Dimitrije Popović: Nadrealizam kao sječivo britve rezovima imaginarnog prodire u duboke slojeve realnog - Monitor.hr
Ponedjeljak (19:00)

Umjetnost kao metafora surovosti života

Dimitrije Popović: Nadrealizam kao sječivo britve rezovima imaginarnog prodire u duboke slojeve realnog

U radikalizaciji nadrealističkih akcija Breton je išao toliko daleko da je u ,,Drugom nadrealističkom manifestu” istakao kako je ,,najjednostavniji nadrealistički čin kad se s revolverom u ruci izađe na ulicu i, dok god se može, nasumce puca u gomilu”. Buñuel je u svom filmu ,,Fantom slobode” pokazao kako jedan od likova filma ubija snajperskom puškom obične prolaznike, žive mete koje pogađa s visine jednog nebodera. Ali nadrealistička mračna poetika napisanog u manifestu i prikazana u filmu izjednačava se sa stvarnim suvremenim životom. Potvrđuje se u njemu. Suvremeni čovjek živi paradigmu straha.

Svakog časa njegov život može biti ugrožen na javnom mjestu, na ulici, u parku ili u metrou. Teroristički napadi motivirani raznim povodima odnose nevine žrtve. Stvarnost svakidašnjice bremenita je mogućim, uvjetno kazano, nadrealističkim scenarijem. Bilo bi besmisleno pokušati kriviti nadrealizam za ovakve tragične događaje, ali je smisleno konstatirati kako je nadrealizam osvjetljavao i osmišljavao kroz umjetnost te ,,tamne špilje duha” pokazujući podijeljeno ljudsko biće koje je, kako je govorio Machiavelli ,,pola čovjek pola zvijer”. Dimitirje Popović za Nacional.


Slične vijesti

28.08.2024. (22:00)

'Ženski akt nije stvorio Bog, već odjeveni muškarci'

Kritika: Pregled ženskog akta kroz povijest umjetnosti iz pera Dimitrija Popovića krindž je onoliko koliko i zamišljate

Umjetnik i književnik Dimitrije Popović objavio je knjigu Žensko tijelo u ogledalu slike: od Botticellijeve Venere do Koonsove Ciccioline (Ljevak, 2024.). U određenom smislu, Popović je gotovo prelaka meta za feminističku kritiku, nešto toliko anakrono da se čini da mu ne trebamo pridavati pozornost. Cijela knjiga Žensko tijelo u ogledalu slike može poslužiti kao (50 godina zakašnjela) ilustracija Bergerovih teza o ženskom aktu. “Naslikao si golu ženu zato što uživaš gledati je”, dijagnosticirao je još davno Berger umjetnike, a nemoguće je oteti se dojmu da ista motivacija goni i Popovića. Pa i on sam piše da su “mitske teme slikarima renesanse i baroka služile kao svojevrsni alibi kako bi mogli izraziti potrebu i zadovoljiti imaginaciju u slikanju nagih ženskih tijela” – jedino nije jasno prepoznaje li i sam sebe u tom opisu. Tihana Bertek za Kulturpunkt

12.05.2022. (21:00)

Uznemirujuće, snažno i emotivno

Kratak život odrubljene glave – nova zbirka priča Dimitrija Popovića

Zbirka sadrži četiri Popovićeve priče koje se međusobno razlikuju, ali povezuje ih autorski rukopis i promišljanje o tankom bridu prirode i nadprirode. Priče su formirane kao pripovjedna kronika, uglavnom anonimusa koji život ili promatraju ili nad njim provode eksperimentalne metode. Često senzualna i neobična, zbirka ‘Kratak život odrubljene glave’ suočava nas s velikom ljepotom i tragičnosti života, umjetnosti i smrti. Nacional

13.02.2022. (21:00)

Umjetnost iz negativnog

Dimitrije Popović izdao knjigu ‘Slikarstvo i mržnja’

Iako se od slikara ne očekuje toliko da budu verbalni i intelektualni tipovi, Dimitrije Popović podjednako se lako izražava kao slikar i kao književnik. Kroz novu knjigu na odabranim primjerima poznatih slika, ali i svojih djela, pokušava dati odgovor na pitanje zašto su negativne emocije posebno produktivni pokretači umjetničke kreacije. Kako je u recenziji knjige napisao akademik Krešimir Nemec, riječ je o interdisciplinarnim psihološko-sociološkim studijama o fenomenu mržnje, ali i oblicima njezine tematizacije u likovnoj umjetnosti od renesansnog slikarstva do povijesnih avangardi u prvoj polovici 20. stoljeća. Umjetnost je oblik discipliniranja emocije. Umjetnik nije nekakav somnambulni tip koji radi nesvjesno, nagonski, u bunilu. Umjetnički proces zahtijeva disciplinu i preciznost realizacije. Nacional

14.02.2017. (15:18)

Iz kista nadrealista

Dimitrije Popović: Droga i botoks, to je naša stvarnost

“Stvarnost suvremenog života obilježena je i ‘kulturom smrti’. Iza dizajniranog dekora i do perverzije idealiziranog društva koje nam servira moćni medij slike, gdje svi moraju biti lijepi, uspješni i zdravi, u kulturi izloga u kojoj je sve na prodaju, stvarnost su prostitucija, droga i drugi poroci. Šprica ili botoks kao bijeg u umjetne rajeve neizbježan je ikonografski element svijeta”, govori u intervjuu za Express crnogorski umjetnik sa zagrebačkom adresom Dimitrije Popović povodom svoje izložbe Retrospektiva 1966.-2016. u Klovićevim dvorima.

25.01.2017. (20:02)

50 u 3

Na tri kata Klovićevih dvora Dimitrije Popović sažeo pedeset godina rada

Dimitrije Popović svoja djela pokušao je sažeti i pri ekskluzivnom obilasku izložbe koja se danas za javnost otvara u zagrebačkim Klovićevim dvorima, piše Večernji. Retrospektiva naziva “Misterij metamorfoza” prikazat će gotovo 340 eksponata na tri etaže galerije. Predstavit će tako Popovića kao slikara, kipara, grafičara, dizajnera, literatu i čitav niz njegovih djela koja su nastala u raznim segmentima njegovog rada. Ovo je dosad najcjelovitije predstavljanje Popovićevog stvaralaštva od 1966. do 2016. godine.