Đikić: Tko nakon Dobronića? - Monitor.hr
Četvrtak (19:00)

Netko stručan, a ne podoban

Đikić: Tko nakon Dobronića?

U medijima su se proteklih dana pojavila nagađanja o tome koga će Milanović kandidirati za čelnu sudsku poziciju u državi nakon Dobronićeve smrti. U svim spekulacijama pojavljuje se Orsat Miljenić, sadašnji predstojnik Ureda predsjednika i ministar pravosuđa u vrijeme Milanovićeve vlade. No, on ne ispunjava uvjet koji zahtijeva najmanje 15 godina rada na poslu pravosudnog dužnosnika. Ali sve da i udovoljava uvjetima, Milanović sebi ne bi priuštio takvu amatersku političku nepromišljenost. Prema dobro upućenim sugovornicima Ivice Đikića za Novosti, predsjednik Republike najbliži je tome da opet kandidira osobu iz sudačkih redova, ali ne iz prvog ešalona sudaca poznatih široj javnosti.


Slične vijesti

26.03. (18:00)

Pokraj svih laži, neki se i dalje boje istine

Ivica Đikić: Novinarstvo treba tretirati kao javno dobro na koje građani imaju pravo

Stvari su rapidno krenule nizbrdo nakon velike svjetske financijske krize 2008.-2009., smatra Đikić. U tom trenutku novinarstvo je počelo gubiti snagu i utjecaj. Nakon te krize redakcije tiskanog novinarstva su se počele osipati, rezati budžeti, dolazi do otpuštanja. I od tada novinarstvo nije našlo način da povrati ugled i utjecaj. Istovremeno je tu i došlo do uspona društvenih mreža, koje postaju glavni izvor informiranja za mnoge korisnike. Zato bi važnost novinarstva nešto što bi trebala prepoznati i vlada. Vlada treba shvatiti da joj nije u interesu da kontrolira medije, da politici nije u interesu da mediji objavljuju samo ono što joj ide u korist. Podupiranje novinarstva je stvar od općeg interesa i općeg dobra. HRT

24.03. (13:00)

Ako želiš biti zdrav, plati

Ivica Đikić (znanstvenik): Privatne klinike se bogate, državne bolnice propadaju

U razgovoru za Index Đikić upozorava kako se “političkom odlukom favorizira privatno ulaganje na uštrb javnog, i to tako da se odabranim privatnicima omogućava puno benefita s niskim rizikom jer su oni sigurni da će za neke svoje dijagnostičke metode dobivati financiranje HZZO-a”. Ne bi se smjelo događati da pacijenti dođu u bolnicu u dva popodne i da ondje nema liječnika kojih bi trebalo biti. Također je nedopustivo da oni često iz interesa, a i zbog činjeničnog stanja, pacijentima govore da u bolnici nemaju potrebne opreme pa ih šalju u privatne gdje se to jako dobro naplaćuje… Danica

15.03. (08:00)

Ima love, nema ljudi

Đikić: Užas i veliki troškovi

Ako ovom prilikom ostavimo po strani činjenicu europskog odustajanja od mirotvorstva kao jednog od temeljnih razloga osnivanja Europske unije, uostalom, napad Rusije na Ukrajinu te najava američkog dizanja ruku od NATO-a i sigurnosti Europe pod predsjednikom Trumpom predstavljaju kardinalnu promjenu globalnog poretka, ostaje problem realizacije na brzinu skovanog plana o ponovnom naoružavanju EU-a.

