoka, tijekom 2013. 39 svjedoka, a u 2014. 23 svjedoka.

30. lipnja 2015. ŽDO Zagreb je izmijenilo optužnicu na način da okrivljenog ne tereti više za naređivanje, već za propuštanje, što iako je morao znati, nije spriječio navedena nezakonita uhićenja, zlostavljanje i ubijanja civila od pripadnika rezervnog sastava MUP-a, a kojima je bio stvarni zapovjednika (ne pravni/imenovan zapovjednikom).

01. prosinca 2015. suđenje je započelo iznova, prema zauzetom mišljenju VSRH da se svi kazneni postupci trebaju voditi po odredbama novog Zakona o kaznenom postupku. Tijekom rasprave izvršen je uvid u spis, brojnu materijalnu dokumentaciju, iskaze 150 svjedoka, te su saslušana dva svjedoka: Jordan Atanasoski i Igor Mikula. Do navedene rasprave, tijekom 2015. sud je saslušao 12 svjedoka. Tijekom posljednjeg ročišta održanog 18. prosinca 2015. vijeće je saslušalo još dva svjedoka: Damira Kufnera i Dragutina Hubaka”, stoji u priopćenju Documente.

Documenta ratni zločini Sabor Tomislav Merčep

Objektivna povijest

Pilsel: 20 godina ogromnog doprinosa Documente i Vesne Teršelič

Kako je istaknuto, ključni je razlog ovoga nastojanja iskustvo prešućivanja i falsificiranja ratnih zločina i ostalih ratnih zbivanja od 1941. do 2000. koje je utjecalo na noviju prošlost, kako Jugoslavije tako i post-jugoslavenskih društava.

Od svog osnutka ”Documenta” doprinosi razvijanju individualnih i društvenih procesa suočavanja s prošlošću u izgradnji održivog mira u Hrvatskoj i široj regiji produbljujući javni dijalog i inicirajući debate o javnim politikama koje potiču suočavanje s prošlošću, prikupljajući podatke, objavljujući istraživanja o ratnim događajima, ratnim zločinima i kršenjima ljudskih prava, te prateći sudske procese na lokalnoj i regionalnoj razini kao doprinos poboljšanju sudskih standarda i prakse u suđenjima za ratne zločine.

Planiraju objaviti popis svih žrtava do 30. godišnjice ”Oluje” a nakon toga i ”Hrvatsku knjigu mrtvih” (dokumentiranje ljudskih gubitaka) koja će obuhvatiti sve žrtve rata vezane uz naš teritorij od početka Domovinskog rata.

Već sada Documenta ima važnu arhivu u obliku intervjua (video i audio) a istraživačima se nudi i sređene arhive Antiratne kampanje Hrvatske i GOLJP-a. Tu je i praćenje suđena za ratne zločine (preko 400 kaznenih predmeta), što je također velika arhiva. Drago Pilsel za Autograf

Documenta Drago Pilsel Vesna Teršelič

Nekultura sjećanja

Mjesta antifašističkog otpora prepuštena su zaboravu

Udruga Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću od svog osnutka posvećena je pitanju društvenog pamćenja ključnih događaja 20. stoljeća. Brojnim i raznovrsnim aktivnostima udruga nastoji odgovoriti na povijesni revizionizam i prekrajanje prošlosti, ali i doprinijeti čuvanju sjećanja na otpor i zaštiti kulturne baštine antifašizma. Upravo na tom tragu 2021. godine objavljen je online vodič Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju koji, povezujući povijesna istraživanja, ulomke iz književnih djela, dnevnika i osobnih sjećanja, mapira ključna mjesta stradanja i otpora u Drugom svjetskom ratu. Dio spomenika, spomen-ploča i drugih obilježja postavljenih za vrijeme socijalističke Jugoslavije su uklonjena, a ona koja su ostala, prepuštena su zaboravu i propadanju. Zbog toga, kao i zbog snažnog revizionizma, ni ta mjesta nisu označena niti se spominju u obrazovnom sustavu. Kulturpunkt

antifašizam Documenta Drugi svjetski rat povijest spomenici

Documenta: U ratu u Hrvatskoj stradalo oko 18.000 ljudi

U ratu u Hrvatskoj poginulo je oko 18.000 ljudi, kažu iz nevladine organizacije Documenta koja provodi projekt poimeničnog popisa žrtava rata iz Hrvatske, a trenutno imaju 16.080 registriranih žrtava, ali posao prikupljanja podataka o stradalima još traje pa će broj biti još veći. Po njihovoj metodologiji za svaku žrtvu moraju imati minimalno tri izvora kako bi se potvrdila konkretna okolnost stradanja. Objavili su točne podatke o načinu i nacionalnosti stradanja ljudi u Sisačko-moslavačkoj županiji i zapadnoj Slavoniji – u prvoj su 55% žrtava civili, a u potonjoj 37%. U zapadnoj Slavoniji među žrtvama je 887 Hrvata, 857 Srba, slično i u Sisačko-moslavačkoj županiji. Novi list

