Do kolovoza više požara nego cijele prošle godine, za četiri od pet kriv je čovjek - Monitor.hr
11.08.2019. (17:30)

Vatrena sezona

Do kolovoza više požara nego cijele prošle godine, za četiri od pet kriv je čovjek

Hrvatska vatrogasna zajednica izvijestila je da je u Hrvatskoj do kraja srpnja ove godine opožareno 31,415 hektara površine u 5,314 požara raslinja. Samo manji broj požara na otvorenom dođe u fokus medija i javnosti jer većinu ugase u roku od jednog ili dva sata. U cijeloj prošloj godini požara je bilo upola manje nego do kolovoza 2019., a u više od 80% slučajeva uzročnik požara je čovjek. Tportal


Slične vijesti

11.08. (21:00)

Ipak su naši

Rašeta: Vatrene udice

RTL Danas, 30 srpnja: Reporteri javljaju o strašnom požaru koji je izbio kod Skradina i širi se između Bratiškovaca i Ićeva. U Bratiškovcima živi 96 posto Srba i šest posto Hrvata, dok u Ićevu živi 60 posto Hrvata i 40 posto Srba. Zašto je to za ovu priču važno? Pa zato što kod svakog požara mračna podsvijest javnog mnijenja, reprezentirana na internetu (uglavnom pod nickovima) kao potpaljivača uvijek vidi uobičajenog sumnjivca. Brza pretraga po internetu nakon skradinskog požara brzo nas je dovela do rezultata. Piroman, dragi moj Watsone, nije bio Srbin, nego Hrvat, pirokatolik iz susjedstva. Mladić je poremećeni recidivist. Tako je, bit će, bilo i ovaj put. Puno je više požara izazvano zbog prenamjene zemljišta, nego zbog nacionalne mržnje, končano, vatra zahvati i jedne i druge. Primijetio je gledajući TV Boris Rašeta, za Novosti donoseći svoje osvrte na dobro i manje dobro što je gledao na dalekovidnici.

07.08. (21:00)

Kad uskoro neće više imati što izgorjeti

Unatoč klimatskim promjenama i češćim požarima, broj opožarenih područja se smanjuje

. Godišnje štete od šumskih požara u svijetu procjenjuju se na više od 50 milijardi eura, a u Hrvatskoj na oko 30 milijuna eura. To uključuje direktne troškove gašenja, štete na infrastrukturi i ekosustavima, kao i indirektne gubitke povezane s utjecajem na turizam i zdravlje. Projekcije pokazuju da će u ljetnim mjesecima u Hrvatskoj biti sve više suša i vjetrova, a sve manje oborina, osobito u priobalju. U DHMZ-u upozoravaju da brojne studije i projekcije predviđaju da će se trend rizika od nastajanja požara u nadolazećim desetljećima povećavati. No, iako je broj požara veći, manje je opožarenog područja. Stranica Our World in Data ističe da je za razumijevanje ovog naizgled paradoksa važno vidjeti kako su se spaljena područja promijenila u različitim krajolicima. Naime, većina pada u opožarenim površinama dolazi od grmlja, travnjaka i oranica (s malim padom u savanama), dok su šumski požari prilično stabilni. U radu objavljenom u časopisu Science znanstvenici primjećuju isti trend: “Neočekivano, globalno opožareno područje smanjilo se za oko 25% tijekom proteklih 18 godina, unatoč utjecaju klime.” Index

23.07. (18:00)

Pali ih vatra

Rijedak poremećaj: Tko su piromani i kako ih prepoznati

Prema definiciji psihijatara, piromanija spada u poremećaje kontrole impulsa, baš kao i kleptomanija ili kompulzivna sklonost kocki. Naziv bolesti dolazi od grčke riječi za vatru pyr i očituje se opsjednutošću vatrom, a bolesnik višekratno ne uspijeva odoljeti želji da podmetne požar. Osobe koje pate od spomenutog poremećaja često su opsjednute vatrom, vatrogascima i požarima od rane mladosti. Uspješnim paljenjem požara oslobađaju se snažne unutrašnje napetosti koja se u njima nakuplja prije samog čina, pa uživaju u gledanju ili u sudjelovanju u požaru.

Većina osoba s dijagnozom piromanije su muškarci, njih čak 90 posto. Piromanija je u svom izvornom obliku vrlo rijedak psihički i psihijatrijski poremećaj i vrlo malo požara uzrokovali su piromani. Iako to zvuči nevjerojatno, ljudi ih često podmeću iz koristoljublja, drskosti ili nemara. tportal

03.03. (23:00)

I požaru se mora pucati u glavu

Zombi požari – kad se dim i dalje vidi, ali ne i vatra

Čak i ispod snijega, dugo vremena nakon što je bio šumski požar je lako moguće da ostanu žarišta, kanadski vatrogasci to zovu holdover (ostatak) već uglavnom ugašene vatre ili slikovitijeg naziva „zombi-požar”. Plamen se zapravo ne vidi, ali iz zemlje još uvijek izbija dim. Takvi požari su lako mogući u hladnim crnogoričnim šumama sjeverne hemisfere, u Kanadi, Aljasci, ali ih ima i na sjeveru Europe ili u Sibiru. U takvim crnogoričnim šumama je i tlo prekriveno gustim slojem iglica i drugih biljnih ostataka koji su zapravo veoma zapaljivi. DW

