DHSS o kukcima u hrani: To uništava budućnost seljaka i domaće proizvodnje - Monitor.hr
20.01.2023. (12:00)

DHSS o kukcima u hrani: To uništava budućnost seljaka i domaće proizvodnje

Dok selo i seljak u Hrvatskoj propadaju kao i proizvodnja hrane, EU ozakonjuje “novu hranu”, pa ćemo uskoro na policama trgovačkih lanaca imati “praškaste kukce” Acheta domesticus (kućni šturak) dakle zrikavce u kruhu, pecivima, tjestenini, juhama… To zadovoljenje osnovne ljudske potrebe previše je važno, međutim i godinama prepušteno na milost i nemilost fluktuacijama tržišta. Jedino što se može sa žalošću zaključiti je da politika EU i Vlade RH imaju za posljedicu gubitak izvora sredstava za život tih ljudi za koje nije osmišljen nikakav program zbrinjavanja, a još manje budućnost u proizvodnji hrane. Agroklub


Slične vijesti

Jučer (19:00)

Hrskava revolucija za želudac

Raos: Kruh od šturaka (cvrčka) – za dobro zdravlje

Kruh se može peći i od šturkova („cvrčkova“) brašna, a dobar je jer je bogat proteinima. Sve za dobro zdravlje. Po kemijskom sastavu brašno od kućnog šturka (Acheta domesticus L.), čija je upotreba odobrena i u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, dosta se razlikuje od pšeničnog brašna, pa i onog mljevenog od punog zrna, integralnog brašna. Ima 16 puta više masti (16 nasuprot 1 %) i skoro pet puta više proteina (63 nasuprot 14 %). Što se pak tiče ugljikohidrata, integralno brašno je njime bogatije (66 nasuprot 10 %) dok su u pogledu vlakana oba brašna podjednaka. No dok bi se proteini iz šturkova brašna mogli nadoknaditi nečim drugim, u njemu ima nečega čega gotovo nigdje drugdje nema. Riječ je o hitinu, ugljikohidratu koji izgrađuje ljušturu šturka, ali i ljušture drugih kukaca i, šire, člankonožaca (rakova i pauka). Novija istraživanja naime pokazuju da bi hitin mogao povoljno utjecati na crijevnu floru, a preko nje i na imunološki sustav. Hitin, doduše, dobivamo i kroz gljive, kaže Nenad Raos za Bug

05.08. (00:00)

Nisu samo pčele dobre

Bez kukaca i mi bismo pomrli od gladi, čak su i komarci korisni

Ako 100 medonosnih pčela plus 50 divljih pčela opraši cvjetove, one su mnogo učinkovitije nego ako taj posao obavi samo 150 medonosnih pčela. Jedan sažetak 39 istraživanja diljem svijeta je došao i još zanimljivijeg rezultata: između 25 i 50 postotaka „posjete“ cvjetovima ne obavljaju pčele, nego drugi kukci, od muha pa do moljaca i leptira. Ose pomažu u borbi protiv štetočina, ima naznaka da će nam pomoći u borbi protiv karcinoma. One se hrane i manjim kukcima, uključujući i gusjenice i druge nametnike tako da su i čovjeku ose zapravo izuzetno korisne. Komarci marljivo pohađaju cvjetove, dok su oni sami pak hrana i za ptice i ribe. Ne samo to: bez komaraca ne bi bilo – čokolade! Naime biljka kakaovca ima izuzetno malene cvjetove i njih oprašuju prije svega veoma sitni komarci… DW

02.04. (22:00)

Puno buba

Ovako nešto nije bilo od 1803: Jugoistok SAD-a će zadesiti velika invazija kukaca

Riječ je o insektima s crvenim očima i krilima koji se zovu periodične cikade i pojavljuju se u ciklusima od 13 do 17 godina. Prvi put od 1803. godine došlo je do geografskog poklapanja, ali i poklapanja životnih ciklusa dviju kolonija, te će brojni insekti istodobno izaći na površinu zemlje. Ovi kukci godinama ostaju pod zemljom, gdje se hrane sokom korijenja stabala, a na površinu izlaze samo radi parenja, što traje nekoliko tjedana. “Milijarde, čak trilijuni cikada istovremeno će izaći iz zemlje u 17 država“, za Live Science izjavio je Chris Simon, profesor na Odsjeku za ekologiju i evolucijsku biologiju na UConn-u. Ove malene bube skoro mjesec dana prekrivat će grane drveća, putokaze i pločnike, a njihovo glasanje čut će se na kilometar. No, prizori će biti zanimljivi, ali bezopasni. Green

30.01. (12:00)

