Deset godina napora međunarodne zajednice da klimatske promjene održi u koliko-toliko održivim i predvidljivim granicama, propalo je u jedan dan – ponovo - Monitor.hr
Jučer (08:00)

Ostaje nada da će razum pobijediti

Deset godina napora međunarodne zajednice da klimatske promjene održi u koliko-toliko održivim i predvidljivim granicama, propalo je u jedan dan – ponovo

Iran, Jemen, Libija i SAD trenutačno su jedine zemlje svijeta koje nisu potpisnice Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Američki predsjednik Donald Trump za to se pobrinuo odmah po preuzimanju vlasti. Već prvog dana drugog mandata “poklonio” se fosilnoj industriji i objavio direktivu o napuštanju Pariškog sporazuma; potez koji je povukao i u prvom mandatu na čelu SAD-a. Svijet je na putu prema porastu temperature od 2,5 do 2,9 °C do kraja stoljeća, u odnosu na predindustrijske razine, a Pariški sporazum je jedini pokušaj da se izbjegne najgori scenarij. SAD se već jednom povukao iz Pariškog sporazuma, izvjesno je da će odluke Donalda Trumpa unazaditi globalne napore u obuzdavanju klimatske krize, ali ostaje nada da će njegove opasne namjere i politike potaknuti snažniji otpor i čvršću organizaciju u borbi za zdrav okoliš i pravednije društvo. Faktograf


Slične vijesti

Ponedjeljak (13:00)

Ali nije ni nula

Vučković: Utjecaj hrvatske industrije na klimatske promjene je manji od 1 posto

Hrvatska sigurno značajno ne oštećuje naš okoliš – rekla je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković odgovarajući Nini Raspudiću, kojeg je zanimalo koliko hrvatska industrija utječe na klimatske promjene, u jeku najave ponovnog izlaska SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma. Vučković je istaknula kako to što Hrvatska značajno ne oštećuje okoliš, ne znači da ne treba voditi računa o kvaliteti okoliša i prirode, te se pripremati za sadašnje i buduće događaje vezane uz klimatske promjene. Najizloženija klimatskim promjenama u Hrvatskoj je dolina Neretve, koja je u opasnosti od presušivanja. Za Hrvatsku je predviđeno neto uklanjanje ugljika u 2030. godini od 5527 kilotona ekvivalenta CO2 pri čemu smo sada na razini od nešto više 4800 kilotona. Lider

17.01. (19:00)

Kako spasiti svijet uz dobro promiješane koktele panike i apatije

Globalne prijetnje 2025.: Oružani sukobi i klima u fokusu

Uoči Davosa, WEF-ovo istraživanje otkriva da čelnike najviše brinu oružani sukobi i klimatske krize. Glavni rizici uključuju ekstremne vremenske nepogode, gubitak bioraznolikosti, tehnološke prijetnje poput dezinformacija i AI. Trumpov povratak na vlast dodatno usložnjava globalne izazove. tportal

14.01. (20:00)

Prirodu nije briga za neke tamo sporazume

Vruća tema: Led se topi, a optimizam se topi brže

Intenzivno korištenje fosilnih goriva od početka 20. stoljeća uzrokovalo je emisiju stakleničkih plinova i porast globalne temperature. Unatoč naporima iz Pariškog sporazuma da se zagrijavanje zadrži ispod 1,5 °C, temperature su već premašile tu granicu. Znanstvenici upozoravaju na brže nego očekivano zagrijavanje koje dovodi do ekstremnih vremenskih pojava. Dok politički lideri oklijevaju, priroda ne čeka, a optimisti nalaze olakšanje u ironiji – barem će Titanik izbjeći santu leda. Milorad Milun za Novosti.

11.01. (12:00)

Neka naprave mapu s mjestima pogodnima za život

Ovo je najsušniji početak zime u Kaliforniji: ‘U svijetu koji se zagrijava više ne postoji klasična sezona požara’

Kalifornija je posebno osjetljiva na najgore učinke klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Mediteranska klima države već je obilježena ekstremima; ljeta su bez kiše, a većina oborina pada zimi. Čak i male promjene vremenskih obrazaca mogu izazvati razdoblja biblijskih poplava ili razorne suše. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature, ovi masivni prijelazi između sušnih i kišnih razdoblja, poznati kao “vremenski udari”, postaju sve češći kako se planet zagrijava zbog zagađenja fosilnim gorivima – i ta kolebanja povećavaju rizik i jačinu pojava poput požara i iznenadnih poplava, navodi CNN. Index

29.12.2024. (20:00)

Klima, izvlačimo li se na tanki led?