18.10.2023. (15:00)

Svi bi u gradove, a sela zjape prazna

Depopulacija mijenja požarnu kartu Europe

Egzodus sa sela i klimatska kriza promijenili su europsko selo, a s njime su se promijenili i požari koji pogađaju kontinent svakog ljeta. Napuštanje ruralnih područja ostavlja milijune hektara na milost i nemilost prirodi, a posljedično i požarima. Ova prijetnja nije nova, ali je sve opasnija, kako je sve više požara na kontinentu. To također nije linearan proces. Površina zahvaćenih područja varira iz godine u godinu, a vrhunci i padovi ponavljaju se svakih pet godina. Uzroci ovog porasta požara su složeni. Klimatske promjene dovode do sve većeg broja toplih i suhih epizoda koje dopiru sve više i na sjever, a suhoća terena raspiruje vatru. Međutim, postoji još jedan ključni čimbenik za napredovanje požara, a to je promjena korištenja zemljišta. H-alter

04.09.2023. (21:00)

Roboti, životinje i roboti-životinje

Nove strategije protiv požara: Dronovi, umjetna inteligencija, ali i koze i ovce

Dronovi postaju sveprisutni na prvoj crti obrane, a služe za mapiranje vegetacije, identifikaciju visokorizičnih područja, praćenje požara, prikupljanje podataka i isporuku vode tijekom požara. Radi se i na osmišljavanju naprednijih i većih dronova koji bi djelovali kao zračni tankeri ili nosači crijeva. Ovakvi ”vatrogasci roboti” mogu raspršivati vodu i sredstva za usporavanje požara na veće udaljenosti i na većim površinama. Prema riječima stručnjaka, dronovi su bolja opcija i zato što u realnom vremenu, uz pomoć umjetne inteligencije, mogu mapirati područja i prepoznati dim te upozoriti nadležne vlasti za kontrolu požara i izračunati položaj, veličinu i jačinu požara. Najbolji način za suzbijanje požara je prevencija. Zato je selektivna sječa drveća i manjih biljaka važan aspekt smanjenja rizika od požara. Prije nego dođu dronovi, neke službe koriste ovce i koze koje puštaju na ispašu. Green

21.08.2023. (18:00)

Sad. kome je to utješno

Šumski požari doprinose zagrijavanju, ali blokirajući sunčevu svjetlost dimom dovode i do rashlađenja

Procjenjuje se da su samo 2020. šumski požari u Kaliforniji poništili 16 godina smanjenja emisije stakleničkih plinova u ovoj američkoj saveznoj državi. Međutim, nisu svi učinci šumskih požara na klimu tako dugotrajni. Niti svi proizvode zagrijavanje. Blokirajući sunčevu svjetlost i privlačeći dodatne kapljice vode koje posvjetljuju oblake, dimni aerosoli mogu reflektirati sunčevu svjetlost natrag u svemir, što dovodi do lokalnog hlađenja u nižim slojevima atmosfere. Ovaj učinak hlađenja obično traje samo dok kiša ne ispere aerosole natrag na zemlju. Ipak, kako se šumski požari povećavaju, čak i ti privremeniji učinci proširuju svoj doseg i trajanje. Na primjer, sezona požara u Australiji 2019./2020. proizvela je široko rasprostranjeno zahlađenje izazvano dimom koje je moglo utjecati na nedavni “trostruki pad” u vremenskom obrascu La Niña, pokazuju istraživanja. Index

13.06.2023. (19:00)

Nemar je prva iskra

Hrvatske šume objavile spotove: Ovako nastaju šumski požari

Stručnjaci procjenjuju da su čovjek i njegov nemar glavni uzrok čak 90 posto požara pa Hrvatske šume kampanjom žele osvijestiti građane i turiste o njihovoj ulozi u očuvanju prirode, imovine i ljudskih života od razornih učinaka vatre. Protagonisti promotivnih spotova su obični ljudi čije se nesmotrene radnje često mogu vidjeti u stvarnosti, a posljedica im je požar s katastrofalnim ishodom. Hrvatske šume ističu da pokupljen opušak, staklo bačeno u smeće ili plamen ugašen do kraja često mogu značiti više od cijelog niza protupožarnih mjera. Index

26.08.2022. (19:00)

Čuda prirode

Ogromni požari u Australiji izazvali anomaliju u stratosferi

Znanstvenici su nedavno otkrili da je dio ove spaljene biomase pridonio najvećem zagrijavanju stratosfere u zadnja tri desetljeća te utjecao na ozonsku rupu na Antarktici. Kako objašnjavaju stručnjaci, ovi sustavi i njihovi vrtlozi izbacivali su dim na nevjerojatno velike visine, pri čemu su sunčeve zrake zagrijavale te tamne čestice i dodatno ih podizale uvis, piše Science Alert. Tijekom tog perioda došlo je do naglog skoka globalne prosječne temperature u stratosferi od 0.7°C. Anomalne temperature trajale su četiri mjeseca, a klimatski modeli pokazuju da se ove temperature mogu jedino objasniti s dodatnih 0.81 teragrama čestica dima. Radilo se o najvećem porastu temperature u Zemljinoj stratosferi od erupcije vulkana Pinatubo 1991. godine. Index