Dezinformacije klimatskih skeptika neće izliječiti klimatsku anksioznost - Monitor.hr
01.08.2022. (19:00)

Vratimo povjerenje u Vakulu

Dezinformacije klimatskih skeptika neće izliječiti klimatsku anksioznost

Vremenske prognoze na televizijskim kanalima rado su gledane jer sažeto pružaju važne informacije o tome kakve će biti vremenske prilike u idućih nekoliko dana ili tjedana. Osim zbog izbora odjeće ili planiranja aktivnosti, prognoze vremena sve češće pratimo i sa zabrinutošću kada nam najavljuju nepogode poput grmljavinske oluje i tuče. Jednostavnim krivotvorenjem ili iskrivljenom interpretacijom tih podataka brzo mogu proširiti , najčešće putem društvenih mreža. S obzirom na to da će podaci o vremenskim prilikama biti sve važniji u idućim godinama i desetljećima zbog posljedica globalnog zatopljenja, pravodobno prepoznavanje lažiranja tih podataka može pomoći kako bi se širenje dezinformacija zaustavilo ili barem usporilo. Iako je dokazano da je ljudska djelatnost uzrokovala globalno zatopljenje, tzv. klimatski skeptici u to ne vjeruju. Razlog je u činjenici da je ustvari prirodno za čovjekovu psihu da teže shvati prirodu jednog ovako velikog i kompliciranog problema, a uloga medija leži u tome da pomogne u prikupljanju znanja i činjenica. Medijska pismenost


Slične vijesti

02.12. (13:00)

Kad klima odluči "štrajkati glađu"

Neke zemlje mogle bi ostati bez svojih tradicionalnih delikatesa: Francuzi će izgubiti poznati senf, a Turci humus

Klimatske promjene prijete globalnom lancu opskrbe hranom. Suše, toplinski valovi, poplave i požari ugrožavaju ključne namirnice poput pšenice, riže, čokolade, kave i plodova mora. Francuski senf već je postao luksuz, talijanski bijeli tartufi suočavaju se s izumiranjem, a Nizozemska bi mogla izgubiti Goudu zbog poplava. Turska se bori s manjkom slanutka za humus, dok visoke temperature uništavaju dagnje u Grčkoj. Čak i pomfrit nije siguran zbog nestašice krumpira. Kako stvari stoje, mogli bismo se oprostiti od brojnih omiljenih delicija – i to puno prije nego što bismo željeli. Green

29.11. (20:00)

Klimatska kriza? Važno je zaštititi obitelj!

COP29: Vatikan spašava svijet (od napretka)

Na klimatskoj konferenciji COP29 u Azerbajdžanu fokus je bio na financiranju klimatskih šteta i energetskoj tranziciji. Dogovoreno je 300 milijardi dolara godišnje pomoći, daleko ispod potrebnih 1,3 bilijuna dolara. Unatoč pozivima na ukidanje fosilnih goriva, konkretni dogovori izostali su zbog pritiska naftnih država. Vatikan, uz zemlje poput Irana i Saudijske Arabije, blokirao je proširenje akcijskog plana o rodnoj ravnopravnosti, koristeći argumente “zaštite obitelji.” Koncept klimatske pravde ostaje nerazvijen – bogate zemlje priznaju povijesnu odgovornost, ali ne odustaju od privilegija. COP29 je pokazao da je suočavanje s klimatskom krizom nemoguće bez otpora privilegiranih aktera. Faktograf

17.11. (21:00)

Prognoze sve lošije

Znanstvenici: Tropska močvarna staništa ispuštaju metansku bombu

Svjetska tropska močvarna i ostala vlažna staništa, koja se sve više zagrijavaju, ispuštaju više metana nego ikada prije, pokazuje izvješće sveučilišta Stanford, zvono na uzbunu da je ostvarenje ciljeva vezanih uz klimu sve upitnije. Temperature koje postojano rastu ubrzavaju proces biološke interakcije koja proizvodi metan. U međuvremenu, obilne kiše uzrokuju poplave te se močvarna i vlažna staništa dodatno šire. Porastu emisije metana pridonosi i klimatski fenomen La Nina koji donosi obilnije kiše u neke dijelove tropa, no La Nina, kojoj smo zadnji put svjedočili 2023., ne objašnjava rekordno visoke emisije tog plina. Ako se nastavi rast emisija metana iz močvarnih staništa, vlade će se morati poduzeti snažnije akcije kako bi globalno zatopljenje održali na 1,5C više u odnosu na predindustrijsko razdoblje. HRT

13.11. (15:00)

Kad nas svjetski glavešine već ne mogu spasiti, čeka se to obećano ledeno doba

Ravnatelj DHMZ-a Güttler: Postoji tendencija da se globalno zagrijavanje ubrzava

O klimatskim promjenama i tome što nas čeka razgovaralo se u Otvorenom: Ova će godina biti prva kada ćemo značajno biti iznad 1,5 stupnja, ne u smislu kako ga definira Pariški sporazum, čiji je cilj ne prijeći toliko stupnjeva u duljem razdoblju od deset godina. Ono što definitivno nemamo je usporavanje tog zagrijavanja. Sad smo takoreći u četvrtoj brzini i teško je reći hoćemo li doći u petu – rekao je Ivan Güttler, nadodavši kako će se i najbogatije zemlje teško prilagoditi na ono što nas čeka. No, neke naglije promjene u klimi koje bi dovele do apokaliptičnih scenarija se ne očekuju u ovom stoljeću, zaključio je. Međutim, neki su problemi prisutni već sada. Visoke temperature stvaraju probleme u poljoprivrednoj proizvodnji.