Documenta žrtve rata

Documenta: Šokirani smo oslobađajućom presudom Šešelju

Documenta Vojislav Šešelj

Documenta: Haaški tribunal kapitulirao, Šešelj ne prisustvuje izricanju presude

Documenta Haaški tribunal Vojislav Šešelj

Documenta: Kapitulacija tribunala pred Vojislavom Šešeljem

Kako je izvjestila haška novinska agencija SENSE, prvostupanjsko vijeće MKSJ-a u predmetu Šešelj, francuskog suca Antonettija odustalo je od zahtjeva da optuženi Vojislav Šešelj prisustvuje izricanju presude koja je zakazana za 31. ožujak ove godine. Umjesto toga, optuženi je pozvan da do 22. ožujka pismeno izvjesti tajništvo suda želi li čitanje presude pratiti video-konferencijskom vezom iz Beograda.

Documenta podsjeća kako je to isto vijeće 12. veljače ove godine naložilo vlastima u Srbiji da poduzmu sve neophodne mjere kako bi osigurale povratak optuženog u Haag. Senegalski sudac Niang je u ovoj posljednjoj odluci priložio veoma oštro izdvojeno mišljenje. Odustajanje od zahtjeva za prisustvo izricanju presude je, smatra on, “loše prikrivanje trijumfa optuženog” koji nikada nije skrivao da se neće vratiti ako bude privremeno oslobođen. Vlasti Srbije, po senegalskom sucu, nisu najblaže rečeno “bile učinkovite” u izvršenju naloga suda i osiguravanju uhićenja i izručenja optuženog.

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću je kontiunirano angažirana na praćenju sudskog postupka protiv opt. Vojislava Šešelja. U otvorenom pismu glavnim tijelima UN-a te predsjednicima i vladama Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, …. apelirali su na njegovo vraćanje u pritvorsku jedinicu Suda, nakon što je potkraj 2014., 11 godina od dragovoljne predaje, iz humanitarnih razloga, pušten na privremenu slobodu. Smatraju da ovaj sudski postupak otvara pitanja koliko je rad suda u Haagu izravan doprinos izgradnji povjerenja na ovim prostorima.

Šešelj je na ovim prostorima simbol širenja etničke mržnje i ratnohuškačke politike. Njegov ratni angažman je, po optužbi, imao za posljedicu protjerivanje desetina tisuća ljudi i ubojstva njih 905, kao i razaranje cijelih sela i vjerskih objekata u njima, mučenja i silovanja civila i ratnih zarobljenika u Vukovaru, Zvorniku, Mostaru, Nevesinju, na širem području Sarajeva, Hrtkovcima.

Predmet Šešelj u više je dimenzija značajan i poseban. Najdugotrajniji je to postupak pred Haškim tribunalom. Suđenje koje je započelo još 2007., a okončano u ožujku 2012., prvostupanjsku presudu čeka gotovo 9 godina.

Najviše pozornosti izaziva inkriminacija: VERBALNI DELIKT pod koji se podvodi Šešeljeva propaganda mržnje i izravno poticanje na činjenje zločina zapaljivom i ekstremno nacionalističkom retorikom, upotrebljenom u službi ostvarenja cilja UZP-a -protjerivanja nesrba, koje je nazivao neljudima, svim sredstvima sa teritorija koju je smatrao djelom Velike Srbije. Verbalni delikt inkriminiran je Statutom MKSJ, unutar kaznenog djela zločin protiv čovječnosti počinjen putem progona – čl. 5(h) Statuta. Ono što verbalni delikt čini zločinom, odnosno povlači kaznenu odgovornost, jest kontekst postojanja rasprostranjenog i sustavnog napada na civilno stanovništvo, namjera za izvršenje djela u tom smislu te diskriminatorna namjera, odnoso progon žrtve na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi.

Šešelj je u međuvremenu i tri puta osuđivan za nepoštivanje suda. Učestale su bile prijetnje svjedocima zbog kojih je postupak u nekoliko navrata bio pod suspenzijom. Inicijalni član vijeća pred kojim se provodio postupak, sudac Harhof, dikvalificiran je na Šešeljav zahtjev, zbog nepoštivanja presumpcije nevinosti. To je dodatno odgodilo objavu presude najavljenu za listopad 2013. Izvođenje dokaza obrane nije bilo. U svibnju 2011., nakon dokaznog postupka optužbe, vijeće je odbilo zahtjev obrane za oslobađajućom presudom.

Documenta Vojislav Šešelj

Documenta: Zločin u Gruborima sramota za Hrvatsku

“Danas je objavom oslobađajuće presude okončano ponovljeno suđenje za ratni zločin nad civilnim stanovništvom u Gruborima, koje je započelo 15. veljače 2016. pred posve izmijenjenim vijećem Županijskog suda u Zagrebu, pod predsjedanjem suca Ivana Turudića, koji je u obrazloženju presude utvrdio da su zločin nedvojbeno počinili pripadnici ATJ Lučko.