Pronalaženje izvora financiranja mnogo je lakši posao od organizacije i koordinacije vojne proizvodnje unutar Unije, premda će i samo financiranje u rečenim razmjerima, koliko god se tvrdilo suprotno, teško proći bez ekonomskog slabljenja najširih slojeva stanovništva, što onda može proizvesti političke potrese na izborima u pojedinim zemljama… Ivica Đikić za Novosti

07.03. (23:00)

Imali su priliku koju nisu iskoristili

Đikić: Dončić i njegov probni balončić

Vodeća opozicijska stranka – Socijaldemokratska partija – imala je u srijedu, 26. veljače, jedinstvenu priliku da pokaže nemoć vladajuće koalicije, odnosno HDZ-a, Domovinskog pokreta i manjih partnera, da u parlamentu osigura kvorum prilikom glasanja o slučaju Josipa Dabre, DP-ova saborskog zastupnika i donedavnog ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Da je SDP napustio sabornicu prije glasanja o drugoj točki – kao što su učinili zastupnici platforme Možemo! i svi drugi opozicionari, osim dvoje zastupnika SDSS-a i jednog IDS-ovca – ne bi bilo 76 ruku potrebnih za kvorum i ne bi bilo glasanja, a unutarkoalicijska pukotina između HDZ-a i DP-a ozbiljno bi se proširila. Suprotno očekivanjima SDP-a, vladajući savez HDZ-a i Domovinskog pokreta neće biti razvrgnut na pitanju ostanka Ivana Turudića na položaju glavnog državnog odvjetnika. Ivica Đikić za Novosti.

28.02. (11:00)

Fundus lokalnih samouprava lagano im se smanjuje

Đikić: HDZ će se morati dobro pomučiti da sačuva vlast u nekim županijama

HDZ je na vlasti u 15 od 21 županije, pobijedit će u većem broju jedinica lokalne samouprave nego bilo koja druga stranka i ukupno će imati više vijećnika od konkurenata u predstavničkim tijelima lokalne i regionalne samouprave. No ako se ishod bude promatrao u odnosu na HDZ-ova postignuća prije četiri godine, moglo bi se dogoditi da se ta stranka ovaj put ipak prometne u izbornog gubitnika. HDZ će se morati dobro pomučiti da sačuva vlast u Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zagrebačkoj županiji, a ni Dubrovačko-neretvanska više se ne čini njihovom neosvojivom utvrdom. Većina kandidata još uvijek nije poznata, a ako negdje i je, radi se o slabim i neuvjerljivim političarima koji će teško do pobjede. Što se tiče velikih gradova, HDZ će vjerojatno obraniti Osijek, gdje će kandidat biti aktualni gradonačelnik Ivan Radić, no minimalne su šanse da osvoji vlast u Zagrebu, Rijeci i Splitu. Ivica Đikić za Novosti.

27.02. (20:00)

Sad su mu ruke slobodne

Đikić: Druga petoljetka

Sudeći prema izjavama i ponašanju otkako je reizabran za predsjednika, Zoran Milanović ne kani u predstojećem mandatu više biti najljuća, ili jedina ozbiljna, opozicija HDZ-u i Vladi. U prvom mandatu to ga je odsjeklo od mogućnosti utjecaja na državnu politiku u brojnim oblastima, a čini se da on to u idućih pet godina želi promijeniti. Čini se da Milanović u idućih pet godina želi utjecati na vođenje politike: em zbog toga što se jako zakomplicirala situacija u svijetu, em zbog toga da opoziciji prepusti posao opozicije, em zbog toga što je drugi predsjednički mandat ujedno i njegov posljednji mandat pa mu nije potrebno sukobljavanje kao jedno od sredstava za postizanje javne vidljivosti i popularnosti. Ivica Đikić za Novosti.

14.02. (14:00)

Nije ni njemu lako

Đikić: Premijer u defanzivi

Andrej Plenković trenutačno je u politički najnezavidnijoj situaciji otkako je na premijerskom položaju. Koalicija s DP-om glavni je i trajni izvor njegove frustracije, pogotovo nakon što se pokazalo da ipak nisu samo neophodni privjesak. A za tri mjeseca održat će se lokalni izbori, što znači da nema vremena za krupne poteze. HDZ, doduše, teško može biti poražen na lokalnim izborima, prije svega zato što postoji 21 županija, no rezultati nedavnih predsjedničkih izbora i recentna istraživanja političkih preferencija, u kojima se SDP na nacionalnoj razini približio HDZ-u na svega tri posto zaostatka, kazuju da bi Plenkovićeva stranka mogla izgubiti vlast u nekim županijama, gradovima i općinama, dok će te gubitke teško kompenzirati pobjedama u sredinama u kojima im to nije uspjelo prije četiri godine. Ivica Đikić za Novosti.