02.11. (21:00)

Zato su vječni

Rasipanje dijamanata nebom moglo bi ohladiti planet, ali po koju cijenu

Znanstvenici desetljećima razmišljaju o tome bi li zamagljivanje atmosfere reflektirajućim česticama moglo stvoriti dovoljno sjene da se suprotstavi učincima zagrijavanja nastalim od viška stakleničkih plinova. Ispuštanje desetaka milijuna tona plina u atmosferu najvjerojatnije bi smanjilo prosječnu globalnu temperaturu za nekoliko stupnjeva, ali moguće je da nam se ne bi svidjele nuspojave takve operacije: oštećenje ozonskog omotača, zagrijavanje stratosfere i povratak kiselih kiša samo su neke od mogućih posljedica koje bismo trebali razmotriti. Jedan od glavnih i često zanemarenih faktora je tendencija da se čestice zgrudavaju ili talože dok lebde, kažu istraživači. Najefikasnija opcija su usitnjeni dijamanti, no problem je cijena: 600.000 američkih dolara po megatoni, zbog koje bi ukupni račun brzo narastao na stotine bilijuna dolara. Bug

25.10. (17:00)

AMOC kao (ne)funkcionalna Golfska veza

Znanstvenici upozoravaju: Golfska struja slabi, prijete ekstremne hladnoće već oko 2050. godine

Četrdeset i četiri vodeća klimatska stručnjaka upozoravaju da usporavanje Atlantske meridionalne cirkulacije (AMOC), koja prenosi toplinu na sjever, može izazvati drastične promjene klime. Ako Golfska struja oslabi, nordijske zemlje mogle bi se suočiti s ekstremnim hlađenjem i vremenskim uvjetima, a globalne posljedice uključuju pomicanje monsuna i rast razine mora. Znanstvenici pozivaju na hitne mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova kako bi se izbjegle razorne posljedice ovog scenarija. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

24.10. (16:00)

Dosad je postojao balans na račun naših grešaka, ali sada otplaćujemo dug

Klimatski ponori pod pritiskom: Priroda gubi sposobnost apsorpcije ugljika

Kako se Zemlja zagrijava, prirodni ponori ugljika, poput šuma i oceana, sve teže apsorbiraju emisije. Kolaps kopnenog ponora 2023. i smanjena sposobnost oceana da apsorbiraju CO2 ukazuju na osjetljivost tih sustava. Znanstvenici upozoravaju da klimatski modeli ne predviđaju dovoljno brzo opadanje ovih kapaciteta, što zahtijeva hitno smanjenje emisija iz fosilnih goriva. Lupiga, Guardian

22.10. (14:00)

Bit će još više radova

Klimatske promjene djeluju i na ceste

Cestovne površine i parkirališta također se više troše i oštećuju zbog vremenskih prilika. Vezivo koje se koristi u asfaltu obično se miješa po narudžbi za svaku klimatsku zonu, ali neke starije površine sada su pogođene dosad nezabilježenim vremenskim (ne)prilikama, odnosno ekstremima koji postaju dio svakodnevice. Vlasti u gradovima u cijelom svijetu primjećuju porast rupa na cesti i propadanje cesta, piše Bloomberg. Podaci SITE Technologies, tvrtke koja koristi umjetnu inteligenciju za procjenu materijalne štete, otkrili su da tipično površinsko parkiralište zahtijeva oko dolar po kvadratnom metru troškova održavanja tijekom desetljeća. No, sada ta cijena raste, negdje i do pet dolara. Revija HAK

13.10. (00:00)

Ako ništa, barem zvuči utješno

Vladimir Paar: Ljudi se ne trebaju bojati stakleničkih plinova, bez njih sada bismo bili kao u Sibiru


Već smo pisali o ovoj emisiji Otvorenog, ali zgodno je ponoviti riječi Vladimira Paara: Ljudi se ne trebaju bojati stakleničkih plinova. Iako globalne temperature dokazano rastu s povećanjem stakleničkih plinova, to nije glavni utjecaj na promjenu klime kojoj danas svjedočimo, kaže Paar. Drugi efekt koji je ključan je astronomski utjecaj na klimu, konkretno gravitacijsko djelovanje Jupitera koje mijenja oblik Zemljine putanje, ali i nagnutost Zemljine osi. To su tzv. Milankovićevi ciklusi. Paar već desetljeće najavljuje novo Ledeno doba, koje samo što nije. Govori se o mogućnosti i da ovo zatopljenje anulira efekte trenutnih klimatskih promjena, što stavlja novo svjetlo na, primjerice, zelene zakone koje gura EU, s nultom razinom emitiranja CO2, zabranu dizelaša i benzinaca itd.

07.10. (19:00)

'Kad bismo to pokazali političarima, samo bismo ih zbunili'

Sprege politike i znanosti ne bi smjelo biti, problem je da znanstveni krugovi padaju pod njezin utjecaj

Svatko tko se pojavi s nekom novom idejom ili teorijom povezanom s pitanjima o kojima danas vlada konsenzus, u pravilu bude ismijan, odbačen, proglašen ‘kockoglavim‘ i, što je najvažnije, ako je posrijedi znanstvenik, financiranje mu nekako naprasno bude ugašeno. Pa mnogi ne talasaju. Međutim, povijest znanosti pokazuje da konsenzus nije uvijek sinonim za istinu, već može biti rezultat političkih, društvenih ili ekonomskih pritisaka te drastično utjecati na društvo i pojedinca. Primjer za to su klimatske promjene, gdje vlada konsenzus kako je danas za njih kriv isključivo čovjek. No, naši znanstvenici Vladimir Paar i Korado Korlević kažu da nije nužno, odnosno da je čovjekovo djelovanje tek jedan manji dio cijele priče, dok se klima kroz povijest mijenjala u ciklusima. Lider