Nacionalno pitanje
Dežulović: Biti Hrvat
Ozbiljan pad broja katolika u Hrvatskoj, kojega su pokazali upravo objavljeni rezultati lanjskog popisa stanovništva, nije dominantno posljedica iseljavanja, već promjene svjetonazora koja je zahvatila hrvatsko društvo, tvrdi ugledni profesor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Tado Jurić. “Ovaj podatak zapravo pokazuje i da su Hrvati istodobno sve manje spremni biti Hrvati i osjećati se Hrvatima, odnosno da nacionalni identitet među Hrvatima slabi”.
Koliko su Hrvati danas uopće spremni biti Hrvati? Po mojoj gruboj procjeni, recimo, Hrvati su danas spremni biti Hrvati oko deset minuta… Ostatak dana naš Hrvat, njegova šutljiva žena i dvoje djece sve se manje, eto, osjećaju Hrvatima i katolicima. Više nego biti Hrvat on je, recimo, spreman biti i pomoćni radnik u skladištu i vozač šlepera i donor bubrega i što god treba da zaradi za obitelj i kladionicu, više nego Hrvaticom ona se osjeća zanemarenom, prevarenom, iskorištenom i debelom, više nego Hrvat njihov je sin konobar spreman dvadeset četiri sata biti Portugalac pa se čak i njihova kćerka u Švedskoj više osjeća ostvarenom i sretnom nego što se osjeća Hrvaticom: svašta su, ukratko, oni spremni biti i svakako se osjećaju, samo nisu spremni biti Hrvatima i osjećati se kao Hrvati… piše Boris Dežulović za N1.