Diskriminacija radne snage sa zapadnog Balkana u Njemačkoj i EU-u - Monitor.hr
04.11.2022. (17:00)

Da nam živi, živi rad

Diskriminacija radne snage sa zapadnog Balkana u Njemačkoj i EU-u

Regionalni ured za Zapadni Balkan njemačke Zaklade Friedrich Ebert u suradnji s inicijativom Europska alternativa u Berlinu je predstavio rezultate studije “Radnici bez granica: prava radnika sa zapadnog Balkana u EU-u”. Nizom mjera radnicima iz drugih zemalja omogućen je lakši pristup tržištu rada zapadnoeuropskih država, ali im nisu zajamčeni sigurni uvjeti za taj rad. Neki rade na crno, nemaju zaštitu od otkaza i slično. Oni nemaju ista prava kao državljani tih zemalja, niti su dovoljno obaviješteni o svojim pravima. Istraživanja pokazuju kako je nemali broj osuđen na prekarni rad u lošim uvjetima. No, radnici iz siromašnijih zemalja doseljavaju se na načine koji nisu uvijek regulirani zbog čega prihvaćaju lošije uvjete zaposlenja, jer ipak imaju bolju plaću nego kod kuće. DW


Slične vijesti

30.10. (16:00)

Još da sve prolazi glatko...

U slučaju da tvrtka propadne, evo koja prava imaju radnici

Stečaj se na engleskom jeziku prevodi kao „bankruptcy“ što bi ustvari značilo bankrot, ali kod nas nekako ima puno šire objašnjenje iako je konačno značenje jednako. Naime, kod nas se stečaj definira kao pad poslovne aktivnosti neke tvrtke/poduzeća zbog čega se ne ostvaruju očekivani poslovni rezultati. To naravno dovodi i do financijskih problema, odnosno nemogućnošću podmirivanja dospjelih obveza u rokovima. Radnici imaju pravo na isplatu neisplaćenih plaća do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec zaštićenog razdoblja, naknadu za slučaj bolovanja, kao i za neiskorišteni godišnji odmor, otpremninu, naknadu štete… sve što treba radnik učiniti jest ispuniti obrazac i poslati ga Agenciji za osiguranja radničkih tražbina. Savjeti

03.08. (23:00)

Stare boljke dolaze na naplatu

Analiza: Vodeće proizvodne kompanije nisu na vrijeme prepoznale trendove na tržištu rada

Velike domaće proizvodne kompanije nisu prepoznale negativne trendove na hrvatskom tržištu rada niti su na njih adekvatno odgovorile. Drugim riječima, poslodavci su si sami krivi što radnike danas moraju tražiti svijećom. Politike, prakse i strategije upravljanja ljudskim potencijalima koje su tvrtke mogle iskoristiti kako bi odgovorile na problem nedostatka radnika na tržištu, ostale su potpuno neiskorištene. Privatni sektor, u prvom redu multinacionalne kompanije, još su donekle prepoznale da ljudima moraju početi upravljati na pametniji način. No, javni je sektor ostao nedotaknut tim spoznajama. Slab je interes za zapošljavanjem umirovljenika, o skraćenom radnom tjednu se ne razmišlja, kao i o podjeli poslova ili fleksibilnijem radnom vremenu. Pokraj starenja stanovništva, problem je i s mladima koje je sve teže zadržati. Poslovni

25.02. (17:00)

U punom pogonu

Najviše Hrvata radi u industriji, proizvodnja najvažniji poslodavac u 12 županija

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) govore kako je broj aktivnih stanovnika u zadnjem lanjskom mjesecu dosegnuo 1,77 milijuna, pri čemu je ukupno zaposlenih 1,65 milijuna, a nezaposlenih nešto manje od 115 tisuća. Grad Zagreb u pravilu, kad je riječ o tržištu rada, ima najbolje rezultate, no najnižu stopu nezaposlenosti ipak ima Varaždinska županija. U prosincu 2023. iznosila je 3,0%, dok je u Zagrebu bila 3,1%. Gleda li se ukupan broj zaposlenih, od njih ukupno 1,65 milijuna u zadnjem mjesecu 2023. najveći je dio bio zaposlen u pravnim osobama, dakle, poduzećima i javnom i državnom sektoru, 1,43 milijuna, dok ih je 200 tisuća u obrtu i slobodnim profesijama, a oko 18 tisuća u OPG-ima. Na nacionalnoj razini najviše njih bilo u prerađivačkoj industriji, više od 258 tisuća, te u trgovini (230 tisuća), dok je po više od 100 tisuća zaposlenih u javnoj upravi, građevinskom sektoru, turizmu, obrazovanju i zdravstvu. Poljoprivreda je na kraju godine zapošljavala manje od 55 tisuća radnika, značajno manje od primjerice prijevoza, a manje i od ICT-a ili financijskog sektora. Iako industrija doživljava pad, i dalje zapošljava više od turizma i trgovine. Poslovni