16.01. (19:00)

Složna braća

Đikić: Tvrdo, tvrđe, grđe

U suštinskom smislu, naravno, nevažno je tko će se od uzvanika pojaviti na predsjedničkoj inauguraciji, ali ishitreno donošenje takve odluke u afektu dosta govori o trenutačnom psihičkom stanju premijera. Naprosto se ne može pomiriti s time da su građani odriješili Milanovića svega onog što on, Plenković, smatra neoprostivim, pa upada u zamku da čini isto, ili i gore, od Milanovićevih postupaka preko kojih, eto, ne može prijeći. Plenkoviću treba sukob s Milanovićem, makar bio nešto manje intenzivan: misli da svojim biračima i javnosti tako poručuje da nije slab lider i da se ne boji konfrontacije. Plenković bi se mogao naći u velikim problemima nastavi li cijediti suhu drenovinu, u što se pretvorio sukob s Milanovićem, a tu ponajprije mislimo na svibanjske lokalne izbore i na sve jasnije nezadovoljstvo unutar HDZ-a zbog Plenkovićeve iracionalne jurnjave slijepom ulicom – kaže Ivica Đikić za Novosti.

13.01. (16:00)

On bez njega ko Joker bez Betmena

Đikić: Plenkoviću treba sukob s Milanovićem

Kako sada stoje stvari, premijeru ne pada na pamet ništa nalik suradnji i dogovaranju o strateškim pitanjima u spomenutim područjima u kojima dijeli nadležnosti s Milanovićem. Nije nemoguće da će se relativno uskoro na razini pregovaračkih timova postići dogovor o imenovanjima jednog broja veleposlanika, o nekim imenovanjima u vojsci i sigurnosno-obavještajnim agencijama, možda se predsjednik i premijer uspiju i sastati na kurtoaznim sjednicama Vijeća za obranu i Vijeća za nacionalnu sigurnost, ali ne treba očekivati da će Plenković najednom početi da uzima u obzir Milanovićeva razmišljanja o, primjerice, vanjskoj politici i konceptu nabave novog oružja i opreme za oružane snage. No, Milanoviću takva vrsta sukoba više nije potrebna i šef HDZ-a mogao bi se naći u velikim problemima ako se predsjednik države ubuduće odluči za obranu svojih ustavnih ovlasti koristeći drukčije metode od onih za kojima je posezao u prošle tri-četiri godine. Ivica Đikić za Novosti.

11.01. (13:00)

Sam svoj čovjek

Đikić: Rasterećeni ministar

Ako bi se vrhovnom zapovjedniku oduzela ovlast da u mirnodopskim okolnostima izdaje direktne zapovijedi načelniku Glavnog stožera, a istovremeno bi mu ostala ovlast imenovanja i izravne smjene načelnika Glavnog stožera, došlo bi do toga da vrhovni zapovjednik poseže za smjenom načelnika čim ovaj učini nešto u skladu s političkim nalozima ministra obrane, to jest Vlade. Takva situacija bila bi stalni izvor tenzija i opstrukcija. U slučaju rata, koji ne mora nužno biti na teritoriju Hrvatske, takav razvlašteni i marginalizirani vrhovni zapovjednik odjednom preuzima glavnu ulogu u vođenju ratnih operacija. Anušić, po svoj prilici, ne razumije širu sliku ustavne i političke arhitekture, ali osjeća da mu je konfrontacija s Milanovićem najlakši i najefektniji put do javne vidljivosti, do kakve-takve političke prepoznatljivosti i do popularnosti unutar HDZ-a. Ivica Đikić za Novosti.