Didaktička izložba u Muzeju suvremene umjetnosti od 20. travnja

U sklopu projekta Izvedba Muzeja / Performing the Museum MSU predstavlja cjelovitu i restauriranu Didaktičku izložbu iz 1957.

Povijesni i pionirski edukativni projekt nekadašnje Gradske galerije suvremene umjetnosti iz 1957. godine, osmišljen u formi putujuće izložbe, bio je namijenjen edukaciji publike o suvremenoj i apstraktnoj umjetnosti. Već kao popratna izložba od čak 92 panela, koji su posredovanjem fotografije i reprodukcije preuzete iz knjiga i časopisa pričali priču o nastanku apstraktne umjetnosti od Paula Cezannea do 1957, Didaktička izložba je u samoj svojoj koncepciji izlazila iz formata muzejske pedagogije. Putujući od Zagreba do Skopja i Maribora, stvarala je publiku za umjetnost koju je promovirala upravo Gradska galerija suvremene umjetnosti iz Zagreba. Iz današnjeg rakursa gledano, samim izborom kanonskih djela umjetnosti iz prve polovice 20. stoljeća, izložba otvara pitanja o političkom i kulturološkom značenju pojma suvremenosti u području umjetnosti, o odnosu originala i kopije i prava na distribuciju kopija, te neizostavno, govori o uspostavi kanona i priča u povijesti umjetnosti.

Izložbu prati i nekoliko umjetničkih intervencija. Fokus grupa bavi se upravo pitanjem pripadnosti umjetničkih djela određenim kulturnim i povijesnim krugovima te daljnjom distribucijom simboličkih slika koje su, barem kroz didaktički projekt, oslobođene vlasništva. Osim u Didaktičku izložbu, Fokus grupa intervenira i u stalni postav MSU radom Priče o okvirima.

Na medijskoj fasadi prikazuje se rad danskog umjetnika Sorena Thila Fundera koji je posvećen čuvenoj apstraktnoj kompoziciji Josipa Seissela Pafama i povezuje subverzivni potencijal apstraktne umjetnosti, ili možda umjetnosti uopće, s mladenačkom pobunom i tjeskobom.

Didaktička izložba uskoro će dobiti i digitalnu verziju u interpretaciji beogradskog kolektiva ŠKART.

MSU Muzej suvremene umjetnosti

Za lijep pogled iz auta

Muzej suvremene umjetnosti – 15 godina nove zgrade: “Lokacija koja više liči na bunker nego kulturna institucija koja te zove da ju posjetiš”

Kako ocijeniti zadnjih petnaest godina rada zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti u novoj zgradi? Ovaj muzej kao javna institucija, među ostalim, ima zadatak aktivno pratiti nova umjetnička kretanja te čuvati i izlagati umjetnička djela uglavnom nastala nakon 1950. godine. Koliko se MSU odmaknuo od tipične ideje muzeja kao primarno elitističke bijele kocke, koja predstavlja publici umjetnost izvađenu iz originalnog konteksta? MSU je u novu zgradu posebno namijenjenu za tu svrhu, nakon dugo iščekivanja, uselio 2009. godine. Veličina reklamnih panoa na Aveniji Većeslava Holjevca, velika udaljenost između zgrada i drugih sadržaja ukazuju na to da je okolni prostor više oblikovan po mjeri automobila nego pješaka. S obzirom na to da je Muzej smješten na križanju između dvije avenije – koje imaju tri ili više automobilskih traka za svaki smjer – senzibilnija urbanistička i prometna rješenja učinila bi boravak u njegovoj okolici ugodnijim. Za ostvarivanje bolje socijalizacije i privlačenje posjetitelja na tom prostoru važna je i kvalitetna arhitektura i umjetnička djela koja je okružuju. Kulturpunkt

MSU Muzej suvremene umjetnosti

Građevina umjetnosti

Jergović: Zdenka Badovinac i ukazanje Godota u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu

Kako je došlo do te posve nevjerojatne okolnosti da se Zdenka Badovinac kandidira i da ju Upravno vijeće Muzeja suvremene umjetnosti predloži za ravnateljicu? Znači li to da je nekome na um palo da s Muzejom suvremene umjetnosti u Novom Zagrebu isplovi u Europu i među ljude? Zdenka Badovinac, ako nakon tri, šest ili devet mjeseci ne da ostavku i ne pobjegne glavom bez obzira, naći će se pred problemom kakav, čini mi se, nije imala u tridesetak godina stvaranja ljubljanske Moderne galerije ili osvajanja i kultiviranja Metelkove. Građevina u Aveniji Dubrovnik, ta svojevrsna zadužbina Bože Biškupića, nakon onog veličanstvenog otvorenja nikada zapravo nije oživjela, tu običan građanin nema što da traži – piše Miljenko Jergović na blogu.

Miljenko Jergović MSU Zdenka Badovinac

Na izložbu u MSU obavezno s maskama

Nepoznati prikazi sela Toše Dapca: Fotografije iz doba kada je bio privilegij imati svoj krevet

Tošo Dabac zasigurno je jedan od najpoznatijih fotografa s naših prostora, a prepoznajemo ga ponajviše po ciklusu “Ljudi s ulice”. U Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu upravo su otvoreni dvanaesti Dani fotografije Arhiva Tošo Dabac, a bave se manje poznatim fotografijama koje bilježe seoske motive. Autorice koncepcije izložbe su Kosjenka Laszlo Klemar i Barbara Blasin, a likovni postav potpisuje Barbara Blasin. Fotografije prikazuju seljake u radu i obavljanju svakodnevnih poslova, dnevnim migracijama, ali i tijekom svečanosti i svetkovina te u trenucima odmora i poziv su svakom ljubitelju ove umjetničke vrste. Jutarnji list

kultura MSU Tošo Dabac

Mačci na vrućem limenom krovu

Ljeto u MSU: Hladno pivo, Chui i Repetitor za po 85 kuna

Zagrebački art-rock bend Boa 2. lipnja otvara Ljeto u MSU, multimedijalni program u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti koji obuhvaća glazbu, film, izložbe, performanse i književna čitanja. Na krovu MSU-a će svirati još i Kojoti (9.6.), popularni jazzeri Chui (16.6.), Hladno pivo (30.6.), beogradski post-punk trio Repetitor (7.7.) i za kraj Mayales (14.7.). Ulaznica za svaki koncert je 85 kuna, a u nju je uključen posjet na tri izložbe (Tomislava Brajnovića, ‘Područja doticaja – arhitektura Graza i Zagreba’ te ‘REZ/CUT’). Što se filmova tiče, na rasporedu su četiri francuske komedije – ‘Kao avion’, ‘Sjećanja’, ‘Isabellino sunce’ i ‘Victoria’ – te dvije drame, ‘Sretni kraj’ Michaela Hanekea i britanska ‘Viktorija i Abdul’. T-Portal

Ljeto u MSU MSU

Moje, moje, moje vrijeme!!!

Izložba u MSU: 50 europskih umjetnika o prevratima i poletu novog vremena

Niz sjajnih autorica i autora koji već niz godina aktivno djeluju na međunarodnoj sceni i koje redovito susrećemo na svim istaknutijim smotrama suvremene umjetnosti predstavljeno je na izložbi ‘Glas umjetnika’ u zagrebačkom MSU-u. Na izložbi su radovi pedesetak umjetnika iz 14 zemalja srednje i istočne Europe, među ostalima to su Braco Dimitrijević, Zofija Kulik, Kristina Ivanoska, Marko Tadić, Mladen Stilinović. Djela starijih umjetnika su osobna promišljanja, reakcije i komentari na prevrate, pomake i često nasilne sukobe iz vremena pada Željezne zavjese, dok se mlađi bave povijesnim prevratom i poletom u vremenu novih vrijednosti i napretka. Izložba otvorena do 18.3., ulaznica je 30 kuna, svake prve srijede u mjesecu besplatan ulaz za sve posjetitelje. T-Portal

izložbe MSU

Art macht frei

Ja, ja i ja u Muzeju suvremene umjetnosti

“I tako bih ja stajala između Ane Jakšić i Marine Abramović kao komad jeftinog sira u čizburgeru i razmišljala o tome što se njima dvjema desilo da se tako, od srca i plaćeno, rugaju suvremenoj umjetnosti. Sigurna sam da bi Jakšić kupila i recenzirala macarone s ukusom Marine Abramović, jer ako ne ide na usta i ne izlazi na guzicu, nije dovoljno lijepo i jasno. Ipak, kolegica Ana Jakšić živi na drugom kraju svijeta, u Srbiji, pa sam se ispred Marine morala fotkati sama”, ruga se Asja Bakić na Mufu tekstu koji je objavljen u Viceu povodom ponovnog otvaranja Muzeja savremene umetnosti u Beogradu nakon 10 godina.