Muha na tanjuru, ali ukusna

Kukci umjesto mesa su moguće rješenje za nedostatak poljoprivrednog zemljišta

U Europi gotovo da više nema produktivnog tla i sve se više oslanjamo na uvoz. Tako se neće postići europski zeleni ciljevi, poručuju u novijoj studiji iz centra za istraživanje Green Alliance. Umjesto mesa i mliječnih proizvoda predlažu korištenje alternativnih biljnih proteina, ali i algi, gljiva i kukaca, ali i proteina dobivenih fermenitanjem te proizvodnjom iz stanica. Kada bi potražnja za mesom i mliječnim proizvodima iz stočarstva pala za dvije trećine, 44 posto poljoprivrednog zemljišta u deset europskih zemalja ne bi bilo potrebno za uzgoj stočne hrane i ispašu. Agroklub

05.11.2023. (08:00)

I to je priroda

Invazivni kukci uništavaju stare šume: Tisuće stabala posječeno u Francuskoj

Tijekom 2022. u jugozapadnoj Francuskoj je od požara stradalo 30 000 hektara šuma, a sada se vlasti bore s invazivnim kukcima koji napadaju stabla u oporavku. Kukci, koji ulaze u skupinu kornjaša, hrane se drvom i napadaju borove koje su oštetili požari ili oluje. Tijekom parenja, smeđi kornjaš ulazi između kore i drva te polaže 30 do 50 ličinki koje “kopaju” tunele i uništavaju žilne kanale dok stablo ne umre. Kada smeđi kornjaši napadnu, postoji samo jedan način: sječa stabala. Prethodna invazija kornjaša zabilježena je u Italiji, u šumi koja je stradala u oluji. Green

09.08.2023. (19:00)

Oni ne misle nego osjećaju

Razmišljanje kukaca – leptiri uče kretanjem u prostoru

Biolozi počinju drugačije razmišljati o kognitivnim funkcijama mozga kod kukaca, zbog čega ih sada promatraju u novom svjetlu. Znali smo da kukci mogu učiti o prostoru, ali uglavnom to se odnosilo na mrave i pčele koji žive u društvenim zajednicama. Međutim, nova istraživanja otkrivaju da “kompleksne vještine učenja, poput korištenja prostornih informacija, mogu biti češće kod kukaca nego što se mislilo”. Leptiri obrađuj raznovrsne informacije iz svog okoliša i koriste ih za izvođenje složenih zadataka, a mozak im je širine samo nekoliko milimetara. Primjerice, leptiri Heliconius očito nauče poznatu lokaciju izvora peludi i uspostavljaju dugoročne staze kretanja. Ako se tragovi peludi u prostoru ponavljaju neko kontinuirano vrijeme, leptiri, ali i bumbari i pčele upamtit će prostorni obrazac. Green

01.06.2023. (21:00)

Dobra buba, ta Mara

Korisni kukci: viđamo ih svuda, a ubijaju tisuće štetočina

Riječ je o bubamarama, koje brojne biljke štite od štetnih nametnika, poput psilida, grinja i lisnih ušiju. Odlične su za kontrolu broja štetnika bez upotrebe kemikalija. Iako na svijetu postoji više od 4500 vrsta iz ove grupe, brojni nisu upoznati s njihovim pozitivnim djelovanjem na okoliš. Zbog toga uzgajivači često koriste različite vrste insekticida kada primijete njihova jajašca i kukuljice. Jedan dio stanovništva namjerno ih ubija, jer su uvjereni da one uništavaju “korisne mrave koji jedu lisne uši”. Prava je istina da mravi uzgajaju i štite lisne uši, jer luče mednu rosu kojom se hrane. Kako bi privukli što veći broj ovih kukaca, potrebno je posaditi sljedeće biljke: neven, mentu, maslačak, različak, hajdučku travu, korijandar… Green

05.05.2023. (11:18)

Korisna bubamara: Tijekom života pojede oko 6.000 raznih štetnika

09.01.2022. (21:00)

Budući mladi znanstvenik

Srednjoškolac iz Šibenika otkrio tri vrste životinje kojih nikad prije nije bilo u Dalmaciji

Sebastian ima 17 godina, od malih nogu zanimaju ga biljke, a prošle je godine krenuo snimati i kukce na dalmatinskom području. Naišao je tako na čak tri nove vrste – jednog zrikavca i dva skakavca. Sve to primijetio je asistent s biologije zagrebačkog PMF-a Josip Skejo koji je Sebastiana potaknuo da o tome napiše rad. Na Silvestrovo je tako ovaj sedamnaestogodišnjak ušao u hrvatsku povijest kao, po svemu sudeći, najmlađi biolog s izvornim znanstvenim člankom, piše srednja.hr. Sebastian Ćato ima 17 godina i pohađa smjer za agroturističkog tehničara u Srednjoj strukovnoj školi u Šibeniku. U nekom trenutku je, snimajući bilje i kukce na dalmatinskom području, naletio i na tri posebne životinjice – jednog zrikavca i dva skakavca. Iako u početku nije znao o čemu se radi, ubrzo se ispostavilo da se radi o trima novim vrstama za ovo područje. Dva koja nikada nisu prije uočena u Hrvatskoj i jedan u Dalmaciji. Jutarnji