Klimatske promjene 2024: Topli rekord i hladan tuš za planet

Godina 2024. bit će najtoplija u povijesti, uz porast prosječne temperature iznad 1,5 °C. Klimatske promjene, uz podršku fenomena El Niño, donose češće ekstremne vremenske prilike. Iako Pariški sporazum cilja ograničiti globalno zagrijavanje ispod 2 °C, trenutačni trend vodi prema 3 °C do 2100. DHMZ modernizira sustave, dok svjetski lideri na COP29 ostaju podijeljeni. Hrvatska doprinosi obnovljivim izvorima, no globalni dogovor i dalje djeluje kao daleki san, unatoč alarmantnim znanstvenim upozorenjima. Vremena za reakciju sve je manje, a posljedice sve skuplje. HRT

02.12.2024. (14:00)

Kad klima odluči "štrajkati glađu"

Neke zemlje mogle bi ostati bez svojih tradicionalnih delikatesa: Francuzi će izgubiti poznati senf, a Turci humus

Klimatske promjene prijete globalnom lancu opskrbe hranom. Suše, toplinski valovi, poplave i požari ugrožavaju ključne namirnice poput pšenice, riže, čokolade, kave i plodova mora. Francuski senf već je postao luksuz, talijanski bijeli tartufi suočavaju se s izumiranjem, a Nizozemska bi mogla izgubiti Goudu zbog poplava. Turska se bori s manjkom slanutka za humus, dok visoke temperature uništavaju dagnje u Grčkoj. Čak i pomfrit nije siguran zbog nestašice krumpira. Kako stvari stoje, mogli bismo se oprostiti od brojnih omiljenih delicija – i to puno prije nego što bismo željeli. Green

29.11.2024. (20:00)

Klimatska kriza? Važno je zaštititi obitelj!

COP29: Vatikan spašava svijet (od napretka)

Na klimatskoj konferenciji COP29 u Azerbajdžanu fokus je bio na financiranju klimatskih šteta i energetskoj tranziciji. Dogovoreno je 300 milijardi dolara godišnje pomoći, daleko ispod potrebnih 1,3 bilijuna dolara. Unatoč pozivima na ukidanje fosilnih goriva, konkretni dogovori izostali su zbog pritiska naftnih država. Vatikan, uz zemlje poput Irana i Saudijske Arabije, blokirao je proširenje akcijskog plana o rodnoj ravnopravnosti, koristeći argumente “zaštite obitelji.” Koncept klimatske pravde ostaje nerazvijen – bogate zemlje priznaju povijesnu odgovornost, ali ne odustaju od privilegija. COP29 je pokazao da je suočavanje s klimatskom krizom nemoguće bez otpora privilegiranih aktera. Faktograf

17.11.2024. (21:00)

Prognoze sve lošije

Znanstvenici: Tropska močvarna staništa ispuštaju metansku bombu

Svjetska tropska močvarna i ostala vlažna staništa, koja se sve više zagrijavaju, ispuštaju više metana nego ikada prije, pokazuje izvješće sveučilišta Stanford, zvono na uzbunu da je ostvarenje ciljeva vezanih uz klimu sve upitnije. Temperature koje postojano rastu ubrzavaju proces biološke interakcije koja proizvodi metan. U međuvremenu, obilne kiše uzrokuju poplave te se močvarna i vlažna staništa dodatno šire. Porastu emisije metana pridonosi i klimatski fenomen La Nina koji donosi obilnije kiše u neke dijelove tropa, no La Nina, kojoj smo zadnji put svjedočili 2023., ne objašnjava rekordno visoke emisije tog plina. Ako se nastavi rast emisija metana iz močvarnih staništa, vlade će se morati poduzeti snažnije akcije kako bi globalno zatopljenje održali na 1,5C više u odnosu na predindustrijsko razdoblje. HRT

13.11.2024. (15:00)

Kad nas svjetski glavešine već ne mogu spasiti, čeka se to obećano ledeno doba

Ravnatelj DHMZ-a Güttler: Postoji tendencija da se globalno zagrijavanje ubrzava

O klimatskim promjenama i tome što nas čeka razgovaralo se u Otvorenom: Ova će godina biti prva kada ćemo značajno biti iznad 1,5 stupnja, ne u smislu kako ga definira Pariški sporazum, čiji je cilj ne prijeći toliko stupnjeva u duljem razdoblju od deset godina. Ono što definitivno nemamo je usporavanje tog zagrijavanja. Sad smo takoreći u četvrtoj brzini i teško je reći hoćemo li doći u petu – rekao je Ivan Güttler, nadodavši kako će se i najbogatije zemlje teško prilagoditi na ono što nas čeka. No, neke naglije promjene u klimi koje bi dovele do apokaliptičnih scenarija se ne očekuju u ovom stoljeću, zaključio je. Međutim, neki su problemi prisutni već sada. Visoke temperature stvaraju probleme u poljoprivrednoj proizvodnji.

02.11.2024. (21:00)

Zato su vječni

Rasipanje dijamanata nebom moglo bi ohladiti planet, ali po koju cijenu

Znanstvenici desetljećima razmišljaju o tome bi li zamagljivanje atmosfere reflektirajućim česticama moglo stvoriti dovoljno sjene da se suprotstavi učincima zagrijavanja nastalim od viška stakleničkih plinova. Ispuštanje desetaka milijuna tona plina u atmosferu najvjerojatnije bi smanjilo prosječnu globalnu temperaturu za nekoliko stupnjeva, ali moguće je da nam se ne bi svidjele nuspojave takve operacije: oštećenje ozonskog omotača, zagrijavanje stratosfere i povratak kiselih kiša samo su neke od mogućih posljedica koje bismo trebali razmotriti. Jedan od glavnih i često zanemarenih faktora je tendencija da se čestice zgrudavaju ili talože dok lebde, kažu istraživači. Najefikasnija opcija su usitnjeni dijamanti, no problem je cijena: 600.000 američkih dolara po megatoni, zbog koje bi ukupni račun brzo narastao na stotine bilijuna dolara. Bug