19.02. (17:00)

Nema tko raditi ni preko tjedna, a kamoli nedjeljom

Zbog nedostatka radnika u trgovinama neki će dućani biti primorani zatvoriti vrata

Proizvoda u trgovinama ne manjka, baš kao ni kupaca, ali sve je manje onih koji police žele puniti. Bez umirovljenika, studenata i stranih radnika trgovina neke trgovine ne bi mogle normalno funkcionirati. “Natječaji su cijelo vrijeme otvoreni, dođu na razgovor – odrade jedan ili dva dana, pokupe se i odu kući. Katastrofa. Nema radnika”, kaže jedna od prodavačica. Za razvoj svakog posla ključni su radnici – kojih, samo u trgovini nedostaje najmanje 10 tisuća. Da je posao sve teže organizirati potvrđuju i poslodavci koji su spremni i na radikalne poteze, poput rada u jednoj smjeni, ako ne i zatvaranju pojedinih poslovnica.Sličan problem imaju i ugostitelji. Za deset godina u našoj će zemlji raditi pola milijuna stranih radnika. Realna je to procjena jer godinama radna snaga stiže i s drugih kontinenata. Domaćih radnika jednostavno nema. RTL, Index

16.02. (09:00)

Traže se ljudi s drugačijom diplomom

U Njemačkoj traju valovi otkaza i potraga za stručnjacima odjednom

Čitav niz njemačkih tvrtki već ukida na tisuće radnih mjesta – ali istovremeno ne prestaje kuknjava kako „nedostaju stručnjaci“. Obrazloženje za otkaze je uvijek slično: „opći okviri gospodarenja su se promijenili“. Tvrtke i čitave industrijske grane se moraju promijeniti ako žele ostati konkurentni. S jedne strane su tu i troškovi energije koja je u Njemačkoj sve skuplja, a tu je i politika koja traži klimatski neutralnu proizvodnju. Sve to traži i drugačiju stručnost, sposobnosti i tehnološku spremu zaposlenih. Kako se čitavim tehnološkim rješenjima – kao što su motori s unutarnjim sagorijevanjem više ne proriče nekakva budućnost, tako su i stručnjaci s tih područja postali višak. No istovremeno se upravo panično traže stručnjaci koji će naći odgovor i tehnološka rješenja budućnosti, od umjetne inteligencije do tehnologije vodika. DW

02.05.2023. (00:00)

Radnička prava samo su jedan segment ljudskih prava na dostojanstven život

Esad Bajtal: “Za razliku od vremena kada se cijenilo znanje, rad i radnik, danas je vrijeme neradnika”

Uživali u “plodovima svoga rada” - FOTO: Kako su radni ljudi živjeli u SFRJ | Info-ks.net - Kosovo

“Za razliku od vremena kada se cijenilo znanje, rad i radnik, kada se živjelo od svojih ruku, danas su u prvom planu podobnost, osobni interes i snalaženje. Kako da rade ljudi s lažnim diplomama i bez znanja? Kad se zaposle, oni blefiraju da rade, a dobro su i redovito plaćeni. Zovu ih ovako ili onako: političari, politikanti, nacionalisti, kleronacionalisti, neofašisti… ovo je njihovo vrijeme”, naglasio je dr. Esad Bajtal. “Plaćeni odmori s regresom, tri obroka dnevno u odmaralištu na Jadranu, ne samo za radnike već i za njihove obitelji. To danas nije predmet ni snova, a u Jugoslaviji bila je stvarnost. I sad kažu da ta stvarnost, s odmorima, plaćama, školovanim ljudima, strukom, industrijom, privredom, da sve to nije valjalo, a da ova propast valja?! Ovo je vrijeme lažne gospode, lažnih diploma i teških neradnika, a ono je bilo vrijeme ljudi, rada i radnika”, zaključio je dr. Bajtal. Nacional