25. kolovoza 1995. godine, u zaseoku Grubori pored Plavnog, počinjen je ratni zločin nad civilnim stanovništvom. Pripadnici ATJ Lučko ubili su mještane starije dobi, Jovu Grubora, Miloša Grubora, Mariju Grubor, Milku Grubor, Đuru Karanovića i Jovana Grubora pok. Damjana, koje su ondje zatekli. Većina mještana Plavnog i Grubora se toga dana ujutro uputila prijaviti UNPROFOR-u u školskoj zgradi u Plavnom, a u vezi odlaska u tadašnju SR Jugoslaviju ili zbog eventualnog ostanka u Hrvatskoj. Civili srpske nacionalnosti koji su toga jutra ostali u svojim domovima su ubijeni, a gotovo sve kuće u zaseoku su zapaljene.

Zbog zavjere šutnje između tridesetak sudionika akcije u kojoj je ubijeno šest starijih srpskih civila kao i neučinkovitosti istrage i suđenja, teret odgovornosti zbog počinjenog zločina, još uvijek ostaje na svim pripadnicima ATJ Lučko.

Ako taj zločin, koji su i prema tvrdnji suca Turudića nesumnjivo počinili pripadnici elitne jedinice hrvatske specijalne policije, ostane bez osude, predstavljat će trajnu sramotu za Hrvatsku. Očekujemo da će se Državno odvjetništvo RH žaliti na oslobađajuću presudu. Očekujemo i da će DORH pokrenuti istragu protiv drugih pripanika ATJ Lučko za koje je utvrdjeno da su među njima nedvojbeno počinitelji zločina.

Zabrinjava i da je DORH prekvalificirao optužbe koje su upućivale na zapovjednu odgovornost Željka Sačića u pomaganje kaznenog djela ratnog zločina za koje je nastupila zastara, posebno jer su tijekom ovog postupka brojni svjedoci (Marko Gojević, Karolj Dondo, Čedo Romanić, Zvonko Gambiroža te Stjepan Buhin) spominjali prisutnost temeljne policije koja je trebala obaviti očevid u selu, ali i Sačićevo korištenje fukcije i utjecaja da se očevid spriječi pod svaku cijenu.”

Documenta Grubori ratni zločini

GOLJP i Documenta o napadu na mladića u Vukovaru: ‘Najoštrije osuđujemo zločinačko nasilje’

Documenta nasilje Vukovar

Documenta: Odustaje li DORH od istrage nad Željkom Sačićem i u predmetu Grubori?

Tijekom jučerašnjeg dana Županijsko državno odvjetništvo RH izvjestilo je javnost da je obustavilo istragu zbog ratnog zločina u selu Ramljani i to protiv bivšeg pripadnika policijske antiterorističke jedinice Lučko (ATJ Lučko) Frane Drlje i njemu nadređenog Željka Sačića, ratnog pomoćnika zapovjednika Stožera specijalne policije MUP-a.

S obzirom na sudski utvrđene činjenice (Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju MKSJ, Županijski sud u Zagrebu, Vrhovni sud RH) po kojima su ratni zločin protiv civilnog stanovništva u selu Grubori počinili pripadnici ATJ Lučko, a koji je prethodio paleži sela Ramljani, Documenta pita Glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana odustaje li DORH od istraga u vezi zapovjedne odgovornosti Željka Sačića i drugih nadređenih iz ATJ Lučko za zločin koji je 25. kolovoza 1995. godine počinjen nad šestero srpskih civila u selu Grubori. Civili srpske nacionalnosti koji su tog jutra ostali u svojim domovima su ubijeni, a gotovo sve kuće u zaseoku su zapaljene.

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću smatra da prema dosadašnjim sudskim odlukama u predmetu Grubori, postoji kritična količina inkriminirajućih činjenica u kontekstu zapovjedne odgovornosti Željka Sačića kao pomoćnika Stožera specijalne policije MUP-a sa sjedištem u Gračacu tijekom VRA Oluja.

Pripadnici ATJ Lučko ubili su mještane starije dobi, Jovu Grubora, Miloša Grubora, Mariju Grubor, Milku Grubor, Đuru Karanovića i Jovana Grubora pok. Damjana, koje su ondje zatekli. Većina mještana Plavnog i Grubora se tog dana ujutro uputila prijaviti UNPROFOR-u u školskoj zgradi u Plavnom, a u vezi odlaska u tadašnju SR Jugoslaviju ili zbog eventualnog ostanka u Hrvatskoj.

Documenta Željko Sačić

Neironični odmak

Documenta: Optuženi i osuđeni za ratne zločine nemaju što raditi u Saboru

“Kako je moguće da se na svečanosti demokracije nađe i optuženi za ratni zločin?”, postavili su pitanje iz Documente nakon prvog pokušaja konstituiranja Sabora, gdje su se našli i Tomislav Merčep i Branimir Glavaš. Poručili su da “ne bi željeli da se zbog nazočnosti osoba čija je prisutnost nepoželjna u svim civiliziranim društvima umanji uvažavanje najznačajnije demokratske institucije u javnosti” te su se stoga obratili zastupnicima s pozivom da zaštite dostojanstvo Hrvatskog sabora i jasno se distanciraju od ratnih zločina. T-Portal, Monitor

Branimir Glavaš Documenta ratni zločin Sabor Tomislav Merčep