Asja Bakić MSU suvremena umjetnost

Ziđaj

Tri projekta mijenjaju vizuru Novog Zagreba

Preko puta Muzeja suvremene umjetnosti i trgovačkog centra Avenue Mall, gradit će se stakleni poslovni kompleks s osam katova. To je jedan od tri velika projekta, međusobno udaljenih svega nekoliko stotina metara, koji će uskoro promijeniti vizuru Novog Zagreba. Gradi se i stambeno-poslovna zgrada u Središću, te poslovni centar u Sigetu. Svi projekti naišli su na neodobravanje građana koji pokreću peticije kako bi spriječili gradnju. Poslovni

gradnja MSU zgrade

Kako sam proveo ljetne praznike

Ljeto u Zagrebu: Kulturne manifestacije za sve ukuse

Ljetne ponude u Zagrebu doista ne manjka: Ljeto na Štrosu započelo je krajem svibnja, a do 2.9. nudi se dvadesetak koncerata (npr. Cinkuši, Zagreb Balkan Jazz Band), svakodnevne lutkarske predstave i likovne radionice, kao i doček pola nove godine (30.6.). Do 15.7. bit će otvorena i pozornica na krovu MSU-a, koja će ugostiti npr. Kandžiju i Gole žene, Ramba Amadeusa te dvije izložbe. Zagrebačko histrionsko ljeto na Opatovini započinje 6.7. predstavom Kći Lotrščaka i trajat će do 2.9. U teatar se može do 2.8. i u atriju Muzeja za umjetnost i obrt, gdje se održavaju Ljetne noći Teatra EXIT. Vrata ponovno otvara i gornjogradska ljetna pozornica Amadeo, koja će osim kazališnog ponuditi i bogat glazbeni program. U glazbi će se moći uživati i na pozornici Zagreb Classic na Tomislavcu 21. i 22. lipnja, dok su od filmskih događanja tu Revija europskog filma na ljetnoj pozornici Tuškanac i Fantastic Film Festival.. ziher.hr

Amadeus Ljetne noći Teatra EXIT Ljeto na Štrosu MSU Revija europskog filma Zagreb Classic Zagrebačko histrionsko ljeto

Ljeto u gradu

Zagreb: Ljeto u MSU – Rambo Amadeus, Kandžija, Pankrti, ‘Elle’…

U sklopu ovogodišnjeg programa Ljeto u MSU, u kinu Metropolis, u klimatiziranoj dvorani Gorgona, prikazivat će se svake subote od 10. lipnja do 15. srpnja, od 18 i 20 sati po jedan film iz ciklusa kina Metropolis. Riječ je o redom hvaljenim filmovima sezone poput Ljubav i prijateljstvo, Raj na zemlji i Elle. Također od 10. lipnja do 15. srpnja na krovu MSU posjetitelje očekuju koncerti Pankrta, Jonathana, Kandžije & Golih žena, Ramba Amadeusa i Detoura. T-Portal

MSU

Animacija pod vedrim nebom

Počinje prvi natjecateljski program Animafesta – Animation goes MSU

U utorak 23. svibnja u 20 sati na Medijskoj fasadi Muzeja suvremene umjetnosti u Novom Zagrebu počinje prikazivanje trokanalnih site-specific animiranih radova – prvi natjecateljski program Animafesta 2017. Animation goes MSU! Odabrano je 19 radova iz 12 zemalja [video_icon]. Najbolji film bit će nagrađen festivalskom statuom te samostalnom trotjednom projekcijom rada na fasadi MSU-a tijekom veljače i ožujka 2018, stoji u najavi događaja. Monitor

Animafest MSU