DNA pređe jače od najlona - Monitor.hr
23.03. (20:00)

Znanost prede svoje niti – i opet je magnezij heroj

DNA pređe jače od najlona

Kineski znanstvenici uspjeli su od DNA proizvesti superčvrstu nit koristeći metalne ione, pri čemu se kao najbolje rješenje pokazao magnezij. Ovaj ion, koji već prirodno stabilizira DNA u organizmima, omogućio je da od 50 mg DNA ispredu kilometar dugačku nit promjera 4,5 μm. Dobivena nit nadmašuje prirodne materijale čvrstoćom i elastičnošću, ali ima izazove poput sporog predenja i degradacije s vremenom. Iako od ovih vlakana nećemo plesti čarape, primjena se očekuje u mehanobiologiji i bioelektronici. Nenad Raos za Bug


Slične vijesti

31.12.2024. (13:00)

Mitohondriji od mame, visina od tate – sve ostalo miks

Genetska lutrija: mama, tata i ja

Od majke nasljeđujemo mitohondrijsku DNA, ključnu za energetske funkcije naših stanica. Muškarci nasljeđuju Y kromosom isključivo od oca, što određuje spol i specifične muške osobine. Boja očiju, oblik usana i veličina stopala rezultat su kombinacije gena oba roditelja. Visina je više pod utjecajem očeva genetskog doprinosa, dok debljina i masa ovise o genima oba roditelja, ali i životnom stilu. Genetika ponekad iznenadi, pa osobine preskaču generacije. S napretkom istraživanja, bolje razumijemo nasljeđivanje i donosimo pametnije odluke o zdravlju i planiranju obitelji. N1

15.01.2024. (00:00)

Eto vam na, kreacionisti

Revolucionarno otkriće: Evolucija nije toliko slučajna kao što se mislilo

Na evolucijsku putanju genoma može utjecati njegova evolucijska povijest, odnosno da ona nije isključivo određena čimbenicima u okolišu i povijesnim događajima. Drugim riječima, postojanje određenih konfiguracija gena u genomu bakterije Escherichia coli u velikoj mjeri određuje hoće li se pod nekim izvanjskim utjecajima dogoditi neka promjena u genima ili neće. Naime, pokazalo se da prisutnost određenih skupina gena pogoduje određenim evolucijskim promjenama u genomu bakterije, a postojanje drugih ne. Istraživači su otkrili da u genomima bakterija postoje nevidljivi ekosustavi u kojima neki geni mogu surađivati ili pak biti u sukobu jedni s drugima. Razumijevanje međuovisnosti gena moglo bi pomoći u identificiranju sporednih postava gena koji omogućuju otpornost na antibiotike te otvoriti put ciljanim tretmanima. Nadalje, uvidi iz studije mogli bi pomoći u dizajniranju mikroorganizama koji bi hvatali ugljik ili razgrađivali zagađivače, što bi moglo pridonijeti naporima u borbi protiv klimatskih promjena. Index

22.09.2017. (15:08)

Djeca nasljeđuju 4 puta više mutacija od svojih očeva nego od majki, što bi značilo da su greške u DNA kod muškaraca okidači za rijetke dječje bolesti

06.03.2017. (16:04)

Kako neandertalci još uvijek utječu na našu DNA?

10.09.2016. (18:49)

i muškarci imaju biološki sat

DNK sperme se mijenja – starijim muškarcima sve teže napraviti dijete

“Oštećenje DNK u spermi kod muškaraca od 36 do 57 godina tri puta su veća nego kod mlađih od 35”, upozorava urologinja dr. Narendra Sing, voditeljica istraživačkog tima. Dr. Sing ističe kako se ove promjene, koje s vremenom mogu izazvati oštećenja u sastavu DNK, pogoršavaju iz dana u dan i na kraju mogu izazvati sterilitet ili neke poremećaje kod potomstva. 24sata

06.04.2016. (09:46)

Adamova stanica

Prastari retrovirus pronađen u ljudskoj DNA

Prastari virus dosad poznat samo iz fosilnih ostataka, zapravo je neprimjetno prisutan u čovjekovoj DNA stotinama tisuća godina, otkrili su na Tufts University. Ovaj je prastari retrovirus vrsta živućeg fosila, a otkriće njegove netaknute kopije u ljudskom genomu navodi na pitanje kako je preživio te otvara mogućnost da se u DNA mnogih drugih vrsta nalaze neki drugi virusi. Saznanja o tome kako su prastari virusi izbrisani može pomoći u borbi protiv današnjih virusa, a Phys ide tako daleko da kaže kako bi sad možda mogli bolje razumjeti i spriječiti HIV i rak…

29.12.2015. (16:59)

Irski DNK potječe s Bliskog istoka i istočne Europe

07.10.2015. (13:06)

Sama svoj majstor

Nobel za kemiju – za proučavanje popravljanja DNA

Nobelovu nagradu za kemiju za ovu godinu dobili su Šveđanin Tomas Lindahl, Amerikanac Paul Modrich i Turčin Aziz Sancar za istraživanje o mehanizmima pomoću kojih stanice popravljaju DNA. Njihov je rad mapirao i objasnio kako stanice popravljaju svoju DNA, a kako bi spriječile pojavljivanje grešaka u genetskim informacijama, odnosno, kako bi u švedskoj akademiji znanosti rekli, nagrada ide za “staničnu kutiju s alatom za popravljanje DNA”. Guardian

28.03.2015. (08:29)

Island: Svom stanovništvu utvrđena DNA, sad moguće spriječiti bolesti