17.03.2023. (23:00)

Idem tamo gdje je sve po mom

Zaposlenicima je plaća važna, no kod odlaska iz tvrtke ni ona ih ne može zadržati

Tržište rada trenutno ‘pršti‘ talentima pa nije ni čudo da se talenti vrlo često prebacuju iz jedne tvrtke u drugu. S dolaskom generacije Z na tržište rada ulaze i novi trendovi, kao što su ‘quiet quitting‘ i ‘rage applying‘. Ovo potonje je nešto manje poznat fenomen, a odnosi se masovno slanje životopisa u druge tvrtke u potrazi za vlastitim ‘mjestom pod Suncem‘, odnosno kvalitetnijim i boljim radnim okruženjem. Pri prelasku na novo radno mjesto kandidati u većini slučajeva traže povećanje paketa plaće i benefita, gdje i male razlike mogu prevagnuti u smjeru odluke za promjenu posla. No, za konačnu odluku kandidatima je također bitna radna atmosfera, prilike za edukaciju i razvoj, rad za poslodavca kojeg smatraju sigurnim itd. Lider

17.03.2023. (09:00)

Ode geto

Nakon objave na portalu, vlasnik pogona Žuvela premješta radnike iz industrijske zone

Nakon što je Faktograf početkom veljače objavio priču o ilegalnom kontejnerskom naselju stranih radnika u Poslovno-industrijskoj zoni Šopot pored Benkovca, tvrtka Žuvela d.o.o koja ih zapošljava započela je njihovo premještanje. Uskoro će se maknuti i sami kontejneri. U 25 mobilnih kućica koje se nalaze blizu odlagališta otpada i energane, osim zaposlenih radnika, smještena su i djeca koja su se rodila za vrijeme njihova rada i boravka u Hrvatskoj. Iz Grada Benkovca odgovorili su nam kako je komunalno redarstvo u više navrata zbog postavljenih montažnih kućica izdavalo upozorenja i naloge sukladno svojim ovlastima, no da su one postale “ustavom zajamčeno pravo na dom”. Faktograf

05.12.2022. (13:00)

Proleteri svijeta, klimatizirajte se

Studija: Klimatska kriza ubija radnike

Radnici koji već sada rade slabo plaćene poslove teško da će osigurati vlastitu imovinu od posljedica klimatske krize poput poplava i požara. Hrvatska je pri samom vrhu država članica EU po veličini šteta od ekstremnih klimatskih događaja u odnosu na BDP, a pri samom dnu po udjelu osigurane štete. Dok su, prema Europskoj agenciji za okoliš, osigurani gubitci u Danskoj i Nizozemskoj 56% i 55%, u Hrvatskoj je osigurano svega 3% štete. I tu dolazimo do smrtonosnog razloga – svi se radnici neće moći jednako moći zaštititi od vrućina. Radnici hitnih službi za vrijeme najvećih poremećaja, bile to ekstremne temperature, poplave ili odroni, samo će imati neusporedivo više posla. Faktograf

29.09.2022. (21:00)

Veliki brat te gleda

Paranoja produktivnosti: menadžeri nadziru računala radnika na daljinu

Tehnologija koja se koristi za nadzor radnika, kojoj su kritičari nadjenuli naziv bossware, široko ukorijenjena u industrijama s nižim plaćama, postaje sve popularnija i u svijetu bijelih ovratnika. Kompanijski menadžeri sve češće prate pritiske tipki, klikove mišem, pa čak i snimaju zaslone monitora svojih zaposlenika. Nadzor zaposlenika eksplodirao je s trendom rada na daljinu; sve zbog straha menadžera da njihovi zaposlenici rade premalo ili nikako. Svijet biznisa zahvatila je “paranoja produktivnosti”, kako je taj fenomen nazvao izvršni direktor Microsofta Satya Nadella u nedavnom razgovoru za  Bloomberg TV. Oko 85% menadžera strahuje da zaposlenici možda i ne rade dovoljno, dok 87% radnika smatra da je njihova produktivnost sasvim dobra. Bug